DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 77 <-- 77 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA DR BRANTISLAV JOVANOVIĆ: DENDRO LOGIJA, III dopunjeno izdanje, IŠRO »Privredno finansijski vodič«, Beograd 1982, 713 str. Ovo je III dopunjeno izdanje udžbenika koji je napisao B. Jovanović, redoviti profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu. Ovo izdanje se razlikuje od prvog po tome što je u njemu obrađena samo dendrološka materija, dok je u prijašnjim izdanjima obuhvaćena i materija iz fitocenologije. S obzirom na materiju iz dendrologije, u ovom izdanju izostavljene su izvjesne vrste, u prvom redu dekorativne, dok je s onim vrstama koje su od interesa za pošumljavanje i biomelioracije, knjiga obogaćena. Autor je dodao i novo poglavlje o ekološkim grupama biljaka, introdukciji, a poglavlje o geoelementima je prošireno. Broj ilustracija (crteža, fotografija, arealskih karata i dr.) je povećan na 486. Literatura prikazana u knjizi vrlo je opširna. Dopunjena je novijim radovima, prvenstveno iz naše zemlje. Pri opisu vrsta važnijih rodova i familija data je literatura, a pri kraju opisa četinjača i listača prikazana je literatura za ta poglavlja, te zaglavno literatura za cijelu knjigu. Na kraju knjige nalazi se registar naziva. Udžbenik je podijeljen na opći i specijalni dio. Opći dio napisan je na 100 stranica i sadrži uvod, pojam o dendrologiji, podjelu drvenastih vrsta po formi i visini, neke morfološke karakteristike drvenastih vrsta (stablo, list, cvijet, plod i sjeme), učenje o arealu (horologija) biljaka (pojam areala, formiranje areala, uzroke disjunkcije areala, reliktne areale i relikte, endemizam i endemičke vrste (endemiti), geografske florne elemente (geoelemente), spektar geografskih flor nih elemenata i introdukcija, učenje o uzajamnom djelovanju biljaka i sredine — ekologiju (osnovni faktori staništa, skupno djelovanje stanišnih faktora i njihovu zamjenitost, životne oblike biljaka, spektar životnih oblika, ekološke grupe biljaka), govori o genezi životnih oblika, o nekim taksonomskim kategorijama i osnovnim tipovima biljnog pokrivača zemlje (šume i grmaste formacije (lignosa), tropske kišne (vlažne) šume (pluviisilvae), lovorove šume (Iaurisilvae), tvrdolisne zelene šume (durisilvae) i grmaste formacije (durifruticeta), zimi zelene šume (hiemisilvae), ljeti zelene drvenaste i grmaste formacije (aestilignosa), formacije četinjastog drveća i grmova (aciculilignosa), govori o odnosu šume i stepe, o grmastim formacijama s vrijesom — vrištine (ericiftruceti) i formacijama sphagnuma — tresetišta (sphagniherbosa). U specijalnom dijelu ovog udžbenika opisane su autohtone i alohtone vrste drveća i grmlja interesantne za šumarstvo i hortikulturu. Opisani su i oni sitni grmovi i polugrmovi koji su od većeg ili manjeg značaja kao sastavni dijelovi šumskih fitocenoza, a značajni su indikatori, ili mogu doći u obzir kod biomelioracija. Kod sistematske razdiobe autor je primijenio sistem Ehrendorfera (1971). Golosjemenjače — četinjače (Coniferophytina) su prikazane na 155 stranica, a kritosjemenjače (Magnoliophytina = Angiospermae) na 434 stranice. U opisu vrsta, autor je prvo prikazao rasprostranjenje, a zatim je dao botaničko dendrološki opis, uključujući prema važnosti i prikaz nižih taksona, kao i kultivara. Kod mnogih vrsta prikazana je njihova biologija, a izneseni su podaci i o staništima na kojima uspijevaju. Za 163 |