DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 47     <-- 47 -->        PDF

orunjene cvjetove (Pulvis Chamomillae), koji se mogu koristiti za preradu.
Kad se kamilica sabire, često se može zamijeniti srodnim vrstama, čije su
cvjetne glavice na prerezu pune, te nemaju onaj ugodan, karakterističan miris.
Cvjetne glavice kamilice su čunjastog oblika i na prerezu su šuplje !
Od 5 kg svježe droge dobije se 1 kg suhih, cvjetnih glavica.


U narodnoj i službenoj medicini upotreba kamilice vrlo je raznolika. Kao
čaj koristi se protiv grčeva i bolova u želucu. Služi za umirenje, protiv upale
kože i sluznica. Ljekovito djelovanje kamilice leži u njenom sastavu, gdje nalazimo:
eterično ulje, smolu, gumu, gorke tvari, vosak mast, soli fosforne kiseline
i čitav niz organskih kiselina.


Ljekovitost kamilice poznata je od davnina. Glasoviti travar HIERONYMUS
BOCK rekao je 1570. godine: »Bez tog cvijeta, te obične kamilice, ne
može se ništa postići, jer nema korisnije biljke kao lijeka, što je upravo cvijet
od kamilice koji se upotrebljava gotovo za sve bolesti!«


Kako je to biljna vrsta koja uspijeva na lošim tlima, trebalo bi je uvesti
i na određenim dijelovima krša upravo zbog njenog ljekovitog djelovanja
i velike potražnje na tržištu.


MELISSA OFFICINALIS L.


Narodni nazivi: Matičnjak, pčelinja metvica, pčelinja ljubičica, miloduh,
melisa medenka, pitoma metvica, pčelarica, pčelinjak, rojevnica, limun. Sinonimi:
Melissa cordifolia Pers., M. Graveolens Host., Thymus Melis Melissa L.


H. L. Krause.
To je višegodišnja zeljasta biljka koja može narasti od 50 do 100 cm visine.
Stabljika je jako razgranjena i četverouglasta. Listovi su jedan nasuprot
drugog, u bazi su jajolikog oblika, s dugačkom peteljkom, nikad nisu
srcolikog oblika, a po rubu su slabo dlakavi. U pazuhu gornjih listova razvijaju
se svjetlo ljubičasto, a često i bijeli cvjetovi. Miris matičnjaka je veoma
karakterističan i ugodan, sličan mirisu limuna. Cvjeta od srpnja do kolovoza,
a ponekad može cvjetati i ranije, drugom polovicom lipnja. Domovina joj je
Sredozemni bazen, gdje se pojavljuje kao samonikla, u blizini naselja, uz
ograde, uz živice, na sjenovitim mjestima, među grmljem. Kao kultivirana
biljka često se uzgaja na oraničnim površinama i vrtovima, gdje godišnje
daje više žetvi.


Za uzgoj traži sunčane i vjetrom zaštićene položaje a tlo koje nije presuho.
Tamo gdje se uzgaja vinova loza uspijeva i matičnjak. Sabire se rezanjem
čitave biljke neposredno nad zemljom, obično dva puta, u lipnju i
rujnu. Sa sabrane biljke otkidaju se listovi {Folia Melissae). Rjeđe se koristi
čitava biljka (Herba Melissae), ali ne dulja od 50 cm, jer dulja biljka
ima veći dio stabljike, a to kvari drogu. Sušenje droge obavlja se vrlo pažljivo,
u hladu i ne smije se previše dirati i prevrtati. Droga ne smije doći
u dodir s metalima i nesmije se čuvati u limenim posudama. Destilacijom
droge dobiva se eterično ulje vrlo malih količina 0,01, 0,02% s citralom i geraniolom,
taninom, sluzi i 4% gorke tvari i smole. Iz 5 kg svježih listova dobije
se 1 kg suhe droge. Pri pakovanju najbolje je koristiti drvene sanduke.


Koristi se kao lijek za liječenje živaca, razdražljvost, bolesti srca. Uzima
se i kao sredstvo protiv nadimanja i dr.