DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 79 <-- 79 --> PDF |
stojine daju ukupne prihode podjednake kao i ekonomske šume u planinskim uvjetima Senjskog Bila. S razvojem industrije, u najnovije vrijeme, smanjen je pritisak stanovništva na eksploataciju ovog područja u poljoprivredne svrhe, što omogućava postavljanja racionalnijeg rješavanja odnosa šumskih i poljoprivrednih površina. U današnje vrijeme kada se prvenstveno razmatraju silvo- i agrotehničke mjere koje dovode do brzog povećanja dohotka, ne bi bilo opravdano zanemariti i ovakve mjere koje su prije više od 100 godina poduzete i realizirane, a koje sigurno imaju, pored ostalog, i veliki privredni značaj u daljem vremenskom periodu. Provođenje mjera kao što je pošumljavanje Senjske Drage i susjednih terena djeluje na efikasnije suzbijanje erozije tala, poboljšanje hidrološko-hidrografskih prilika za korištenje hidroenergije, pridonosi uređenju zemljišnog prostora — ukoliko se provode sistematski na širim prostranstvima. Ne bi bilo razumno dozvoliti da rušilačke snage erozije tala (površinska i dubinska erozija) pretvaraju naš krš u svojevrsne kamenite pustinje. Stoga ova monografija, kojoj se mogu pripisati i određene nedorečenosti kao i nepotrebne opširnosti, zaslužuje punu pažnju šire društvene zajednice i širokog kruga stručnih i naučnih radnika. Knjiga I. Kovačevića sadrži: Predgovor, Uvod, Zadatak istraživanja, Metode rada (str. 7—26). STANISNI ELEMENTI: A. Klimatske prilike: Zračna gibanja, Toplinski odnosi, Stanje i kretanje vode, Sistematska pripadnost istraživanog podneblja Senja (str, 27—82); B. Pedološke prilike: I. Geološka podloga, II. Obličje površine, III. Osobine i rasprostranjenost tla (str. 82—150); C. Vegetacijske prilike: a) Klimatogena (klimazonalna) vegetacija, b) Antropogena vegetacija, c) Vegetacija točila, d) Zaključci i prijedlozi (str. 151—161); D. Međusobne relacije ekoloških elemenata i vegetacijskog pokrova: I Zbirno djelovanje ekoloških elemenata na vegetacijski pokrov, II. Djelovanje vegetacijskog pokrova na ekološke elemente, III. Uloga vegetacijskog pokrova u rekonstrukciji proizvodnih sposobnosti terena (str. 162—174). STOLJETNI RAD NA ZASNIVANJU BRANJ EVINA I KULTURA A. Historijska opravdanost mogućnosti podizanja šumskog biljnog pokrova: I. Stanje šumskog biljnog pokrova od 16. stoljeća do početka rada na zasnivanju branjevine i kultura (str. 177—181), II. Podaci o vegetacijskim prilikama od najstarijih vremena do 16 stoljeća (str. 182— —186), III. Uloga dužine antropogenih utjecaja u podizanju šumskog pokrova (str. 186—189); B. Tehnički radovi na uređenju oborinskog područja Senja: I. Utjecaj hidroloških faktora na oblike i opseg tehničkih radova (str. 190—192), II. Radovi na uređenju sliva i korita bujice Senjske Drage (str. 192—196), IH. Uloga tehničkih radova u zasnivanju branjevina i kultura (str. 196); C. Biološki radovi na osnivanju branjevina i kultura: I. Polazni principi kod osnivanja branjevina i podizanja kultura (str. 197—208), II. Redoslijed osnivanja branjevina i kultura (str. 209—212), III. Uloga bioloških radova u zasnivanju branjevina i kultura (str. 212—213); D. Organizacijski i društveni elementi u zasnivanju branjevina i kultura: I. Glavne smjernice za izdvajanje površine za branjevine (str. 213—217), II. Katastar branjevina i kultura (str. 217—237), III. Program podizanja branjevina i kultura (str. 237—245); E. Tehnološki rezultati stoljetnog rada na podizanju branjevina i kultura (str. 245—252). |