DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Tablica 1.


Prinos travne mase na plohi Klačine i izvan nje


Uzorak
Prinos
zelene
mase
Prinos
suhe
mase
(sijeno)
Prinos
suhe
mase
(sijeno)
Primjedba
kg/m2 kg/m2 kg/ha
1 0,329 0,113 1130
2 0,366 0,148 1480
3
4
5
6
0,667
0,793
0,334
0,211
0,307
0,255
0,203
0,133
3070
2550
2030
1330
Uzorci 1, 2, 3, 4, 5 i 6
uzeti na plohi, a uzorci
7 i 8 izvan plohe.
7 0,094 0,035 350
8 0,048 0,027 270


To ujedno znači da bi se na pašnjačkoj površini od 40 ha s prinosom 11,3 —


— 30,7 q/ha (kao što je ploha Klačine) moglo prehraniti za 8 mjeseci, koliko ispaša
u Dalmaciji traje, 80 — 220 ovaca, naravno kada bi cijela površina bila pašnjak
i računajući po grlu 2,3 kg. Bolje rečeno: na ovoj melioriranoj površini mogli bi se
godišnje (240 ispašnih dana) prehraniti 2 — 5,5 ovaca po hektaru. Nasuprot tome
pašnjačke površine koje okružuju plohu Klačine daju 2,7 — 3,5 q sijena po hektaru,
a na tim površinama u zadnje vrijeme, tj. od 1972. godine uopće nema ispaše,
jer nema stoke. Razlika je time još očitija.
Kako je za 1 ovcu dnevno potrebno oko 2,3 kg ovog sijena (0,6 hranjivih jedinica)
ili 552 kg za 240 ispašnih dana na tim površinama se ne može prehraniti
u tom periodu niti jedna ovca (0,5 — 0,6) po hektaru.


Prema tome mogućnosti koje pružaju kraški pašnjaci kao izvori stočne hra
ne i uopće za unapređivanje stočnog fonda u ovim područjima veoma su velike.
Međutim, povećani prinos travne mase može se postići i u kraćem vremenskom
periodu (2 — 5 godina) ako uz administrativne upotrebimo i ostale melioracione
mjere, što naravno zavisi opet i o mnogim faktorima kao što su: stupanj degradacije
tla, ekspozicije i nagiba terena, klime i vrste travnog pokrova.