DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Marx otvoreno kaže da ne dijeli romantične predodžbe o vlasnicima šuma kao što ih oni sami o sebi gaje. »Ja uopšte ne vjerujem — kaže Marx — da ličnosti mogu biti garantije protiv ličnosti«1«) Nitko, pa ni najbolji zakonodavac ne može svoju ličnost i svoje interese stavljati iznad zakona. Marx uzvikuje da nije ništa strasnije od apsolutne logike, jer jedna primjedba poslanika na nacrt zakona glasi: »Iako se kraljevski šumari i lovci postavljaju doživotno, to među neupućenima i među privatnim licima nailazi na najveće podozrenje.« »Kao da jedini razlog za podozrenje — komentira Marx — nije u tome što ovde umesto državnih slugu imamo privatne sluge.«17) Radi se, dakle, o tome da se državni autoritet pretvori u slug u vlasnik a šume . Privatnik — feudalac, zemljoposjednik i buržuj koriste državu u njenoj osnovnoj funkciji, a to znači eksploatacija potčinjene klase. Mladi Marx to još nije tako shvatio. Bio je još pod utjecajem Hegelove filozofije države, kome je država realizacija apsolutne ideje, dakle, svetinja. Marx će tek nešto kasnije, analizirajući Hegelove stavove, doći do poimanja konzervativnog i reakcionarnog u klasnoj državi. Upravo te intencije da se država koristi za čuvanje privatne svojine još je vidljivija iz odredbi ovog zakona, kojima se »upošljava« predsjednika općine na osiguranju naknade za učinjenu šumsku štetu. Naime, predloženo je »da u Rajnskoj provinciji treba zakonskom vlasniku šume dati ovlašćenje da mjesnim vlastima predaje kažnjenika da odrade svoju kaznu, ako je kazna nenaplativa, i to tako što će njihovi radni dani biti uračunati u obavezu koju vlasnik šume ima prema izgradnji puteva u opštini, odnosno oduzeti od te obaveze.«18) Skupština je prihvatila prijedlog, a Marx ironično dodaje »da dobri gospodin predsjednik opštine treba da uzme teret na sebe i da obavi jedno plemenito delo kako bi gospodin vlasnik šume mogao bez troškova da ispuni svoju dužnost prema opštini. Sa istim pravom bi vlasnik šume mogao da uzme predsednika opštine kao glavnog kuvara ili glavnog podrumara.«19) Sve ovo ima jedan jedini cilj — da se krađa pretvori u novac koji će lakše teći u džep vlasnika šume, da bi se od prekršioca načinio izvor prihoda, kapital, koji bi se mogao opet uložiti da se uveća. Predsjednika općine se želi iskoristiti u korist vlasnika šume. Marx u daljnjoj analizi kaže da ovaj zakon pod popravljanjem zločinca podrazumijeva popravljanje procenata. Ovaj zakon prenosi na vojsku pravo i dužnost da provodi nadzor nad lovačkom i šumskom policijom i da upravlja njome. Ta odredba u skladu je s apsolutističkim interesima kralja. Tako je ugrožena nezavisnost sudova te sloboda i sigurnost građana. Ovaj zakon proklamira, da je štetno ono što je štetno po vlasnika šume, a interes ne misli, on računa, smatra Marx. Motivi su njegovi brojevi. "*) K. Marx — F. Engels: ibidem, str. 286. >7) K. Marx — F. Engels: ibidem, str. 288. 1S) K. Marx — F. Engels: ibidem, str. 289. ") K. Marx — F. Engels: ibidem, str. 289. |