DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 68 <-- 68 --> PDF |
osnove mogli bi se eventualno pronaći u arhivskim materijalima Hrvatsko-slavonske naukovne zaklade. 3.6 U »Različitim vijestima« Šumarski list iz 1881. godine pod naslovom »Novi hrvatski šumarski list« (str. 258) piše: »Čujemo, da neka gospoda kane utemeljiti novi hrvatski šumarski list, koji bi imao, ako se ne varamo, u Požegi izlaziti «. Izlaženje takvog lista Uredništvo ne smatra opravdanim, jer su» naše duševne lile i radnici na polju hrvatske šumarske literature još prezentirani brojem, a da ne bi takovo besplodno cjepidlačarenje škodilo«. Ideja o osnivanju takvog lista u Požegi (bez obzira, što je Požega kao mjesto izlaženja uvjetno navedena) mogla je poteći jedino od V. Cermana. Naime u to doba ne nalazimo tamo ni jednog drugog šumara, koji je i pisao, a vrlo malo je vjerojatno da bi takav list pokretao netko izvan šumarskih krugova ili bez inicijative šumara. To ne znači, da neki šumoposjednici nisu bili spremni da financiraju, bar u početku, izlaženje takvog lista, a u prvom redu dobro Kr. zemaljske naukovne zaklade Kutjevo, koje je imalo 29 759 jutara šuma (drugi po veličini bio je šumski posjed nasljednika grofice Bathynay s cea 25 000 jutara šuma u 4 kompleksa — Pleternica, Treskavici, Lučinci i Velika). Namjera Cermana sigurno nije bila da »konkurira« Šumarskom listu nego da ga dopuni pisanjem za širi krug odnosno lugare (ta predlagao je osnivanje lugarskih škola), učitelje« i dr. 3.7 U već spomenutoj vijesti u Šumarskom listu (1883) o smrti Vatroslava Cermana napisano je, da »je pokojnik bio vrli član našega društva« (tj. Hrv.-slav. šum. društva). Da to nije napisano samo iz kurtoazije dokazom su zapisnici sjednica najprije »privremenog upravljajućeg odbora hrv. slavonskoga šumarskog družtva« održanih 7. 08, 26. 9. i 11. 10. 1876. godine, prema kojima je Cerman bio imenovan »delegatom« Društva za Požešku i Pakračku podžupaniju i da je bio marljiv na upisivanju članova u H.-s. šum. društvo. Nadalje, na trećoj sjednici skupštine 16. 10 1876. skupštinar Milan Vurdelja predao je koreferat (referat je podnio Vladoj Köröskenyi) Cermana u kojem razmatra »uplive koji u nas prieče razvitak domaćeg šumarstva i kako bi se isti odkloniti dali«, a to pet godina kasnije spominje i M. Prokić (Šum. list 1881, str. 190). Nadalje, 1878. Cerman pita, u ime više društvenih članova, da li bi Šumarski list mogao mjesečno izlaziti. Upravni odbor na svojoj sjednici od 15. 09. 1978. odgovorio mu je, da to ne dopušta financijsko stanje Društva. 4. Možemo se upitati, da li je značenje rada V. Cermana toliko, da ga se opširnije sjećamo stotinu godina poslije njegove smrti, odnosno da li pripada samo povijesti šumarstva ili je od njegovih ideja i rada ostalo nešto aktualno sve do danas? U upozorenju na ugroženost urbarskih šuma Cerman nije bio, kako je i naprijed navedeno, osamljen a kasnije, 1881. godine, i Hrv. slav. šum. društvo kao cjelina razmatra tu problematiku [12]. Međutim Cerman je upozorio i na opasnost individualne diobe segregiranih šumskih cjelina i predložio mjere kojima bi se trebala otupiti oštrica štetnosti usitnjavanja šumskog posjeda. Cerman predlaže osnivanje šumskih zadruga. Iz teksta se ne može zaključiti, da li bi uzadruživanje bilo obligatno ili fakultativno, ali vjerojatno ovo drugo. Cermanova 6) «... oštećivanje šumskog drveća toli je u narodu već ukorjenjeno, da bi se tomu jedino možda tim uspješno na put stati dalo, kad bi n. pr. pučki učitelji preuzeli brigu samoj djeci u tom smieru poduke davati, predočujuć joj korist šuma toli za pojedinca, koli za domovinu kao i čitavo čovječanstvo u obće« (»šumarstvo požeške podžupanije«. Šum. list, V (1881), str. 294). |