DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Prirodno dolazi u zoni crnikove šume (Orno quercetwn ilicis H. H-ić) na degradiranim tlima, u makiji i kamenjarima. Kako ova borovica nastanjuje apsolutno šumska tla, u našem priobalju i otocima, bilo bi nužno šire istražiti mogućnost korištenja njenog ploda, i drugih dijelova biljke za potrebe farmaceutske industrije. Ovo naglašavam zbog toga što se o ovoj biljci malo zna, odnosno o njenoj ljekovitoj važnosti, a za pretpostaviti je da bi i ona mogla poslužiti za dobivanje korisnih materija u liječenju ljudi. JUNIPERVS OXYCEDRUS L. Narodni nazivi: primorska borovica, smreka, šmrika. Raste u obliku grma, a može narasti i kao manje drvo do 6 m. U promjeru može doseći i do 30 cm. Kod nas je rasprostranjena diljem našeg primorja i po otocima. Nalazimo je u Makedoniji području utjecaja mediteranske klime, a i kod Prespanskog jezera i do 1.400 m/nm te u zemljama oko Sredozemnog mora. Krošnja je obično okrugla s dosta debelih i dugih grana. Iglice su dugačke do 2 cm, tvrde, oštro zašiljene s dvije bijele uzdužne pruge s gornje strane a u prosjeku imaju oblik trokuta. Cvjetovi su dvodomni. Češeri (bobice) su jajoliki ili okruglasti, mesnati, 6—10 mm, ponekad čak promjera 14 mm, sjajni, crvenkasto smeđi do crvenkasto žuti. Sjemenke su po tri ili dvije, rjeđe četiri ili jedna u češeru (bobici), jajolika ili skoro okrugla oblika. Češer (bobica) sazrijeva u drugoj godini. Kora na stablu je smeđecrvena, kod mlađih primjeraka smeđežuta, uzduž ispucana, prugasta, u starijoj dobi ljušti se u povećim trakovima. Drvo joj je vrlo cijenjeno i upotrebljava se u tokarstvu. Na degradiranim tlima, u primorju i prelaznom sredozemnom području raste u gotovo čistim sastojinama. Katkad je pratilac makije, a karakteristična je vrsta za šumsku zajednicu Carpinetwn orientalis H-ić. Trebalo bi istražiti mogućnost korištenja njenih plodova i drugih dijelova biljke u ljekovite svrhe. Za sada je poznato da se iz plodova dobije »teško ulje«. Suhom destilacijom iz drveta se dobiva ulje (Oleum Juniperus empyreu maticum), koje se koristi za liječenje nekih bolesti. Od plodova pravi se ljekovita rakija. LAURUS NOBILIS L. Narodni nazivi: lovor, lovorika, javor, javorika. Lovor je zimzeleno drvo. Porijeklom je iz Male Azije, a kod nas uspijeva na primoruju i otocima. Raste divlje ili se uzgaja. Najviše ga ima u šumi hrasta crnike (Orno-quercetum ilicis, H-im) i u prijelaznom području iz eumediterana u submediteran. Mnogo više ga je u Opatiji i Lovranu, Boki Kotorskoj, Trstenu kraj Dubrovnika. Raste kao grm ili stablo koje može narasti i do 15 m, debljine do 60 cm. U klimatski florističkom smislu, prema Mayr-Pavariju, pripada zoni Lauretuma. Ta zona je optimalna za njegov razvoj. U našim prilikama lovor do |