DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 67     <-- 67 -->        PDF

kako šuraovlasnik ne bi bio oštećen. Međutim »u buduće se nemože toliko od
razploda šiške očekivati, .,. jer hrastove plješine starijih rietkih sastojina sve više
nestaju, a ovo nestajanje mora tim brže teći, čim više uređeno šumskog gospodarstvo
ujedinjene sastojine ustrojava. — Drugi razlog toli rapidnom pada|
iju proizvoda šiške bit će nadalje i u tom, što se sirove šiške, u kojih) je Jjoš
ličinka neizljeznog babuškara nalazi, iz Slavonije i drugih južnih prediela, gdje za
razvijanje i umnoženje babuškara dosta pogodnosti ima, u daleki sviet odvozi«,
dakle smanjuje se rasplodni potencijal babuškara. Međutim, mjesto iskorišćenja
šiške predstoje mogućnosti većeg korišćenja hrastove kore, kojom se mogu kože
»ljepše i bolje« učiniti. Uzgoj šuma guljača je osobito pogodan »za posjednike manjih
šumskih čestica ... te bi trebalo gospodarstvenim osnovama preborno šumarenje
urediti uzevši naročito obzir na guljenje hrastove kore, čime bi se u
kratkom vremenu zaista siguran i povišen dohodak iz šuma ... osigurao« (str. 96).


3.4 Na pisanje članka »O omeđivanju šuma« Cerman je bio potaknut
posebnom aktualnošću tog posla. Naime, nakon segregacije zemljišnog posjeda
u okviru razrješenja kmetskih odnosa bilo je nužno dovesti »međe vlasničtva šuma
u podpuni red i stvarnost« (str. 76). Cerman je pri tome imao u vidu prvenstveno
»uspješno izvršavanje šumske zaštite« šumoposjednika, jer su postojale
mnogobrojne uzurpacije zemljišta. Zanimljiv je navod Cermana, da je u slučaju
tužbe za povrat uzurpacije sud »uviek radi nedostatnih dokaza presudio u korist
dosadašnjeg uživaoca« tj. posjednika-uzurpanta. Postojala je i mnogućnost »natražnog
otkupa krčevine« uz »odštetu za petežne zemlje po for. 8,45 od jutra«, ali
zbog nedostatka dokaza (međa) od takvog postupka moralo se odustati.
Nakon ovog uvoda slijede detaljne upute za provedbu omeđašenja, postavljanja
graničnih znakova (stupova, humki) i opisa granica navodeći i 9 § »Obćeg građanskog
zakonika« koji se odnosi na razgraničenje posjeda. Od instrumenata za
vanjska mjerenja treba koristiti teodolit a za unutarnja, za unutarnju podjelu
šume, »dostatan je i mjerački stol ... što više i šumska sjevernica«.


3.5 Prikaz »Šumarstvo požeške podžupanije« ne sadrži samo podatke o šumskom
posjedu, prirodnim uslovima i vrstama drveća nego i problematiku šumarstva
tog područja u ono doba, kao i stanovite sugestije, da se stanje popravi.
Od mnoštva podataka navodimo samo, da je god. 1840, (odnosno oko te godine),
počela u Požeškom kraju eksploatacija hrastovih šuma izradom dužice (str. 290),
da je »u našem najbližem susjedstvu« pokušana »fabrikacija pokućstva iz bukovog
drva« »a la Thonet« i zašto nije uspjela (str. 245), da je Požeška podžupanija
Lila »u našoj domovini najgušće šumom obrasli predjel« jer se one nalaze na 55fl/o
površine, a iza nje slijedi b. Otočka krajiška pukovnija sa 47»/» (str. 293) ili prijedlog
da bi se oštećivanje šumskog drveća po narodu moglo smanjiti podukom
djece u osnovnoj školi (str. 294), itd. Kako se područje tadanje Požeške podžupanije
pokriva s kasnijim kotarom a danas općinom Slavonska Požega to je jedina
cjelina u Hrvatskoj za koju se može pratiti stanje šumarstva od onda do
danas, pa i unaprijed. Uostalom osim Cermana za to područje postoje i prikazi
G. Vaca [10] i ing. D. Hanzla [5], a za određeni dio, za šume područja Kutjeva,
tu je i knjižica Turkovića [9]. Turković između ostalog navodi, da je »na kutjevačkom
plem. dobru provedena 80-tih godina XIX stoljeća segregacija (poslije
koje je) šumarska uprava izradila gospodarsku osnovu, prema kojoj je otpočela
s oplodnom sječom na površini od kojih 350 jutara. To je prvi trag redovitog
šumarstva« (str. 35—36). Tu osnovu je bez sumnje izradio Cerman, a detalje te