DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Narodna vlast preko narodnooslobodilačkih odbora vrlo je brzo uočila značenje i potrebu promjena odnosa naroda prema šumi, te se brinula za podmirenje narodne potrebe za drvom, nastojeći zaštititi šume koliko god se više moglo. Inicijativni odbor Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske ZAVNOH-a) dzdao je 26. ožujka, 1943. godine pod brojem 204 uputu da se postave šumari pri okružnim narodnooslobođilačkim odborima, radi pravilne raspodjele sječe i određivanju lovostaja. U Oblasnom NOO-u za Slavoniju, od njegova osnivanja u jesen 1943. godine do konca iste godine, poslove šumarstva obavljao je referent za šumarstvo u Gospodarskom odjelu. Od početka 1944. godine do 10. prosinca 1944. godine djeluje Gospodarska komisija, a dalje do oslobođenja Odjel za šumarstvo i šumsku industriju. U »privrednim uputama za organizaciju šumarske službe«, koje je Oblasni narodnooslobodilački odbor za Slavoniju donio 12. veljače, 1944. godine pod brojem 181/44, postavljeni su glavni zadaci šumarstva u tadašnje vrijeme : 1) Sačuvati šume što je više moguće od pljačke okupatora i njegovih slugu i nesavjesnih pojedinaca, koji zloupotrebljavaju teška vremena u kojima se nalazi naš narod i njegova organizirana vlast, te se prekomjerno koriste ovim općim narodnim dobrom. 2) Podmirivati potrebe za drvom našeg stanovništva, vojske, civilnih ustanova i pilana, u što potpunijoj mjeri, kako bi narod što prije i što lakše došao do boljih uvjeta života i rada. To se odnosi naročito na postradale krajeve gdje je često potrebna obnova čitavih naselja. 3) Obnoviti šumska transportna sredstva i šumsku industriju kako bi se olakšala opskrba drvom i njegovim mnogobrojnim prerađevinama. 4) Obnoviti kadar šumarskog osoblja podizanjem novoga kadra iz redova boraca oprobanih u narodnooslobodilačkoj borbi kako bi se postiglo potrebno čišćenje i osvježavanje stručnih radnih snaga u toj našoj važnoj privrednoj grani. Kadar osoblja stvoren u toku borbe mora se pravovremeno i što bolje osposobiti za velike zadatke, koji ga čekaju već u prvim danima slobodnog života cijelog naroda u slobodnoj federativnoj i demokratskoj Jugoslaviji. 5) Ustanoviti štete koje su okupatori i njihovi sluge neposredno ili posredno nanijeli našem šumskom gospodarstvu kako bi se utvrdili točni i vjerodostojni podaci za određivanje materijalne štete ratnih krivaca. V. U NOVOJ JUGOSLAVIJI Odmah nakon rata šumarstvo se našlo pred teškim i složenim zadacima. Trebalo je osigurati velike količine drva za obnovu zemlje, osigurati što veće količine drva za izvoz radi dobivanja deviza za industrijalizaciju zemlje, a šume su bile neotvorene, mehanizacije nije bilo, osjećalo se pomanjkanje stručne radne snage i usprkos svemu tome trebalo je sačuvati proizvodnu sposbnost šuma (M. Butković , 1965). |