DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 55 <-- 55 --> PDF |
vodom zakona o krađi drva. Članak je objavljen u »Rajnskim novinama« u pet nastavaka1) i potpisan, kao i prethodni »Von einen Rheinländer«.2) Izuzetno značenje ovog Marxova napisa nije samo u tome što Marx iznosi kritičke objekcije na nacrt zakona o krađi drva, o kojem je raspravljala Rajnska skupština. Njegova je posebna vrijednost u tome što ovaj članak znači novu etapu u Marxovom misaonom razvoju. Ovo je prvi puta da je Marx počeo govoriti o ekonomskoj problematici, kojom nije prestao da se bavi sve do svoje smrti. Ovaj članak znači Marxovo definitivno »prizemljenje«: od filozofije do prava i političke ekonomije te svakodnevnih socioloških i političkih problema tadašnje Njemačke i Evrope. Zbog tog misaonog puta mladog Marxa prigovarali su mu i njegovi prijatelji mladohegelovci, s kojima se otada sve više razilazio, jer kao urednik novina nije htio objavljivati sve što su oni pisali i uzalud »trošili papir«. U tom razmimoilaženju s mladohegelovcima treba tražiti razlog što je prvi susret Marxa i Engelsa bio odviše služben i hladan. Naime, Engles je u svom misaonom razvoju tek bio postao oduševljeni mladohegelovac i tada još nije dostigao Marxovu razinu razmišljanja. »U svom članku Debate povodom zakona o krađi drva Marx je pisao da je u tom cijelom sporu siromašna klasa imala instinktivan smisao za pravo. To je sigurno, jer istina je istina čak i ako se ne zna braniti. Već je u antici Sofokle to izrazio tvrdnjom (koja je već tada bila primljena kao opća izreka), da istina stoji uvijek uspravno. Problem je u tome da se put od instinktivnog odnosa provede na stupanj (filozoske) kritike, koja time u povijesnom horizontu traži svoje pravo i mjesto. Kao primjer takve kritike Marx je imao u vidu rad Bruna Bauera i njegovih sljedbenika. Iako je s Brunom Bauerom bio dobar prijatelj, ipak je protiv takvog shvaćanja napisao zajedno s Engelsom oštar polemički spis Sveta porodica. To je bio samo nastavak Marxovog uvjerenja da kritika mora postati povijesna akcija. Ona se kod Marxa u početku ispoljavala kao hrabro suprostavljanje svemu što je protiv liberalnog i humanog u društvu.«3) Odatle je proizašla i Marxova polemičnost i kritičnost u njegovim novinarskim radovima. Razlika u njegovoj kritici i onoj mladohegelovaca jest u tome što mladohegelovci smatraju da će se tadašnje društvo popraviti »kritičkom kritikom«, a Marx smatra da ta kritika treba od duhovne sile da postane materijalna sila, pa će Marx vrlo brzo doći do zaključka da je ta materijalna sila proletarijat i da se društvo može mijenjati jedino revolucijom. U članku Debate povodom zakona o krađi drva Marx prvi puta istupa kao branilac materijalnih i životnih interesa izrabljivanih masa. Ovaj rad bio je poticajan za proučavanje i istraživanje političke ekonomije. Marx je ovdje uvidio, nasuprot mladohegelovcima, da je i materijalna strana svijeta također važna. Budući da Marx nije poznavao zakonitosti na tom području i nije bio upućen što je na polju političke ekonomije postignuto, nije mu *) U brojevima od 25, 27. i 30. listopada i 1. i 3. studenoga 1842. godine. -) »Od jednog Rajnlanđanina«. 3) B. Bošnjak: Predgovor, Dela, tom I, str. XXXIV. |