DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 86     <-- 86 -->        PDF

IN MEMORIAM


IVICA BASTJANČIĆ, dipl. inž. šum.
(1908 — 1982)


U Zagrebu je 7. siječnja 1982. godine
umro dipl. inž. Ivan Bastjančić, šumarski
savjetnik Šumarskog fakulteta u miru.


Bastjančić Ivo, dipl. ing. šumarstva rođen
je 1908. U Karlovcu. Diplomirao je na
Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog
fakulteta u Zagrebu 1934. God. 1935/


36. nastavnik korepetitorija »Lopašić« u
Karlovcu, zatim na konsignaciji g.j. »Garjevica
« šumarije Novoselec-Križ. God. 1937.
na uređajnim radovima u šumi ZZ »Novi
Zagon«, Novi Vinodol. God 1937—1939.
kod Privremene državne uprave ekspropriiranih
šuma Delnice; 1939—43. kod Direkcije
šuma Brodske imovne općine u
Vinkovcima. God. 1943. upravitelj šumarije
Daruvar; 1944. na radu u šumariji
»Trstika« u Novskoj; 1945. šumar KNO-a
Zagreb; 1946—1948. u Ministarstvu poljoprivrede
i šumarstva u Zagrebu referent
u odjelu za iskorišćivanje šuma te u odsjeku
za str´učnu nastavu; 1949—1952. u
Sav. planskoj komisiji i Privrednom savjetu,
Sav. upravi za unapređenje proizvodnje,
Odsjeku za tehničku pomoć i Centru
za tehničku dokumentaciju u Beogradu.


Poslije vrlo bogate, raznolike i plodne
šumarske prakse u Gorskom kotaru, u
Slavoniji, ü bivšem Ministarstvu poljoprivrede
i šumarstva u Zagrebu, u Saveznoj
planskoj komisiji, u Saveznoj upravi
za unapređenje proizvodnje, u Odjelu
za tehničku dokumentaciju u Beogradu,
savjetnik Bastjančić — kao iskusni
šumarski stručnjak — dolazi 1952. godine
na Šumarski fakultet gdje mu se
povjeravaju poslovi tajnika bivšeg Zavoda
za šumske pokuse sve do I960, godine.


Nakon osamostaljenja Šumarskog fakulteta
(1960) savjetnik Bastjančić postavljen
je za rukovodioca Šumarske knjižnice
i tehničkog urednika »Glasnika za
šumske pokuse«. U to vrijeme tj. 1. 1.
1961. godine, knjižni fond Šumarske knjižnice
iznosio je 6.800 svezaka. Po odlasku
druga Bastjančića u mirovinu, tj. početkom
1979. godine taj fond iznosio je 11.828
svezaka.


Još mnogo veći uspjeh djelovanja savjetnika
Bastjančića očituje se u publiciranju
»Glasnika za šumske pokuse«, jer
je kroz ruke kolege Bastjančića prošlo 8
brojeva, odnosno 2.692 tiskanih stranica
tog znanstvenog glasila. Tijekom više od
jedne četvrtine stoljeća savjetnik Bastjančić
je uređivao »Glasnik za šumske pokuse
« i svesrdno se brinuo da »Glasnik«
uvijek izađe u dostojnoj formi kakvu je




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 87     <-- 87 -->        PDF

imao na početku svog izlaženja. Bez pogrešaka,
tiskan na vrlo dobrom papiru,
ukusno opremljen, besprijekorno ospkrbljen
bogatim sadržajima na stranim jezicima
dali su znanstvenim sadržajima u
»Glasniku« onaj oblik koji to zaslužuje.


Kao tehnički urednik »Glasnika za šumske
pokuse« učinio je savjetnik I. Bastjančić
Šumarskom fakultetu vrlo mnogo, jer
je putem »Glasnika« uspio da nas predstavi
u Svijetu. To je dosljedno činio na
različite načine između kojih jedan od
najkorisniji je zamjena »Glasnika« s inostranim
šumarskim edicijama.


No ono što treba posebno istaknuti, to
je njegova prevodilačka djelatnost. Kao
odličan i vrlo svestran šumarski stručnjak,
te kao poznati poliglot, on je uspio
sačiniti na stranim jezicima takve rezimee
da su stranci mogli razumjeti naše radove.
I baš to, da su mnogi naši radovi zabilježeni
i recenzirani u stranim časopisima
njegova je zasluga. Zato Ti velika
hvala, dragi Ivica!


Često sam se pitao odakle mu tolika
snaga i energija kad je uspjevao prevoditi
u kratkom roku teške tekstove na
engleski, njemački francuski pa čak i na
latinski jezik. Preveo je na engleski čak
i cijele udžbenike. Gotovo je nemoguće
danas registrirati sve tekstove koje je
preveo tijekom svoje aktivnosti na Fakultetu.
Radi se od oko 1000 prijevoda što
znanstvenih, što stručnih radova, referata,
izvještaja, projekta i si. To je posao
koga je obavljao s ljubavlju, vrlo točno,
savjesno i u nj unio cijeloga sebe tako da
je postao pojam stručnog šumarstva prevodioca
na gotovo sve svjetske jezike i
vice versa. Taj njegov rad ostat će zapi


san vječito na Fakultetu, i tako je ime
Ing. Bastjančića time utkano u razvoj
Zagrebačkog šumarskog fakulteta. Mi se
ponosimo njegovim radom i odajemo mu
veliku zahvalnost.


Ivica Bastjančić bio je dugogodišnji, od
1953. do 1979. godine, prevodilac naslova
članka i sažetaka objavljenih u Šumarskom
listu. Ocjenjujući ne samo njegov
rad za Šumarski list nego i njegov cjelokupni
doprinos za afirmaciju našeg šumarstva
u inozemstvu, Savez inženjera i
tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske prigodom proslave 130-godišnjice
osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog
društva i 100-godišnjice izlaženja Šumarskog
Hsta podijelilo mu je Povelju
i zlatnu medalju »za primjerne zasluge u
dugogodišnjoj i stručnoj suradnji oko ostvarivanja
ciljeva Saveza ITŠDI Hrvatske
kao i za doprinos na unapređenju šumarstva
i drvne industrije Hrvatske«.


Na posljednjem ispraćaju, na Mirogoju,
od pokojnika u ime Šumarskog fakulteta
u Zagrebu oprostio se dekan Prof. dr
Marijan Brežnjak, a u ime Saveza inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske i njegovih kolega s godišta
Ing. Oskar Piškorić.


Ivica Bastjančić bio je šumar-entuzijasta,
veliki rodoljub, volio je šume, svoj
rodnii Karlovac, svoju zemlju i ljude. Bio
je odličan drug i kolega koji će nam ostati
u trajnoj uspomeni.


Neka je vječna slava i hvala
drugu i prijatelju
IVICI BASTJANCIĆU!


Prof. dr Dušan Klepac