DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 71     <-- 71 -->        PDF

AKTUALNO


PROIZVODNE MOGUĆNOSTI KRAŠKIH PAŠNJAKA
SUBMEDITERANA


Mr. Vlado TOPIC


Institut za jadranske kulture i melioraciju krša — Split


Područje krša pokriva petinu površine Jugoslavije (22%>), a na tom području živi
oko 14°/o stanovnika.
Skoro polovica tog područja (oko 2,5 mil. ha, ili 44%>) su degradirane površine,
uglavnom pašnjaci-kamenjari ili goleti.


Sadašnja proizvodnja na tim terenima vrlo je mala. Kraški pašnjaci daju
svega oko 1—3 q sijena po ha, a te niske proizvodne vrijednosti proističu uglavnom
iz neracionalnog i neplanskog vjekovnog korištenja tih površina. S obzirom
da su one znatne i da predstavljaju veliki ekonomski gubitak za cijelu zajednicu,
zaslužuju veću pažnju i odgovarajuće akcije u svrhu suzbijanja erozije, unapređivanja
šumarstva i posebno stočarstva.


Da bismo ovu situaciju promijenili potrebno je zaustaviti daljnju degradaciju
i povećati proizvodnu sposobnost tih kraških površina. Ta proizvodnost može
se povećati i samim administrativnim mjerama, kako to pokazuju istraživanja
provedena na plohi Klačine kod sela Hrvače u općini Sinj, osnovane 1956.
godine.*


Meliorirani travni pokrov na plohi Klačine nakon potpune zabrane paše danas
je značajan faktor u sprečavanju erozionih procesa, ali isto tako i putokaz kojim
treba ići u rješavanju problema deficitarnosti stočne hrane na degradiranim kraškim
površinama-kamenjarima.


Prinosi travne mase na plohi Klačine zaslužuju posebnu pažnju, naročito kada
ih uspoređujemo s prinosima koje daju kraške površine izvan plohe. To pokazuju
i mjerenja koje je izvršio Institut za jadranske kulture i melioraciju krša
u Splitu. U tu svrhu bilo je izlučeno 1974. i 1980. godine 8 parcela (6 na plohi, 2
izvan nje) površine od 5 m*. S tih ploha temeljito je skinuta trava, te sabrani
uzorci odmah mjereni, zatim sušeni na zraku u laboratoriju Instituta i ponovno
mjereni.


Rezultati tih izmjera prikazani su u tablici 1.


Iz prednjih podataka je vidljivo da su prinosi travne mase na plohi Klačine
u odnosu na prinose registrirane izvan nje znatno veći (4—11 puta), a to je
nesumnjivo rezultat ograđivanja plohe i potpune zabrane paše.


Dakle, današnja proizvodnost pašnjačkih površina na plohi Klačine, ovisno


o mjestu uzimanja uzoraka, dosta je velika i iznosi, kako se iz tabele 1. vidi,
11,3 — 30,7 q sijena godišnje po hektaru.
*) Vidi V. Topić: Efekti biološko-tehničkih melioracionih mjera na pokusnoj


plohi Klačine. Sum. list br. 1—3/1982.