DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 8     <-- 8 -->        PDF

uređivanje šuma i da bismo tako lakše unaprijedili šumsku privredu. Pionir
tih istraživanja bio je I. H or vat (1938., 1942., 1949., 1950.). On je istraživao
najznačajnije slavonske šumske zajednice, promatrajući ih unutar
cjelokupne šumske vegetacije naše zemlje i jugoistočnog dijela Balkanskog
poluotoka.


Istraživanja slavonske i baranjske šumske vegetacije nastavili su nakon
I. Horvata mlađi istraživači V. Glavač (1959. — 1969.), B. J ovali
o v i ć (1965.), u Baranji, Đ. R a u š (1966. — 1980.) i drugi.


Našim vegetacijskim istraživanjima i kartiranjima slavonskih i baranjskih
šuma u proteklih petnaest godina obuhvaćeno je oko 150000 ha šumskih
površina nizinskog područja Posavine, Podunavlja, Baranje i dijela Podravine.
Napisano je i tiskano 50 znanstvenih i stručnih radova o šumskoj
vegetaciji Slavonije i Baranje u 12 različitih časopisa i edicija s ukupno 1050
stranica tiskanog teksta, od kojih se osobito ističe monografija o šumskoj
vegetaciji spačvanskog bazena.


U »Grafičkom zavodu Hrvatske« tiskane su vegetacijske karte u boji
za oko 60000 ha šumskih površina u mjerilu 1:10000, 1:25000 i 1:100000.


Dio naših radova o slavonskoj i baranjskoj šumskoj vegetaciji objavljen
je u Norveškoj, SSSR, Mađarskoj, Bugarskoj i Poljskoj.


ULOGA SLAVONSKO-BARANJSKIH ŠUMA U POSLJEDNJA
TRT STOLJEĆA


I. U DOBA RELKOVIĆA
Da bismo mogli u potpunosti sagledati šumarske prilike osamnaestog
stoljeća, moramo se u kratkim crtama osvrnuti na tadašnju povijest naših
naroda.


Nakon mohačke katastrofe 1526. godine, Turci su postepeno osvajali
Slavoniju sve do 1536. godine, kada je veći dio Slavonije pao pod njihovu
vlast. Godine 1538. Turci osnivaju Požeški, a nekako u isto doba i Srijemski
Sandžak. Stara zemljišna aristokracija, brojno svećenstvo i dio ostalog
stanovništva poginuo je u ratovima ili se iselio bježeći ispred osvajača.
Naselja su smještena podalje od glavnih putova i zaklonjena šumama zbog
sigurnosti od turske vojske, koja je na prolazu gotovo uvijek pljačkala.
Kuće su građene od drva, a bile su pokrivene slamom ili listincem.


Slavonci su stenjali pod turskim jarmom punih 165 godina, kada je
konačno poslije bitke kod Slankamena 1691. godine Slavonija bila oslobođena.
Slavonija i Baranja za vrijeme turske vladavine bile su rijetko naseljene,
stanovništvo se razbježalo i većinom izginulo. Pokušaj naseljavanja
Turaka i islamizacije nije uspio.


Šuma je narodu služila kao sklonište, a ujedno je iz nje crpio hranu,
odjeću i obuću — šuma je bila jedino dobro koje Turci nisu mogli oteti
narodu.


Šuma se gotovo dva stoljeća razvijala bež značajnijeg utjecaja čovjeka.
Poljoprivrednog zemljišta bilo je i previše, pa na krčenje nitko nije ni