DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Postupnom normalizacijom života počelo se i na šume gledati drugačije/ a uvedena su i neka ograničenja u njihovu iskorištavanju. II. POČETAK EKSPLOATACIJE SLAVONSKIH ŠUMA Već između 1830. — 1842. godine proizvodio je podgorački i našički vlastelin bačvarsku građu. Tu je građu izvozila još rabota (seljak je bio kmet i morao je davati tzv. šumske težake) na Dravu. Radnici koji su izrađivali dugu bili su isključivo Nijemci. U godini 1842. počela se izrađivati u slavonskim šumama njemačka duga u neznatnim količinama (od 1 do 2000 akova na godinu) da bi se prodavala u Banatu. Šume u svim revolucijama stradavaju, pa je to bilo i godine 1848. i 1849. Evo kako se opisuje to stanje u prestavci od 21. VIII 1852., koju je Udruženje šumara upravilo tadašnjoj vladi, zabrinuto za zaštitu šuma. »Opustošiše naši krasni, na broju maleni gajevi, zatrše mlađani naraštaji, izsjekoše i osakatiše do zla Boga naši krasni bukvici hervatski, a hrastici slavonski, ter će više porodah iza nas imati više posla, dok poprave i nadomeste što u par mesecih pokvari i utamani besnoća našeg veka.« U godini 1850. izrađuje se duga u okolici Osijeka, Komletinaca i Bošnjaka. Tek poslije 1850. počeli su njemačku bačvarsku građu proizvoditi u većoj količini pod donjoposavskim šumama, i to: Teuš iz Mitrovice, Knol iz Komletinaca, Banheyer iz Vukovara, Njerše iz Bošnjaka itd. Godine 1851. proizveo je u Orljaku poduzetnik Kotur iz Siska 800 m3 brodske građe koju je prodao u Sisku za 1 forintu po m3. Izrađeno je 30000 podvaljaka (pragova) za željeznicu Bijela Crkva — Bazjaš. Od godine 1851. do 1854. izradio je Kotur u Orljaku i u susjedstvu otprilike 2600000 franc, duga. U godini 1851. doprla je eksploatacija šuma do Đakova. U godini 1856. izrađuje se njemačka bačvarska građa u Kutjevu. Eksploatacija hrastovih šuma bila je vrlo opsežna i uništavala je najbolje šume. Od godine 1845. do 1860. posječene su i iscrpljene sve hrastove šume od Karlovca do Siska. Otkako je 1861. godine izgrađena željeznička pruga Si- Sak — Trst, počelo se intenzivnije eksploatirati i u Slavoniji. Eksploatacija šuma za francusko tržište vršila se dolinom Kupe i Save, a usporedo s njom eksploatiralo se za njemačko i mađarsko tržište dolinom Drave i usred Slavonije (R. B i č a n i ć, 1951). U Slavoniji su se u to doba nalazili najveći šumski kompleksi za eksploataciju, za koje je bio potreban veliki kapital. Zbog toga uskoro dolaze strane tvrtke, njemački trgovci drvom. Angažiraju se domaći trgovci drvom i doseljeni Nijemci, te svi rade za velike njemačke trgovačke tvrtke iz Regensburga, Beča i Budimpešte (R. Bičanić , 1951). U Posavini, gdje su bile šume Vojne krajine, prodavala se šuma u manjim partijama. Od 1862. godine počelo je s haračenjem i sječom šuma. 96 |