DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 36 <-- 36 --> PDF |
fa rezultirala je pogreškama koje su nastajale zbog preniskih vrijednosti, budući da su obje vrste naših hrastova produktivnije od njemačkih. Napominjemo još i to da se ovdje radi o srednjim sastojinskim stablima te ove pogreške ostaju još opasnije. Iz ovog grafikona se može uočiti još jedna vrlo važna činjenica koju smo ustanovili prilikom ispitivanja odnosa između ovih dviju vrsta. Ako na isti grafikon nanesemo tarifni niz br. 16 za lužnjak i tarifni niz br. 11 za kitnjak iz jednoulaznih tablica za hrast lužnjak, odnosno za hrast kitnjak, a koje daju volumen srednjeg stabla pojedinog debljinskog stupnja unutar sastojina (ŠPIRANEC, 1975), uviđamo da se volumen gotovo potpuno poklapa sa srednjim tarifnih nizovima hrasta lužnjaka, odnosno hrasta kitnjaka naših novo konstruiranih sastojinskih tablica za te vrste. Neznatne razlike postoje tek u jačim debljinskim stupnjevima. Iz ovog možemo zaključiti da spomenute tarife za određivanje volumena sastojina po debljinskim stupnjevima, imaju također karakter sastojinskih jednoulaznih tablica. Zbog toga se ne bi smjele primjenjivati za određivanje volumena sastojina po debljinskim stupnjevima jer je to izvor mnogih pogrešaka koje nastaju zato što ove tarife za neke sastojine daju preniske, a za druge opet previsoke rezultate, ovisno o obliku i položaju stvarne visinske krivulje. 3. PRIMJENA SASTOJINSKIH JEDNOULAZNIH TABLICA Primjena sastojinskih jednoulaznih tablica pretpostavlja klupiranje sastojine u svrhu dobivanja distribucije broja stabala po debljinskim stupnjevima, na temelju koje se odredi temeljnica. Iz ukupne temeljnice izračunavamo srednju temeljnicu dijeleći je s ukupnim brojem stabala´ a na osnovu nje odredimo promjer srednje plošnog stabla. Visina srednje plošnog stabla predstavlja aritmetički srednja visina izračunata na temelju određenog broja (cea 20) izmjerenih visina stabala promjera srednje plošnog stabla (pri tome moramo paziti da uzorak bude dovoljno velik). Pomoću ove visine na već ranije opisan način, odaberemo tarifni niz. Iz određenog tarifnog niza na osnovu prsnog promjera srednje plošnog stabla očitamo njegov volumen koji množimo sa brojem stabala/ha da bi dobili volumen dotične sastojine/ ha. Primjena ovih tablica vrlo je brza i jednostavna, ustanovljeno je da imaju približnu točnost kao i dvoulazne tablice. Nedostatak sastojinskih jednoulaznih tablica je u tome što one daju ukupan volumen sastojine po ha, pa nemamo uvid njegove strukture po debljinskim stupnjevima. Međutim, i ovaj nedostatak možemo otkloniti ako pretpostavimo da je volumen sastojine po debljinskim stupnjevima približno jednako raspodijeljen kao što je raspodijeljena temeljnica. Pomoću ovih tablica možemo, također, odrediti i prirast jednodobnih sastojina i to tako, da odredimo prsni promjer sastojine plošnog stabla, a kasnije i njegov volumen na osnovu odabranog tarifnog niza. Zatim izvršimo mjerenje debljinskog prirasta na stablima sa prsnim promjerom srednje plošnog stabla i izračunamo tečajni godišnji debljinski prirast srednje plošnog stabla. Ovaj prsni promjer tada uvećamo za iznos debljinskog prirasta |