DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Modro plavi cvjetovi nalaze se na vrhu grana, sakupljeni u cvatove, slično klasju. Vreteno cvijeta je dugačko i slabo dlakavo. Časka je dugačka oko 5 mm sivo-plavkaste boje, cjevasta i obrasla dlakama. Ima četiri prašnika. U čašici cvijeta ima najviše ulja. Lavanda raste oko Sredozemnog mora, na toplim i sušnim brežuljcima zapadnog dijela Mediterana, odakle se proširila na istok do Dalmacije i Grčke. Uzgaja se i u vrtovima sjevernih zemalja Evrope. Što se više uzgaja sjevernije to više gubi svoj karakterističan miris i nije sposobna da se prirodno obnavlja (postaje sterilna). Cvjeta u srpnju i kolovozu. Cvjet je odlična paša za pčele. Dobro uspijeva na siromašnim zemljištima, pa odlično raste na našem kršu i na vrlo kamenitim, skeletnim i skeletoidnim tlima (napušteni vinogradi. U prirodi, raste kao poludivlja biljka. Kulture lavande osnivaju se s prethodno uzgojenim sadnicama. Na 1 ha sadi se 10.000 biljaka. Kultura lavande je višegodišnja. Lavandu uzgajamo zbog cvijeta (Flores Lavandula), a najviše zbog proizvodnje ulja (Oleum Lavandulae). Za proizvodnju ulja sabiru se cvjetni klasovi sa stapkama, koje se režu, zatim se ostave da povenu, nakon čega se podvrgavaju destilaciji. Iz lavandinog cvijeta destilacijom se dobiva i parfem (Spiritus Lavandula). Lavandino ulje sadrži u sebi ljekovite i djelotvorne tvari kao što su: linalom, cinelum, borneolum, garaniolom, i linalilacetatom (jedan od najvrednijih sastojaka u ulju), valerianat, nerol, kumarin, jedan glikozid i malo saponona, smole, tanina i gorke tvari. Predpostavlja se da je skup mirisnih tvari u osušenoj biljci dva puta intenzivniji no što je u svježe sabranoj biljci. Despiku se pripisuje umirujuće djelovanje na grčeve kao i lagano osvježavajuće i podražavajuće djelovanje. Liječi nadutost, migrene, nesvjestice, vrtogavice i dr., a djeluje kao sredstva za masažu. Mnogo se koristi u industriji kozmetičkih preparata. MATRICARIA CHAMOMILA L. Narodni nazivi: kamilica, titrica, kamomila, gamilica, ramun, romunika, milica, žabljak, bela rada, bela sasa carev cvet, gorčak, jarmen, lepa kata i dr. Sinonimi: Anthemis Vulgaris L., Leucanthemum Chamacmelum L. am, Matricaria suaveolens L., Chrystanthemum Ćhamomilla Bernih. Raste kao korov na neplodnim tlima, uz jarke i puteljke blizu naselja i na poljoprivrednim zemljištima. To je jednogodišnja biljka koja naraste od 20 do 50 cm visine, a stabljika joj je razgranata. Listovi su dvostruko prstasto rascijepljeni, s uskim i končastim listićima. Cvjetna stabljika je brazdasta i na vrhu šuplja. Cvjetište je čunjasta oblika i iznutra šuplje. Cvjetne glavice nose rubno bijele cvjetove koji se nakon oplodnje, za kišnog vremena ili noću, povinu na dolje. Cjevasti cvjetovi su izrazito žute boje. Cvjeta od proljeća pa sve do jeseni, u svibnju, kolovozu, a nekad i u rujnu mjesecu. Kao droga sabiru se potpuno razvijene cvjetne glavice bez stapke (Flores Chamomillae), koje u sebi sadrže do 1%> eteričnog ulja s modrim ugljikovodikom, azulenom i seskviterpinima. Sušenje sabranih cvjetnih glavica obavlja se u hladu. Suše se u tankim slojevima koji se obično formiraju na ponjavama ili papiru. Sušenje se može vršiti i u specijalnim sušionicama, gdje temperatura ne smije biti veća od 35° C. Iz prosušene droge treba ukloniti |