DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 78 <-- 78 --> PDF |
nas važniji rodovi prikazani su s većim brojem autohtonih i alohtonih vrsta. Tako npr. kod roda Abies opisano je 11, kod Picea 8, kod Pinusa 20, kod Quercusa 19, kod Acera 11 vrsta itd. Udžbenik prof. Jovanovića, po svom opsegu i sadržaju, obuhvaća ne samo materiju koja se obrađuje na dodiplomskom studiju, već i na postdiplomskom studiju na šumarskim fakultetima. Sadržaj knjige je takav da je ona od interesa ne samo za šumarske stručnjake, već i za hortikulturne i poljoprivredne stručnjake, te za biologe i ljubitelje prirode. S obzirom da na našem jeziku ima malo dostupnih dendroloških priručnika, ova će knjiga mnogo značiti svima zainteresiranima, a napose studentima šumarstva. Zbog toga je toplo preporučujemo svima, a autoru i ovim putem izražavamo čestitke na vrijednom djelu s kojim je obogatio našu stručnu i znanstvenu literaturu. Mirko Vidaković DR INŽ. IVAN KOVACEVIĆ: STOLJETNI IZAZOV SENJA. Slobodno moreplodno i šumovito kopno. Zagreb, 1981. Posebno izdanje »Senjskog zbornika«. Izdaje Senjsko muzejsko društvo. Sftr. 340. Ova opsežna monografija izrađena je na temelju istraživanja ekoloških uvjeta za razvoj korijenovog sistema kao doprinosa poznavanju stoljetnog rada na pošumljavanju Senjske Drage i susjednih terena, u razdoblju od 1860. do 1960. godine. Dobiveni rezultati nisu samo od interesa za shvaćanje mogućnosti suzbijanja erozije tla, nego i za poboljšanje šumske i poljoprivredne proizvodnje, te uređenje zemljišnog prostora ovog užeg, a prema tome i širih područja ekološki sličnih kraških terena u našoj zemlji. Razvijeni šumski pokrov ne štiti samo tlo od erozije, nego meliorativno i zaštitno djeluje na mikroklimu susjednih položaja (zaštita od vjetra, povećanje vlage u zraku, češća pojava rose, povećanje naoblake), što povoljno utječe i na susjedne površine pod poljoprivrednim kulturama. Ukupna površina sliva Senjske Drage iznosi 3.380 ha, od čega je danas 35°/o branjevina i šumska kultura, dok se na ostalim dijelovima prostiru poljoprivredne parcele, degradirani pašnjaci, neplodno tlo i goli krš. U poljoprivrednoj proizvodnji najznačajnije su površine pod pašnjacima za uzgoj stoke sitnog zuba, a na površinama oranica najinteresantniji je krum pir uzgajan na višim nadmorskim visinama. Za rješavanje postavljene problematike, autor je prije svega sam uložio ogroman istraživački napor i s rijetkim entuzijazmom radio u vrlo nepovoljnim uvjetima. Autor je uspio okupiti na suradnju niz poznatih naučnih i stručnih radnika kao prof, dr Stjepana Horvatića za fitocenološka ispitivanja, inž. Romana Parakera za pedološka ispitivanja, a koristio je i rezultate radova na ovom području poznatih šumarskih stručnjaka kao dr J. Balena, dr h. c. A. Kaudersa, inž. V. Plešu i druge. Proučeni povijesni događaji ukazuju na ispravnost pretpostavke da je u daljoj prošlosti na istraživanom području postojala manje ili više kontinuirana šumska vegetacija, koja je negativnim antropogenim utjecajima neracionalno eksploatirana, te kao posljedica toga ostavljala iza sebe sve veće površine pod degradiranim šumama, pustopašicama i kraškim goletima. Na području Senjske Drage i susjednih terena izdvojeno je i uzgojeno 1.191 ha branjevina i kultura, a starost ovih sastojina kreće se od 10 do 92 godine. Ove sa |