DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 71 <-- 71 --> PDF |
AKTUALNO PROIZVODNE MOGUĆNOSTI KRAŠKIH PAŠNJAKA SUBMEDITERANA Mr. Vlado TOPIC Institut za jadranske kulture i melioraciju krša — Split Područje krša pokriva petinu površine Jugoslavije (22%>), a na tom području živi oko 14°/o stanovnika. Skoro polovica tog područja (oko 2,5 mil. ha, ili 44%>) su degradirane površine, uglavnom pašnjaci-kamenjari ili goleti. Sadašnja proizvodnja na tim terenima vrlo je mala. Kraški pašnjaci daju svega oko 1—3 q sijena po ha, a te niske proizvodne vrijednosti proističu uglavnom iz neracionalnog i neplanskog vjekovnog korištenja tih površina. S obzirom da su one znatne i da predstavljaju veliki ekonomski gubitak za cijelu zajednicu, zaslužuju veću pažnju i odgovarajuće akcije u svrhu suzbijanja erozije, unapređivanja šumarstva i posebno stočarstva. Da bismo ovu situaciju promijenili potrebno je zaustaviti daljnju degradaciju i povećati proizvodnu sposobnost tih kraških površina. Ta proizvodnost može se povećati i samim administrativnim mjerama, kako to pokazuju istraživanja provedena na plohi Klačine kod sela Hrvače u općini Sinj, osnovane 1956. godine.* Meliorirani travni pokrov na plohi Klačine nakon potpune zabrane paše danas je značajan faktor u sprečavanju erozionih procesa, ali isto tako i putokaz kojim treba ići u rješavanju problema deficitarnosti stočne hrane na degradiranim kraškim površinama-kamenjarima. Prinosi travne mase na plohi Klačine zaslužuju posebnu pažnju, naročito kada ih uspoređujemo s prinosima koje daju kraške površine izvan plohe. To pokazuju i mjerenja koje je izvršio Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. U tu svrhu bilo je izlučeno 1974. i 1980. godine 8 parcela (6 na plohi, 2 izvan nje) površine od 5 m*. S tih ploha temeljito je skinuta trava, te sabrani uzorci odmah mjereni, zatim sušeni na zraku u laboratoriju Instituta i ponovno mjereni. Rezultati tih izmjera prikazani su u tablici 1. Iz prednjih podataka je vidljivo da su prinosi travne mase na plohi Klačine u odnosu na prinose registrirane izvan nje znatno veći (4—11 puta), a to je nesumnjivo rezultat ograđivanja plohe i potpune zabrane paše. Dakle, današnja proizvodnost pašnjačkih površina na plohi Klačine, ovisno o mjestu uzimanja uzoraka, dosta je velika i iznosi, kako se iz tabele 1. vidi, 11,3 — 30,7 q sijena godišnje po hektaru. *) Vidi V. Topić: Efekti biološko-tehničkih melioracionih mjera na pokusnoj plohi Klačine. Sum. list br. 1—3/1982. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Tablica 1. Prinos travne mase na plohi Klačine i izvan nje Uzorak Prinos zelene mase Prinos suhe mase (sijeno) Prinos suhe mase (sijeno) Primjedba kg/m2 kg/m2 kg/ha 1 0,329 0,113 1130 2 0,366 0,148 1480 3 4 5 6 0,667 0,793 0,334 0,211 0,307 0,255 0,203 0,133 3070 2550 2030 1330 Uzorci 1, 2, 3, 4, 5 i 6 uzeti na plohi, a uzorci 7 i 8 izvan plohe. 7 0,094 0,035 350 8 0,048 0,027 270 To ujedno znači da bi se na pašnjačkoj površini od 40 ha s prinosom 11,3 — — 30,7 q/ha (kao što je ploha Klačine) moglo prehraniti za 8 mjeseci, koliko ispaša u Dalmaciji traje, 80 — 220 ovaca, naravno kada bi cijela površina bila pašnjak i računajući po grlu 2,3 kg. Bolje rečeno: na ovoj melioriranoj površini mogli bi se godišnje (240 ispašnih dana) prehraniti 2 — 5,5 ovaca po hektaru. Nasuprot tome pašnjačke površine koje okružuju plohu Klačine daju 2,7 — 3,5 q sijena po hektaru, a na tim površinama u zadnje vrijeme, tj. od 1972. godine uopće nema ispaše, jer nema stoke. Razlika je time još očitija. Kako je za 1 ovcu dnevno potrebno oko 2,3 kg ovog sijena (0,6 hranjivih jedinica) ili 552 kg za 240 ispašnih dana na tim površinama se ne može prehraniti u tom periodu niti jedna ovca (0,5 — 0,6) po hektaru. Prema tome mogućnosti koje pružaju kraški pašnjaci kao izvori stočne hra ne i uopće za unapređivanje stočnog fonda u ovim područjima veoma su velike. Međutim, povećani prinos travne mase može se postići i u kraćem vremenskom periodu (2 — 5 godina) ako uz administrativne upotrebimo i ostale melioracione mjere, što naravno zavisi opet i o mnogim faktorima kao što su: stupanj degradacije tla, ekspozicije i nagiba terena, klime i vrste travnog pokrova. |