DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 91 <-- 91 --> PDF |
86—97 i K2O 76—86 kg, sve po 1 ha površine. Kor pel , S.: Uzgoj mješovitih hrastovih sastojina i njihov utjecaj na sastojinsku strukturu i produkciju (str. 63-109). Ova istraživanja provedena su u mješovitim sastojinama hrasta, bukve i graba u Srednjoj Slovačkoj. Na početku istraživanja starost ovih sastojina, koje su nastale prirodnim pomlađivanjem, bila je 12 godina. Odabrano je pet sastojinskih tipova i to prema zastupljenosti i visinskoj raspodjeli spomenutih vrsta. Veličina pokusnih ploha (serija »a«) d kontrolnih ploha (serija »b«) iznosila je po 1 ar. Na kontrolnim plohama nije bilo uzgojnih zahvata do 21. godine starosti a na ostalim su provedena dva prosvjetljavanja i dva proređivanja u razmacima od 3, 6, 6 i 5 godina. Na kontrolnim plohama prosvjetljavamja je obavljeno u 21. godini, a zatim prorede kao i na pokusnim plohama. Na pokusnim plohama sva su stabla bila obrojčana i na njima su praćene promjene biometričkih i taksacionih obilježja za vrijeme od 20 godina (1957—1977). U starosti od 12 godina broj stabala iznosio je između 69320 i 105800 po ha, a već u 15. godini kretao se između 37 i 40000. U početku, grab je bio jači od bukve, ali kasnije ga je bukva nadjačala. Udio hrasta u ukupnom broju stabala na pokusnim plohama tj. onima na kojima su vršeni uzgojni zahvati, smanjivao se, ali je u gornjem sloju u starosti 20 godina bio pretežna, a u 13 godini dominantna vrst. Na kontrolnim plohama u gornji sloj probila se i bukva. Bublinec, E.: Sadržaj vode, bioelemenata i pepela u nadzemnim organima hrastova (str. 111—138). Sadržaj vode, bioelemenata N, P, K, Ca, Mg, S, Fe, Mn, Cu, Zn, Mo, B te pepel, istražen je u hrastu lužnjaku, hrastu kitnjaku i ceru time, da su svi rasli u istim stanišnim uslovima (tlo černozemsko smeđe iz karbonatnog lesa). Prosječni sadržaj vode iznosio je: — u lišću cera 64% a u lišću lužnjaka i kitnjaka 60/7%, — u drvu cera 42,1% (deblovina) i 43,0 % (granjevina) a u drvu hrastova 3 Wo i 40,6%, — u kori cera 26,9% (i na deblu i na granama) a u kori hrastova 40,8% i 39,5%. Količina hraniva bila je veća u cera nego hrastova, kako u drvu tako i u lišću. Tako je drvo cera sadržalo 0,24°/» N, 0,05% P, 0,19»/. K, 0,44»/o Ca, 0,06% Mg i 0,44°/o S, a drvo hrasta lužnjaka i kitnjaka 0,20% N, 0,04% P, 0,10% K, 0,29% Ca, 0,03% Mg i 0,04% S. Lišće je sadržavalo, cer: hrastovi; N 2,22% : 1,89%, P2O5 0,27% : 0,22%, K 0,91% : 0,78!% i Mg 0,32% : 0,27%. Naprotiv, kora cera sadržavala je manje mineralnih hraniva, osim Ca, nego kora hrastova, a udio je manji, što je kora deblja. Između sadržaja istog elementa u drvu i u kori nije utvrđen pozitivan odnos. Od mikroelemenata mladice su osobito bogate manganom, željezom i, relativno, cinkom, a najmanje količine, kako u kori tako i u drvu i lišću, pronađene su Mo i Cu (ispod 10 ppm). Hancinsky, L.: Prirodna obnova hrasta i njezin odnos prema tipološkim jedinicama (str. 139—161). Istraživanja su pokazala da za pravilno određivanje kvantitete i kvalitete prirodne obnove najbolje odgovaraju šumski tipovi. Halaj , J.: Produkcija hrastovih sastojina u CSSR (str. 163—191). U ČSSR bile su korišćene Wimmenauerove tablice prihoda i rasta, pa je odlučeno izraditi vlastite tablice. U tu svrhu od 1965. do 1975. godine provedeni su opsežni istraživački radova za izradu tablica rasta i prirasta glavnih vrsta drveća, pa i za hrast. U radovima su sudjelovali znanstveni instituti, visoke škole i zavodi za uređivanje šuma. Za hrast su položene ukupno 582 pokusne plohe. 177 |