DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Narodna vlast preko narodnooslobodilačkih odbora vrlo je brzo uočila
značenje i potrebu promjena odnosa naroda prema šumi, te se brinula za
podmirenje narodne potrebe za drvom, nastojeći zaštititi šume koliko god
se više moglo.


Inicijativni odbor Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja
Hrvatske ZAVNOH-a) dzdao je 26. ožujka, 1943. godine pod brojem 204
uputu da se postave šumari pri okružnim narodnooslobođilačkim odborima,
radi pravilne raspodjele sječe i određivanju lovostaja.


U Oblasnom NOO-u za Slavoniju, od njegova osnivanja u jesen 1943.
godine do konca iste godine, poslove šumarstva obavljao je referent za
šumarstvo u Gospodarskom odjelu. Od početka 1944. godine do 10. prosinca
1944. godine djeluje Gospodarska komisija, a dalje do oslobođenja Odjel
za šumarstvo i šumsku industriju.


U »privrednim uputama za organizaciju šumarske službe«, koje je Oblasni
narodnooslobodilački odbor za Slavoniju donio 12. veljače, 1944. godine
pod brojem 181/44, postavljeni su glavni zadaci šumarstva u tadašnje vrijeme
:


1) Sačuvati šume što je više moguće od pljačke okupatora i njegovih
slugu i nesavjesnih pojedinaca, koji zloupotrebljavaju teška vremena u kojima
se nalazi naš narod i njegova organizirana vlast, te se prekomjerno
koriste ovim općim narodnim dobrom.


2) Podmirivati potrebe za drvom našeg stanovništva, vojske, civilnih
ustanova i pilana, u što potpunijoj mjeri, kako bi narod što prije i što lakše
došao do boljih uvjeta života i rada. To se odnosi naročito na postradale
krajeve gdje je često potrebna obnova čitavih naselja.


3) Obnoviti šumska transportna sredstva i šumsku industriju kako bi
se olakšala opskrba drvom i njegovim mnogobrojnim prerađevinama.


4) Obnoviti kadar šumarskog osoblja podizanjem novoga kadra iz redova
boraca oprobanih u narodnooslobodilačkoj borbi kako bi se postiglo
potrebno čišćenje i osvježavanje stručnih radnih snaga u toj našoj važnoj
privrednoj grani. Kadar osoblja stvoren u toku borbe mora se pravovremeno
i što bolje osposobiti za velike zadatke, koji ga čekaju već u prvim
danima slobodnog života cijelog naroda u slobodnoj federativnoj i demokratskoj
Jugoslaviji.


5) Ustanoviti štete koje su okupatori i njihovi sluge neposredno ili
posredno nanijeli našem šumskom gospodarstvu kako bi se utvrdili točni
i vjerodostojni podaci za određivanje materijalne štete ratnih krivaca.


V. U NOVOJ JUGOSLAVIJI
Odmah nakon rata šumarstvo se našlo pred teškim i složenim zadacima.
Trebalo je osigurati velike količine drva za obnovu zemlje, osigurati
što veće količine drva za izvoz radi dobivanja deviza za industrijalizaciju
zemlje, a šume su bile neotvorene, mehanizacije nije bilo, osjećalo se pomanjkanje
stručne radne snage i usprkos svemu tome trebalo je sačuvati
proizvodnu sposbnost šuma (M. Butković , 1965).