DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Upravo zato što se nedozvoljeno uzimanje drva ne smatra krađom — kaže poslanik — zato se to i dešava tako često. Prema ovoj bi analogiji — ruga im se Marx — isti zakonodavac morao zaključiti: pošto se šamar ne smatra ubistvom, šamari su tako česti. Prema tome treba izdati dekret da šamar predstavlja ubistvo.«7) Nasuprot ovom »mišljenju« predstavnika građanske klase, jedan plemić smatra da je još opasnije da se ne spomene riječ krađa jer bi se moglo povjerovati kako bespravno uzimanje drva ni skupština ne smatra krađom. Skupština, dakle, treba da odluči hoće li šumski prekrša j smatrati za krađu Poslije ovih »uvjerljivih« dokaza skupština je izglasala naslov zakona. Proizlazi već iz samog naziva zakona da se sakupljanje suvaraka uzima kao krađa i da se kažnjava isto kao i sječa stabala — šume. Ali opasno je — misli plemić — poštene ljude slati u zatvor zbog granja jer bi oni u zatvoru mogli doći u doticaj sa profesionalnim lopovima pa zato smatra da sakupljanje suhoga granja treba kažnjavati samo »jednostavnom policijskom mjerom«. Drugi poslanik gradova pobija ovoga još »dubokoumnijim« dokazom da »u šumama njegova kraja mlado drveće često biva najprije samo zasječeno, pa kad od toga propadne, tretira se kao suho granje«. Marx je na strani malog čovjeka! On ova razmišljanja komentira slijedećim riječima: »Nemoguće je na elegantniji i u isti mah jednostavniji način oboriti pravo čovjeka pred pravom mladog drveća. Na jednoj strani, ako se paragraf primi, nalazi se neophodnost da mnoštvo ljudi, koji nisu imali zločinačke namere, bude odsečeno sa zelenog drveta moralisti i kao suvo granje bačeno u pakao zločina, sramote i bede. Na drugoj strani, ako se paragraf odbaci, nalazi se mogućnost povrede nekoliko mladih drveta. Jedva da je i bila potrebna ova primedba! Pobeđuju drveni idoli, a padaju ljudske žrtve!«8) Marx, dalje, govori o tome kako je srednjovjekovno zakonodavstvo bilo humanije od ovog, unatoč svim inkvizicijama i principa »oko za oko — zub za zub«, jer podvodi pod krađu drva samo bespravno uzimanje posječenog drveća i nedozvoljenu sječu šume. Tamo, naime, doslovce stoji: »Ako neko danju skuplja šumske plodove i njihovim odnošenjem načini veliku štetu, taj u zavisnosti od ličnosti i dela treba da bude kažnjen u građanskom (tj. ne u krivičnom) postupku.«9) Marx, dakle, smatra da sakupljanje suvaraka u šumi i krađa drveta ne mogu imati istu kaznenu kvalifikaciju. Marxovo pravno znanje i humani instinkt ustaju protiv rješenja problema na način kako to čini »Rajnska skupština «. »Mi ćemo, stoga, najprije upozoriti na razlik e — kaže Marx — pa ako se mora priznati da je stanje stvari po suštini različito, onda će teško smeti da se tvrdi da je ono po zakonu istovetno. 7) K. Marx — F. Engels: ibidem, str. 277. 8) K. Marx — F. Engels: ibidem, str. 273. ») K. Marx — F. Engels: ibidem, str. 273. |