DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 85 <-- 85 --> PDF |
vić posebno se bavio poviješću šumarstva i lovstva Crne Gore, a njegov rad, s tog područja, »Prilog proučavanju plemenskih, seoskih i bratstveničkih šuma u Crnoj Gori« glava I — VII, objavljen u Šumarskom listu, 1939, 1940. i 1941. god. Deset godina kasnije, 1951. god., u Šum. listu objavljuje raspravu »O nekim pitanjima odnosa između šumskih gazdinstava i preduzeća za iskorišćivanje šuma, a 1979. god. objavio je u Šumarskom h- TOPOLA, Bilten Jug. nac. komisije za topolu, Beograd, XXV (1981), br. 129—130. i 131—132. Kao i do sada, godište »Topole« sastoji se od dva sveska: br. 129—130. za mjesece siječanj — lipanj i br. 131 — 132. za mjesece srpanj — prosinac. Odmah bilježimo da drugi svezak sadrži dio referata sa sastanka Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća održanog 17. i 18. rujna 1981. u Institutu za topolarstvo u Novom Sadu, a ostali referati održani na tom sastanku, kako napominje uredništvo »Topole«, bit će objavljeni u naredna dva Biltena, dakle tijekom 1982. godine. Br. 129 — 130. sadrži: I. H e r p k a : Prosečan prirast ukupne drvne mase po hektaru za odabrane klonove u rasadničkom ogledu za preliminarno testiranje topole sa zaključkom da »rezultati pokazuju da je za bujnost rasta, izražena u prosečnom prirastu po hektaru, moguća veoma uspešna selekcija, i da je selekcijom moguće postići velik napredak u uslovima istraživanja — u juvenilnom periodu gajenja u gustom sklopu sadnje« (5000 stabalaca po 1 ha); P. Marinković: Značaj šumske higijene u rasadnicima i kulturama topostu i opširni prikaz studije B. Be go vica: Razvojni put šumske privrede u Bosni i Hercegovini u periodu austro-ugarske uprave (1878 — 1918) sa posebnim osvrtom na eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta. Inače književni opus D. Vučkovića broji 50 naslova, a među ostalim i prikaz šumarstva Crne Gore u I izdanju šumarske enciklopedije u cijelosti, a u II veći dio. O. Piškorić la u borbi protiv Dothichiza populea Sacc. et Br.: »rasadnike treba locirati dalje od neposrednog izvora zaraze, a rastojanje mora biti najmanje 1000 met.; iz neposredne blizine postojećih rasadnika ukloniti sve izvore zaraze (starije kulture i stara samonikla stabla crne topole); — nove kulture i plantaže ne podizati na terenima sa kojih nisu uklonjene stare kulture ili samonikle crne topole; — površinu predviđenu za sadnju očistiti od granja sakupljanjem i spaljivanjem.« I. H e r p k a : Zapreminska težina juvenilnog drveta u rasadničkom ogledu za preliminarno testiranje klonova topola: »merenog volumetrijskim postupkom kretala se u razmacima od 0,283 do 0,383, sa opštim prošekom od 0,337 g/cm?, kod 51 izabranog klona. Zapreminska težina drveta uzetog mikrouzorcima, kod 178 klonova, kretala se između 0,256 do 385*, sa opštim prošekom od 0,323 g/cmV P. Đoković i D. Jezdić: Mašina za sadnju — pikiranje reznica u rasadnicima: »proizvođača PAPI-Roma, koja je bila izložena na ovogodišnjem Novosadskom sajmu ... a koju je kupilo Šumsko gazdinstvo iz Sremske Mitrovice«. I. Herpka : XVI zasedanje Međunarodne komisije za topolu (koje je održano od 4. do 12. studenoga 1980. god. u Turskoj). * Zacijelo tiskarska greška tj. treba stajati 0,385. (Nap. O. P.) 171 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 86 <-- 86 --> PDF |
P. Vratarić: Stručno putovanje od Izmira do Izmita (u sklopu XVI zasedanja Međunarodne komisije za topolu. U tom izvještaju saznajemo, da grane obrezivanjem debala u 4-toj godini preuzima industrija celuloze pa su »tako naknađeni troškovi uređivanja i nekih drugih kulturnih radova«, ali dodajemo i iskorišćena biomasa). V. G u zi n a : »Radovi Instituta za topolarstvo « Novi Sad u kojem autor prikazuje 7 knjiga ove edicije, od br. 4. do br. 10. To su: — knj. 4. J. T. Marković: Mogućnosti proizvodnje drveta malih dimenzija Populus x Euroamericana (Dođe) Guinier Cl. I — 214, — knj. 5. M. T. Sapundžić: Drveće i šume Vojvodine u sistemu prostorne izgradnje, zaštiti i unapređenju životne sredine, — knj. 6. I. I. Jodal: Ekološka proučavanja važnijih defolijatora topole i njihov ekonomski značaj za plantažne zasade P. x Euroamerica (Dođe) Guinier Cl. I — 214, i G. T. Gojković: Efekat nekih insekticida na larve johinog surlaša, Cryptorrhinchus lapathi L. na topoli, — knj. 7. I. J. Herpka: Ekološke i biološke osobine autohtonih topola i vrba u ritskim šumama Podunavlja, — knj. 8. J. T. Marković: Produkcija biomase topola Populus x Euroamericama (Dođe) Guinier Cl. I — 214 u zasadima različite gustine na dva tipa zemljišta, — knj.9. V. P. Guzina: Procena genentskog varijabiliteta jasike (Populus tremula L.) pomoću polimorfizma izoperoksidaze. — knj. 10. N. M. Živanov: Osobine aluvijalnih zemljišta i njihov značaj za taksacione elemente Populus x Euroamericama (Dođe) Guinier, Cl. I — 214. Navedeni »Radovi« »nisu namenjeni prodaji« ali »zainteresirane organizacije i šumarski stručnjaci mogu kod izdavača dobiti pojedine primerke«. Br. 131—132. sadrži, kako je već i navedeno, dio referata sa sastanka Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća održanog 17. i 18. rujna 1981. godine u Novom Sadu. Smatramo, međutim, da bi trebalo što prije, ne čekajući vremenski razmak svezaka »Topole« objaviti i ostale najavljene referate, jer vjerojatno neki tokom vremena gube na aktualnosti i postaju samo dokumenat o radu odnosnog skupa. U ovom svesku objavljeni su ovi referati: I. Herpka i V. Guzina: Osvrt na rezultate rada na oplemenjivanju topola u Institutu za topolarstvo u Novom Sa du; J. Marković i I. Herpka: Osnovni pokazatelji razvoja klonova topola u uporednim klonskim zasadima osnovanim 1958 — 1968. godine, a to su: »srednji« promjer, srednja visina, masa stabla, broj stabala po ha, masa po ha i prirast i ti podaci pokazuju, da je »najproduktivniji klon I — 124«, a slijede ga klonovi (kultivari) I — 45/51, I — 154, »ostia«, »Jacometi « itd. I. Herpka : Proizvodnja drveta lišćara u kratkim ophodnjama s osvrtom na značaj oplemenjivanja ovih vrsta: topole i vrbe te bagrem, crna joha, platana, pitomi kesten, a »bilo bi od interesa pokušati s vrstama stranog porekla kao Paulovvnia spp. ... Liriodendron tulipifera L., Liquidambar styraciflua L.« jednako kao i uzgoj crnog oraha (Juglans nigra L.), koji se »odlikuje brzim rastom u mladosti a moguć je i znatan genetski pomak u oplemenjivanju ove vrste«. Z. Tomović : Proučavanje stepena osetljivosti klonova topola na rak kore (Dothichiza populea Sacc. et Br.) prime- nom metoda veštačkih infekcija. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 87 <-- 87 --> PDF |
P. Đoković, S. Vidaković i Ž. Karalija : Eksperimentalna proizvodnja ivera za poluceluloze od grana pri seči topolovih plantaža koja je pokazala, da se »iveranjem granja (na sječini) sirovinska osnova za proizvodnju celuloze i poluceluloze povećava za oko 40°/o u odnosu na postojeću — pri proizvodnji prostornog drveta«! G. Gojković: TEHNOLOGIJA APLIKACIJE PESTICIDA (zašto ne primjene?). U Saopćenjima su tri priloga: T. Kerridge i dr., (iz Dotmarovog istraživačkog centra u Senneville-u, Quebec, Kanada): Hemijske karakteristike celuloze od mladih topola, (topola uzgojenih u kratkoj, 2—4 godine ophodnji odnosno iz panjača) »su prihvatljive, iako inferiorne po nekim osobinama u odnosu na kvalitet celuloze od običnog drveta« ali »zbog nižeg iskorišćenja celuloze... ne izgleda da su danas pogodan izvor celuloznog drveta za celulozu i fabrike papira «. V. G u z i n a : Sastanak Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća tj. onaj održan 17. i 18. rujna 1980. g. M. P.: IV (XXXV) sednica Odbora Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu. ... Izbor delegata u Odbor Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu: SR Bosna i Hercegovina 1 delegata, SR Crna Gora 1, SR Hrvatska 2, SR Makedonija 1, SR Slovenija 1, SR Srbija bez AP 2, SAP Kosovo 1, SAP Vojvodina 2, Opšte udruženje za poljoprivredu i prehrambenu industriju Jugoslavije 1, Naučno-istraživačke organizacije 1, Opšte udruženje za vodoprivredu 1 delegata te predsjednik Odbora Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu. K. V a s i ć : Priručnik izvještajne i dijagnostičko prognozne službe zaštite šuma, izdanje SIT šumarstva i industrije za preradu drveta izašlog 1981. godine (prikaz tog priručnika). O. Piškorić Inostranci zavide našoj domovini goleme šume, koje toli veliku rolu igraju u narodnom gospodarstvu. Ali ako se bude gospodarilo š njimi, kao što se ovo njekoliko godina gospodari, onda će doći doba, gdje će hrvatsko potomstvo iz tudjinstva za skupe novce uvažati morati. A što da tek reknemo za takov nepovoljan za Hrvatsku slučaj o promjeni podneblja. Naši stari preuzeše od svojih staracah tradiciju, koji i ljetopisi potvrđuju da Hrvatska sušnih godinah, najobilnije rodi, docira ostale bogate zemlje radi neroda pomoći trebaju. Neima dvojbe, da Hrvatska s veće česti ovakav uspjeh svojim šumamah zahvaliti ima. GOSPODARSKI LIST, XVII — 1869, br. 18, str. 73—74 |