DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 64 <-- 64 --> PDF |
voda u njegovom članku u »Gospodarskom listu« o »osušenju kotlinaste močvare« te u članku o »omeđivanju šuma«, objavljenom u »Šumarskom listu« (1879, str. 90). U Hrvatskoj je najprije bio, kako se potpisao, »sreski šumar« u Pakracu (»Gospodarski lista«, 1869) te u Kutjevu, a zatim, kako je već u naslovu navedeno, zemaljski kulturni vijećnik (»Šum. list«, 1881, str. 104*). Imenovanje kulturnim vijećnikom svakako je dokazom da je kao stručnjak bio zapažen i cijenjen. A da li je zavrijedio takvo priznanje neka odgovori ono, što je ostalo na stranicama stručnog tiska onog doba, objavljenih radova i članaka u »Gospodarskom listu«, »Gospodarskom poučniku«, »Šumarskom listu« i u »Forstwirtschaftliches Blatt-u«. 1.2 Prema podacima Bibliografskog kataloga Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav krleža« od V. Cermana objavljeno je: — u »Gospodarskom listu«: Oranje (1868. god. u 8 nastavaka, svega 18 str.), Mješani gnoj od kosti (1868), Osušenje kotlinaste močvare (1868), Posebno pripravljanje zemljišta za pojedine vrste bilja (1869), Pripravljanje zemljišta za uspjev (1869), Sjeme (1869, u 4 nastavka, 9 str.), Vinogradski red (1876), Radovi u vinogradu (1878), zatim Šumska paša, Naši pašnici (u dva broja, 4 str.), Rationalno pašnjarstvo, Protiv bedrenice, sve 1869. godine, Sustavna plemenidba stoke (1878, u 4 nastavka, svega 9 str.) te Naše obćinske šume (1869); — u šibenskom »Gospodarskom poučniku«: Kako da si usjeve gnojimo (O poljskim radovima poslije sjetve) (1871, u dva nastavka, 10 str.); — u »Šumarskom listu«: Razmatranja ob obćinskih šumah (1877, br. 4, str. 217—219), Šiška (1878, br. 2, str. 85—96 u hrvatskom izdanju a str. 101—114. u njemačkom izdanju), Šumarska niža učilišta (1878, br. 2, str. 101—105), Omeđivanje šuma (1879, br. 2, str. 76—82) i Šumarstvo požeške podžupanije (1881, br. 5, str. 237—248. i u br. 6, str. 290—300); — u Forstwirtschaftlichens Blatt-u (pod imenom Ignatz): Betrachtungen über unsere Gemeindewaldungen (I godište, 1877, br. 3, str. 265—268). Kao autor prikaza »Šumarstva požeške podžupanije« naznačen je Franjo a ne Vatroslav Cerman. Međutim autor i tog članka je nesumnjivo Vatroslav. Vatroslav Cerman naznačen je kao autor u »Kazalu autora suradnika Šumarskog lista 1877. — 1876. god.« [14], Nadalje, u Popisu članova Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva iz onog doba nema Franje Cermana, a prezimena Cerman nema više ni u Hrvatskoj ni 1951. godine [13]. Prema Bibliografskog katalogu Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« u međuratnom razdoblju postojala je učiteljica Mileva Cerman [2], a jedna kći Vatroslava bila je, kako je poznato i ing. Dragi Hanzlu, učiteljica. Nadalje, komparacija teksta »Šumarstva Požeške podžupanije« s tekstovima prethodnih članaka Vatroslava također dokazuje, da je on autor i tog članka i konačno, jer je uz ime i prezime dodano da ga »piše kr. zemaljski kulturni viećnik u Kutjevu«. 2. Članci Vatroslava Cermana u »Gospodarskom listu« s područja poljoprivrede dokazuju, da se nije ograničio samo na golo vršenje dužnosti za koju je imenovan, nego da je gledao šire, opće stanje sredine u kojoj je živio i uočio po4) Rješenje o imenovanju kulturnim vijećnikom datirano je s 12. studenoga 1SS0. godine. Istim rješenjem Kr. zemalske vlade kulturnim vijećnicima imenovani su i: Đuro B a j e r, nadšumar vlastelinstva Thurn-Taxis; Antun B r o s i n g, vlastelinski šumarnik u Čabru; Dragutin F a 11 e r, kr. šumarnik komorskog dobra Fužine; Adolf Danhelovsky , vlastelinski šumarnik u D. Miholjcu; Virgin M a 1 i n, nadšumar imovne obćine u Bjelovaru i Adolf Martinović , nadšumar vlastelinstva u Erdeviku. |