DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 85 <-- 85 --> PDF |
vić posebno se bavio poviješću šumarstva i lovstva Crne Gore, a njegov rad, s tog područja, »Prilog proučavanju plemenskih, seoskih i bratstveničkih šuma u Crnoj Gori« glava I — VII, objavljen u Šumarskom listu, 1939, 1940. i 1941. god. Deset godina kasnije, 1951. god., u Šum. listu objavljuje raspravu »O nekim pitanjima odnosa između šumskih gazdinstava i preduzeća za iskorišćivanje šuma, a 1979. god. objavio je u Šumarskom h- TOPOLA, Bilten Jug. nac. komisije za topolu, Beograd, XXV (1981), br. 129—130. i 131—132. Kao i do sada, godište »Topole« sastoji se od dva sveska: br. 129—130. za mjesece siječanj — lipanj i br. 131 — 132. za mjesece srpanj — prosinac. Odmah bilježimo da drugi svezak sadrži dio referata sa sastanka Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća održanog 17. i 18. rujna 1981. u Institutu za topolarstvo u Novom Sadu, a ostali referati održani na tom sastanku, kako napominje uredništvo »Topole«, bit će objavljeni u naredna dva Biltena, dakle tijekom 1982. godine. Br. 129 — 130. sadrži: I. H e r p k a : Prosečan prirast ukupne drvne mase po hektaru za odabrane klonove u rasadničkom ogledu za preliminarno testiranje topole sa zaključkom da »rezultati pokazuju da je za bujnost rasta, izražena u prosečnom prirastu po hektaru, moguća veoma uspešna selekcija, i da je selekcijom moguće postići velik napredak u uslovima istraživanja — u juvenilnom periodu gajenja u gustom sklopu sadnje« (5000 stabalaca po 1 ha); P. Marinković: Značaj šumske higijene u rasadnicima i kulturama topostu i opširni prikaz studije B. Be go vica: Razvojni put šumske privrede u Bosni i Hercegovini u periodu austro-ugarske uprave (1878 — 1918) sa posebnim osvrtom na eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta. Inače književni opus D. Vučkovića broji 50 naslova, a među ostalim i prikaz šumarstva Crne Gore u I izdanju šumarske enciklopedije u cijelosti, a u II veći dio. O. Piškorić la u borbi protiv Dothichiza populea Sacc. et Br.: »rasadnike treba locirati dalje od neposrednog izvora zaraze, a rastojanje mora biti najmanje 1000 met.; iz neposredne blizine postojećih rasadnika ukloniti sve izvore zaraze (starije kulture i stara samonikla stabla crne topole); — nove kulture i plantaže ne podizati na terenima sa kojih nisu uklonjene stare kulture ili samonikle crne topole; — površinu predviđenu za sadnju očistiti od granja sakupljanjem i spaljivanjem.« I. H e r p k a : Zapreminska težina juvenilnog drveta u rasadničkom ogledu za preliminarno testiranje klonova topola: »merenog volumetrijskim postupkom kretala se u razmacima od 0,283 do 0,383, sa opštim prošekom od 0,337 g/cm?, kod 51 izabranog klona. Zapreminska težina drveta uzetog mikrouzorcima, kod 178 klonova, kretala se između 0,256 do 385*, sa opštim prošekom od 0,323 g/cmV P. Đoković i D. Jezdić: Mašina za sadnju — pikiranje reznica u rasadnicima: »proizvođača PAPI-Roma, koja je bila izložena na ovogodišnjem Novosadskom sajmu ... a koju je kupilo Šumsko gazdinstvo iz Sremske Mitrovice«. I. Herpka : XVI zasedanje Međunarodne komisije za topolu (koje je održano od 4. do 12. studenoga 1980. god. u Turskoj). * Zacijelo tiskarska greška tj. treba stajati 0,385. (Nap. O. P.) 171 |