DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 65 <-- 65 --> PDF |
trebu da i preko »Gospodarskog lista« uputi poljoprivrednike i seljake na bolju obradu tla i »rationalnije pašnjarstvo«. Kako iz popisa članaka vidimo, posebnu pažnju C. je posvetio pripremi zemljišta za sjetvu (oranje i dr.). Ove uputu možda su bile i važnije za područje Banske Hrvatske nego Vojne Krajine, jer je u Vojnoj Krajini dublje oranje bilo naređeno a naredba se sigurno i izvršavala kako proizlazi iz jednog članka F. Čordašića u »Narodnim novinama« [4]. C. se bori i za naprednije stočarstvo kako svjedoči čak pet članaka u »Gospodarskom listu«. Naprednije stočarstvo znači i zaštitna mjera za šume, posebno u fazi pomlađivanja. 3.1 Cermanov prvijenac s područja šumarstva je članak o općinski m šumama , objavljen u »Gospodarskom listu« 1869. godine. O istoj temi, ili točnije problematici, Cerman ponovo piše već u prvom godištu »Šumarskog lista« kao i u prvom godištu časopisa »Forstwirtschaftliches Blatt«, koji je izlazio u Beču. Te »općinske šume« nisu bile šume općina kao upravno-političkih ustanova nego šume »urbanskih općina« odnosno šume koje su pripale seljacima nakon razrješenja kmetskih odnosa. Zemljišni posjed urbanskih općina, šume i pašnjaci, kasnije je, 1894. godine, pravno postao posjed zemljišnih zajednica odnosno samoupravnih ustanova ovlaštenika (bivših kmetova) za područje, u pravilu, jedne b. urbanske općine. Nakon provedene segregacije te šume ostale su zapravo bez »gospodara« te su bile, kako nam dokazuju ne samo članci Cermana nego i drugih, kao npr. Čordašića [3] ili Köröskenya [6], izvrgnute haračenju i pustošenju. Prvi korak sređivanja stanja bila je »P r i v r e me n a naredba kr. zemaljske hrv. slav. dalm. zemaljske vlade o upravi, gospodarenju i uživanju obćinskih šuma u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji« izdane 1871. godine. Pored nerazborite sječe i nebrige za pomlađivanje iskorišćenih sastojina pojavila se i tendencija za individualnom diobom šumskog posjeda urbarske općine tj. tendencija usitnjavanja šumskih kompleksa. Cerman se oštro suprotstavio toj tendenciji, jer bi se, kako piše u Šumarskom listu 1877. godine, posjed tako usitnio, da bi to bio »prvi korak k posvemašnjem zapuščenju šuma!« Pri tom se poziva na primjer negativnih posljedica individualnih dioba šuma, koje su se očitovale u Češkoj. Međutim, ako se već individualna dioba ne može spriječiti, trebalo bi osnovati »šumske zadruge«, dakle organizacije za zajedničko gospodarenje šumama.5) 3.2 U drugom članku objavljenom u Šumarskom listu (1878) Cerman, kako kazuje i sam naslov, pokreće osnivanje škole za lugarsko osoblje — »šumarska niža učilišta ili šumarnice«, lugara kao, po današnjoj terminologiji, stručnog radnika u šumarstvu. »Znano je«, piše Cerman, »da u Slavoniji pojedini, 6000 — 10.000 ralih veliki šumski srezovi, kako to mnoge čistine, goleti i zapuštene sjećine svjedoče, veoma nužno potrebuju vriedene ruke šumskog gospodara« ... pa je »pouzdano i tehnički naobraženo šumsko čuvarsko i pomoćno osoblje ne samo neobhodno potrebno, nego upravo nuždno, te bi imalo da bude desna ruka šumskom upravitelju! ali gdje uzeti te vrstne i praktično naobražene šumske pomoćnike«, nastavlja Cerman, »kad u cieloj zemlji nijednog šumarskog nižeg učilišta i šumarnice neima, 5) Površina šuma urbanskih općina iznosila je oko 260 000 ha odnosno blizu 20% šuma Hrvatske (i Slavonije a bez Dalmacije) time da takvog posjeda nije bilo na području b. Vojne krajine, pa je u pojedinim kotarevima udio bio i znatno veći (npr. u kutinskom i ludbreškom 45"/o, đakovačkom 60% itd.). 151 |