DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 76 <-- 76 --> PDF |
PROPADANJE ŠUMA OD OTROVNIH IMISIJA Već se nekoliko godina u njemačkoj literaturi raspravlja problem masovnog sušenja šuma u pojedinim područjima. Posebno se radi o sastojinama u kojima je jače zastupljena jela. Istraživanja pokazuju da se radi o imisionim štetama od otrovnih plinova industrije. Utvrđeno je da plinovi nisu iz blizine, čak ni iz vlastite zemlje, nego da im je izvorište vrlo daleko. Otrovne imisije lebde dugo u zraku, nošene strujama, te se konačno, negdje spuste opet na zemlju. Utvrđeno je da tvornice u blizini tih šteta nisu izvor jer visokim dimnjacima i filterima sperčavaju jače imisije. Ali i te imisije moraju negdje drugdje na pogodnom mjestu pasti. U Erz-gorju je šuma već, praktički, uništena na 120.000 ha i to od imisija koje potječu iz saskih i čeških imisija spaljivanjem smeđeg ugljena. U Westfaliji se pokušava postavljanjem dodatnih aparata za mjerenje imisija dobiti bolju sliku o količini i rasporedu imisija. Osim toga analiziraju se lišajevi sa kore stabla te vrše analize iglica i lišća. Tu je utvrđeno da se ne radi samo o direktnom toksičnom djelovanju ulazeći u iglice i lišće, nego se od velikih količina S02 iz imisije zakiseljava tlo što se vrlo štetno odrazuje na šume. O tom je problemu već prije pisano, kad još štete nisu bile uočljive i velike. Električna postrojenja ni u SR Njemačkoj nisu učinila sve što je moguće da smanje količinu imisija, iako se nalaze pod državnom upravom. Čak ni državne subvencije za podizanje i poboljšanje filtera nisu u više slučajeva prihvaćene (kako vidimo, i u SR Njemačkoj su isti problemi u pogledu filtera kao i u nas). Kao što se vidi, problem je težak, štete su već sada velike, iako se sporo razvijaju. Po tom zaključujući odnos brojnih industrijskih postrojenja i zdravstvenog stanja šuma bit će sve teži. Još jednom valja istaknuti da štete od imisija kako se iz gornjeg vidi nisu i ne moraju biti u blizini tih postrojenja i većih industrijskih aglomeracija. One se mogu javiti i vrlo daleko od izvora štetnih plinova i spojeva. Prof. dr J. Kišpatić |