DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Razumljivo je da se u velikim povijesnim časovima, kada je u pitanju sudbina naroda i zemlje, ne mogu tako složeni privredni problemi rješavati strogo po načelima šumarske znanosti. Po tim načelima, prirast šuma na jednoj strani i iskorištavanje za potrebe društvene zajednice na drugoj strani, trebali bi biti trajno jednake veličine. Odstupanje od tog osnovnog načela šumarske znanosti u prvom desetljeću poslije oslobođenja bila je kruta i razumljiva povijesna činjenica. šume su uvijek našim narodima u najtežim časovima pružile maksimum za njihovo ozdravljenje, zato ih trebamo čuvati i njegovati, jer se trajna budućnost naroda osigurava obnovljivim i nepresušivim prirodnim bogatstvima zemlje. Prema M. Butković u (1965) postoje četiri karakteristična razdoblja poslijeratnog razdoblja u šumartvu Hrvatske i to: 1. od 1945. do 1951. godine 2. od 1952. do 1956. godine 3. od 1957. do 1961. godine 4. od 1962. do 1965. godine. Svako od tih razdoblja ima svoje karakteristike, na primjer: Ad: 1: visok nivo sječa, nedostatak stručne radne snage i mehanizacije; Od. 2: sječe se normaliziraju, bolje se iskorištavaju posječene mase, počinje se s pošumljivanjem; Ad. 3: sječe su normalne, naglašena je potreba proširenja areala četinjača i brzorastućih mekih listića; Ad. 4: lagan porast sječe, uvođenje radničkog samoupravljanja šumama. AKTUALNA PROBLEMATIKA ŠUMARSTVA SLAVONIJE I BARANJE Naša zemlja, s obzirom na postojeće karakteristike njezina reljefa, upućena je na trajno podržavanje šumskog pokrova. Poznato je da se suvremena poljoprivreda u svijetu odriče brdskih i gorskih područja i prepušta ih šumarstvu. U nizinskim dijelu spomenuti regije šume se moraju održavati, posebno zbog reguliranja povoljnoga vodnog režima i vodne bilance u tlu. Pedološke i klimatske prilike u tom dijelu Hrvatske osobito su povoljne i omogućuju mnogo veći prirast drvne mase nego u većini ostalih predjela Jugoslavije, pa i Evrope. Hrast lužnjak na tom području (Posavina i Podravina) u svom je optimumu, bukva se također optimalno razvija u sredogorju Slavonije. Aluvijalna tla Podravine i Podunavlja pogodna su za brzorastuće meke listače. Danas bi, barem u ovoj regiji, trebalo biti svima jasno da je dužnost cijele naše zajednice da šume kao prirodno i privredno bogatstvo unaprijedi, kako bismo održali mjesto naše šumske privrede u evropskoj podjeli rada. |