DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Današnja nastojanja u šumskoproizvodnoj politici Hrvatske usmjeravaju
se u pravcu svladavnaja osnovne karakteristike proizvodnje drvne tvari:
dugoročnosti (sporosti) njene proizvodnje.


Radi se na bržoj intenzifikaciji gospodarenja u prirodnim šumama, gdje
osnovnu prepreku čini slaba otvorenost šuma.


Uvođenje mehanizacije u sve grane privređivanja, a naročito u fazu dva
iskorištavanja, aktualan je problem daljnjeg napredovanja u šumarstvu Hrvatske.


Nedostatak radne snage zbog nedovoljne materijalne stimulacije radnika
u šumarstvu, zbog teških uvjeta privređivanja (rad na otvorenom, a često i
udaljenom radnom mjestu od kuće), prateće su slabosti današnjeg privređivanja
u šumarstvu.


Neriješena pitanja bioloških investicija i uopće proširenje reprodukcije
u šumarstvu zasad su otvorena pitanja. Nisu usklađeni interesi zajednice i
radnih kolektiva.


Potrebe za drvom (potrošnja + izvoz) rastu, pa treba uložiti napore na
traženju putova da se u tom zahtjevu udovolji.
Na opće korisne funkcije šuma u životu naroda za sada se nedovoljno
misli, iako su taj problem u svijetu već davno uočili (Švicarska, SAD i dr.).
Problemi proizvodnje, prerade i potrošnje drva, uopće problemi drvne
bilance postaju danas sve aktutniji, posebno u zemljama razvijene privrede.


Istraživanja FAO Organizacije ujedinjenih nacija potvrđuju da porast
poljoprivredne proizvodnje prati u stopu porast stanovništva, industrijska
proizvodnja razvija se brzim tempom, jedino šumska bioproizvodnja sve više
zaostaje; odakle nastaje sve veći pritisak na drvno tržište.


Smatra se da bi trebalo sastavljati takve šumsko-gospodarske osnove koje
će propisivati iskorištavanje objektivno postojećih proizvodnih mogućnosti
područja, a eventualno nedostataka sredstava treba da osigura zajednica iz
drugih izvora.


Njezi šuma ne posvećuje se dovoljno brige, iako se jedino njegom u prirodnim
šumama povećava kvantiteta i kvaliteta drvnih masa.


Slavonija i Baranja imaju svoje specifične probleme koje treba unutar
regije rješavati. Problemi dalje integracije u šumarstvu, a posebno problemi
drvne industrije, i dalje ostaju aktualni.


Prilikom uvođenja mehanizacije u privlačenju prorednog materijala treba
problem dobro prostudirati i ne držati se principa »da uvjete sastojine prilagodimo
radu velikih strojeva«, već obrnuto, strojeve moramo prilagoditi uvjetima
sastojina, jer se strojevi rađaju i mijenjaju u nekoliko godina, najviše
10, a sastojina (prirodna) razvija se kroz cijelo stoljeće. Poremetimo li
biološku ravnotežu u srednjodobnoj sastojini, izgubili smo je i upropastili zauvijek.


Stalnu izobrazbu kadrova iz radnog odnosa na svim razinama i dalje
treba podržavati i njegovati.


Danas živimo u doba znanstveno-tehnološke revolucije. Znanstveni progres
postaje osnovni pokretač razvoja proizvodnje i ide čak ispred nje.


100