DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 78 <-- 78 --> PDF |
nas važniji rodovi prikazani su s većim brojem autohtonih i alohtonih vrsta. Tako npr. kod roda Abies opisano je 11, kod Picea 8, kod Pinusa 20, kod Quercusa 19, kod Acera 11 vrsta itd. Udžbenik prof. Jovanovića, po svom opsegu i sadržaju, obuhvaća ne samo materiju koja se obrađuje na dodiplomskom studiju, već i na postdiplomskom studiju na šumarskim fakultetima. Sadržaj knjige je takav da je ona od interesa ne samo za šumarske stručnjake, već i za hortikulturne i poljoprivredne stručnjake, te za biologe i ljubitelje prirode. S obzirom da na našem jeziku ima malo dostupnih dendroloških priručnika, ova će knjiga mnogo značiti svima zainteresiranima, a napose studentima šumarstva. Zbog toga je toplo preporučujemo svima, a autoru i ovim putem izražavamo čestitke na vrijednom djelu s kojim je obogatio našu stručnu i znanstvenu literaturu. Mirko Vidaković DR INŽ. IVAN KOVACEVIĆ: STOLJETNI IZAZOV SENJA. Slobodno moreplodno i šumovito kopno. Zagreb, 1981. Posebno izdanje »Senjskog zbornika«. Izdaje Senjsko muzejsko društvo. Sftr. 340. Ova opsežna monografija izrađena je na temelju istraživanja ekoloških uvjeta za razvoj korijenovog sistema kao doprinosa poznavanju stoljetnog rada na pošumljavanju Senjske Drage i susjednih terena, u razdoblju od 1860. do 1960. godine. Dobiveni rezultati nisu samo od interesa za shvaćanje mogućnosti suzbijanja erozije tla, nego i za poboljšanje šumske i poljoprivredne proizvodnje, te uređenje zemljišnog prostora ovog užeg, a prema tome i širih područja ekološki sličnih kraških terena u našoj zemlji. Razvijeni šumski pokrov ne štiti samo tlo od erozije, nego meliorativno i zaštitno djeluje na mikroklimu susjednih položaja (zaštita od vjetra, povećanje vlage u zraku, češća pojava rose, povećanje naoblake), što povoljno utječe i na susjedne površine pod poljoprivrednim kulturama. Ukupna površina sliva Senjske Drage iznosi 3.380 ha, od čega je danas 35°/o branjevina i šumska kultura, dok se na ostalim dijelovima prostiru poljoprivredne parcele, degradirani pašnjaci, neplodno tlo i goli krš. U poljoprivrednoj proizvodnji najznačajnije su površine pod pašnjacima za uzgoj stoke sitnog zuba, a na površinama oranica najinteresantniji je krum pir uzgajan na višim nadmorskim visinama. Za rješavanje postavljene problematike, autor je prije svega sam uložio ogroman istraživački napor i s rijetkim entuzijazmom radio u vrlo nepovoljnim uvjetima. Autor je uspio okupiti na suradnju niz poznatih naučnih i stručnih radnika kao prof, dr Stjepana Horvatića za fitocenološka ispitivanja, inž. Romana Parakera za pedološka ispitivanja, a koristio je i rezultate radova na ovom području poznatih šumarskih stručnjaka kao dr J. Balena, dr h. c. A. Kaudersa, inž. V. Plešu i druge. Proučeni povijesni događaji ukazuju na ispravnost pretpostavke da je u daljoj prošlosti na istraživanom području postojala manje ili više kontinuirana šumska vegetacija, koja je negativnim antropogenim utjecajima neracionalno eksploatirana, te kao posljedica toga ostavljala iza sebe sve veće površine pod degradiranim šumama, pustopašicama i kraškim goletima. Na području Senjske Drage i susjednih terena izdvojeno je i uzgojeno 1.191 ha branjevina i kultura, a starost ovih sastojina kreće se od 10 do 92 godine. Ove sa |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 79 <-- 79 --> PDF |
stojine daju ukupne prihode podjednake kao i ekonomske šume u planinskim uvjetima Senjskog Bila. S razvojem industrije, u najnovije vrijeme, smanjen je pritisak stanovništva na eksploataciju ovog područja u poljoprivredne svrhe, što omogućava postavljanja racionalnijeg rješavanja odnosa šumskih i poljoprivrednih površina. U današnje vrijeme kada se prvenstveno razmatraju silvo- i agrotehničke mjere koje dovode do brzog povećanja dohotka, ne bi bilo opravdano zanemariti i ovakve mjere koje su prije više od 100 godina poduzete i realizirane, a koje sigurno imaju, pored ostalog, i veliki privredni značaj u daljem vremenskom periodu. Provođenje mjera kao što je pošumljavanje Senjske Drage i susjednih terena djeluje na efikasnije suzbijanje erozije tala, poboljšanje hidrološko-hidrografskih prilika za korištenje hidroenergije, pridonosi uređenju zemljišnog prostora — ukoliko se provode sistematski na širim prostranstvima. Ne bi bilo razumno dozvoliti da rušilačke snage erozije tala (površinska i dubinska erozija) pretvaraju naš krš u svojevrsne kamenite pustinje. Stoga ova monografija, kojoj se mogu pripisati i određene nedorečenosti kao i nepotrebne opširnosti, zaslužuje punu pažnju šire društvene zajednice i širokog kruga stručnih i naučnih radnika. Knjiga I. Kovačevića sadrži: Predgovor, Uvod, Zadatak istraživanja, Metode rada (str. 7—26). STANISNI ELEMENTI: A. Klimatske prilike: Zračna gibanja, Toplinski odnosi, Stanje i kretanje vode, Sistematska pripadnost istraživanog podneblja Senja (str, 27—82); B. Pedološke prilike: I. Geološka podloga, II. Obličje površine, III. Osobine i rasprostranjenost tla (str. 82—150); C. Vegetacijske prilike: a) Klimatogena (klimazonalna) vegetacija, b) Antropogena vegetacija, c) Vegetacija točila, d) Zaključci i prijedlozi (str. 151—161); D. Međusobne relacije ekoloških elemenata i vegetacijskog pokrova: I Zbirno djelovanje ekoloških elemenata na vegetacijski pokrov, II. Djelovanje vegetacijskog pokrova na ekološke elemente, III. Uloga vegetacijskog pokrova u rekonstrukciji proizvodnih sposobnosti terena (str. 162—174). STOLJETNI RAD NA ZASNIVANJU BRANJ EVINA I KULTURA A. Historijska opravdanost mogućnosti podizanja šumskog biljnog pokrova: I. Stanje šumskog biljnog pokrova od 16. stoljeća do početka rada na zasnivanju branjevine i kultura (str. 177—181), II. Podaci o vegetacijskim prilikama od najstarijih vremena do 16 stoljeća (str. 182— —186), III. Uloga dužine antropogenih utjecaja u podizanju šumskog pokrova (str. 186—189); B. Tehnički radovi na uređenju oborinskog područja Senja: I. Utjecaj hidroloških faktora na oblike i opseg tehničkih radova (str. 190—192), II. Radovi na uređenju sliva i korita bujice Senjske Drage (str. 192—196), IH. Uloga tehničkih radova u zasnivanju branjevina i kultura (str. 196); C. Biološki radovi na osnivanju branjevina i kultura: I. Polazni principi kod osnivanja branjevina i podizanja kultura (str. 197—208), II. Redoslijed osnivanja branjevina i kultura (str. 209—212), III. Uloga bioloških radova u zasnivanju branjevina i kultura (str. 212—213); D. Organizacijski i društveni elementi u zasnivanju branjevina i kultura: I. Glavne smjernice za izdvajanje površine za branjevine (str. 213—217), II. Katastar branjevina i kultura (str. 217—237), III. Program podizanja branjevina i kultura (str. 237—245); E. Tehnološki rezultati stoljetnog rada na podizanju branjevina i kultura (str. 245—252). |