DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 63 <-- 63 --> PDF |
PORTRETI VATROSLAV CERMAN, kr. zemaljski kulturni vijećnik u Kutjevu Prelistamo li »Šumarsku enciklopediju«, od koje je u drugom izdanju izašao prvi svezak s alfabetarom od A do GRAD, vidimo, da je kao značajnih stručnjaka zabilježenio njih tek nekoliko desetaka. Točnije, u prvom izdanju 35, a u drugom 70. Međutim od tih su u I izdanju samo jedan, a u II samo četiri šumara, koji nisu u tisku (Šumarskom listu ili drugdje) ništa objavili. Zar to znači, da nije bilo niti da ih je danas više, koji svojim radom u naše šumarstvo ne ugrađuju i ugaone kamene? Ne, ali svjedočanstva njihovog rada nalaze se u uzgojenoj šumi, u racionalizaciji iskorišćivanja, u njihovim odnosima u radnim kolektivima ili u sudjelovanju u radu užeg ili šireg kruga društvenih zajednica, a to nije zabilježeno u nikakvim trajnijim dokumentima. Svoje ideje koriste u svakidašnjem radu a njima se gube tragovi bilo završetkom njihovog radnog vijeka, bilo sječom dozrelih sastojina ili njihovim stradanjem u požaru, od napada insekata i dr. Nešto ostaje zabilježeno u nekrolozima ili nadgrobnim govorima, ali to je redovno više emotivna nego dokumentarna ocjena rada odnosnog pokojnika. Pa i oni, koji su ostavili iza sebe napisanu riječ, tonu u zaborav, ali je ipak za takove moguće osježiti sjećanje, obnoviti njihovu ličnost i značenje, bar za njihovu suvremenost. Njihovo izvlačenje iz potpune zaboravi danas provodi Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža« u Zagrebu izdavanje HRVATSKOG BIOGRAFSKOG LEKSIKONA. U tom Leksikonu u odgovarajućem opsegu bit će prikazani i šumari koji su djelovali na području Hrvatske.i) Prikazi osoba u HB Leksikonu ne znače samo njihovo obilježavanje nego su i doprinos za poznavanje povijesti šumarstva. Tako, npr., izlazi na vidjelo, da je Prokop A g j i ć, šumar na području I Banske imovne općine (sa sjedištem u Glini) predlagao »zajednički rad« za izdavanje »OPISA ŠUMARSTVA U KRALJEVINAH HRVATSKOJ I SLAVONIJI« u kojem se ne bi trebale nalaziti samo činjenice nego i kritički se osvrnuti na prošlost i na osnovu takvih analiza izraditi smjernice za budući rad hrvatskog šumarstva (l)2). To se odnosi i na Vatroslava Cermana, šumara i pisca. 1.1 Od biografskih podataka o V. Cermanu teško da je ostalo nešto više osim kratke vijesti u Šumarskom listu (1883, str. 258), da je »28. srpnja umro nakon poduže bolesti u Stenjevcu kraj Zagreba, bivši šumar zakladnog prije dobra Kutjeva, Vatroslav Cerman« te »akoprem je bio Čeh, ljubio je ipak Hrvatsku poput svoje otadžbine« 3). Vatroslav, koji se do dolaska u Hrvatsku nazivao Ignac, Cerman rodom je dakle iz Češke, a šumarstvo je vjerojatno studirao u Beču. Jedno, vjerojatno i prvo, radno mjesto bilo je u Galiciji, na području Karpata. To proizlazi iz na li Prvi svezak koji obuhvaća osobe čija prezimena počinju sa slovom A i B izlazi krajem ove, 1982. godine. 2) Nakon dovršenja teksta za HBL, pronađeno Je, da je Agiić počeo raditi 1879, u otočkoj imovnoj općini a zatim je bio kotarski Šumar u Korenici (šum. list, 1881, str. 104) te da je umro 1909. godine (Šum. list, 1909, str. 152). 3) Pokušaj ing. Drage H a n z 1 a, kojem ujedno zahvaljujem na pomoći, da u Kutjevu nešto sazna o Cermanu nije urodio plodom. 149 |