DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 87 <-- 87 --> PDF |
P. Đoković, S. Vidaković i Ž. Karalija : Eksperimentalna proizvodnja ivera za poluceluloze od grana pri seči topolovih plantaža koja je pokazala, da se »iveranjem granja (na sječini) sirovinska osnova za proizvodnju celuloze i poluceluloze povećava za oko 40°/o u odnosu na postojeću — pri proizvodnji prostornog drveta«! G. Gojković: TEHNOLOGIJA APLIKACIJE PESTICIDA (zašto ne primjene?). U Saopćenjima su tri priloga: T. Kerridge i dr., (iz Dotmarovog istraživačkog centra u Senneville-u, Quebec, Kanada): Hemijske karakteristike celuloze od mladih topola, (topola uzgojenih u kratkoj, 2—4 godine ophodnji odnosno iz panjača) »su prihvatljive, iako inferiorne po nekim osobinama u odnosu na kvalitet celuloze od običnog drveta« ali »zbog nižeg iskorišćenja celuloze... ne izgleda da su danas pogodan izvor celuloznog drveta za celulozu i fabrike papira «. V. G u z i n a : Sastanak Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća tj. onaj održan 17. i 18. rujna 1980. g. M. P.: IV (XXXV) sednica Odbora Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu. ... Izbor delegata u Odbor Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu: SR Bosna i Hercegovina 1 delegata, SR Crna Gora 1, SR Hrvatska 2, SR Makedonija 1, SR Slovenija 1, SR Srbija bez AP 2, SAP Kosovo 1, SAP Vojvodina 2, Opšte udruženje za poljoprivredu i prehrambenu industriju Jugoslavije 1, Naučno-istraživačke organizacije 1, Opšte udruženje za vodoprivredu 1 delegata te predsjednik Odbora Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu. K. V a s i ć : Priručnik izvještajne i dijagnostičko prognozne službe zaštite šuma, izdanje SIT šumarstva i industrije za preradu drveta izašlog 1981. godine (prikaz tog priručnika). O. Piškorić Inostranci zavide našoj domovini goleme šume, koje toli veliku rolu igraju u narodnom gospodarstvu. Ali ako se bude gospodarilo š njimi, kao što se ovo njekoliko godina gospodari, onda će doći doba, gdje će hrvatsko potomstvo iz tudjinstva za skupe novce uvažati morati. A što da tek reknemo za takov nepovoljan za Hrvatsku slučaj o promjeni podneblja. Naši stari preuzeše od svojih staracah tradiciju, koji i ljetopisi potvrđuju da Hrvatska sušnih godinah, najobilnije rodi, docira ostale bogate zemlje radi neroda pomoći trebaju. Neima dvojbe, da Hrvatska s veće česti ovakav uspjeh svojim šumamah zahvaliti ima. GOSPODARSKI LIST, XVII — 1869, br. 18, str. 73—74 |