DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 71 <-- 71 --> PDF |
AKTUALNO PROIZVODNE MOGUĆNOSTI KRAŠKIH PAŠNJAKA SUBMEDITERANA Mr. Vlado TOPIC Institut za jadranske kulture i melioraciju krša — Split Područje krša pokriva petinu površine Jugoslavije (22%>), a na tom području živi oko 14°/o stanovnika. Skoro polovica tog područja (oko 2,5 mil. ha, ili 44%>) su degradirane površine, uglavnom pašnjaci-kamenjari ili goleti. Sadašnja proizvodnja na tim terenima vrlo je mala. Kraški pašnjaci daju svega oko 1—3 q sijena po ha, a te niske proizvodne vrijednosti proističu uglavnom iz neracionalnog i neplanskog vjekovnog korištenja tih površina. S obzirom da su one znatne i da predstavljaju veliki ekonomski gubitak za cijelu zajednicu, zaslužuju veću pažnju i odgovarajuće akcije u svrhu suzbijanja erozije, unapređivanja šumarstva i posebno stočarstva. Da bismo ovu situaciju promijenili potrebno je zaustaviti daljnju degradaciju i povećati proizvodnu sposobnost tih kraških površina. Ta proizvodnost može se povećati i samim administrativnim mjerama, kako to pokazuju istraživanja provedena na plohi Klačine kod sela Hrvače u općini Sinj, osnovane 1956. godine.* Meliorirani travni pokrov na plohi Klačine nakon potpune zabrane paše danas je značajan faktor u sprečavanju erozionih procesa, ali isto tako i putokaz kojim treba ići u rješavanju problema deficitarnosti stočne hrane na degradiranim kraškim površinama-kamenjarima. Prinosi travne mase na plohi Klačine zaslužuju posebnu pažnju, naročito kada ih uspoređujemo s prinosima koje daju kraške površine izvan plohe. To pokazuju i mjerenja koje je izvršio Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. U tu svrhu bilo je izlučeno 1974. i 1980. godine 8 parcela (6 na plohi, 2 izvan nje) površine od 5 m*. S tih ploha temeljito je skinuta trava, te sabrani uzorci odmah mjereni, zatim sušeni na zraku u laboratoriju Instituta i ponovno mjereni. Rezultati tih izmjera prikazani su u tablici 1. Iz prednjih podataka je vidljivo da su prinosi travne mase na plohi Klačine u odnosu na prinose registrirane izvan nje znatno veći (4—11 puta), a to je nesumnjivo rezultat ograđivanja plohe i potpune zabrane paše. Dakle, današnja proizvodnost pašnjačkih površina na plohi Klačine, ovisno o mjestu uzimanja uzoraka, dosta je velika i iznosi, kako se iz tabele 1. vidi, 11,3 — 30,7 q sijena godišnje po hektaru. *) Vidi V. Topić: Efekti biološko-tehničkih melioracionih mjera na pokusnoj plohi Klačine. Sum. list br. 1—3/1982. |