DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Tablice su izrađene potpunim matematskim
postupkom na elektronskom računana,
a sadrže podatke kako za glavnu
tako i za sporednu sastojinu. Za utvrđivanje
boniteta uzeta je srednja visina
lOOgodišn-jih sastojina. Uz ostale podatke
sastavljen je i indeks proreda.


Č a p e k , M .: Štetni faktori u hrasticima
SR Slovačke (str. 193—211).


Rad se bavi štetnim faktorima u hrasticima
SSR i temelji na rezultatima dugogodišnjih
istraživačkih radova kolektiva
autora. Kao osobito važni su se pokazali
suša, kasni mrazovi, neke bakterijske
i gljivične bolesti (tok sokova, medljika,
Roselinia, gnjiloća), korov, neželjeno
prirodno pomlađivanje graba i bukve,
divljač, mišji glodavci, štetni insekti žderači
korijenja i lišća, paša stoke kao i
oštećenja uzrokovana čovjekom, nedostaci
u radu šumskog gospodara, požar i
štete od dima. Iznimno velike štete je
prouzrokovao vihor.


Štetnih faktora na hrastovima je veliki
broj, ali su hrastovi protiv njih razmjerno
otporni i imaju značajnu sposobnost
regeneracije. Zato se veći mortalitet
javlja prije kod mladih stabala.


Ugroženost hrastova od štetnih faktora,
opseg i značaj šteta zavise od stanišnjih
uslova, koje je moguće izraziti jedinicama
šumarske tipologije.


Zaštita hrastika zavisi naročito od prevencije,
a samo u rijetko opravdanim slučajevima
primjenjuje se i obrana — borba
protiv bolesti i štetnika.


Čizmar, 0 .: Isporuke industrijskog
prostornog hrastovog drva prema težini


(str. 213—231).
S razvojem industrije celuloze i papira
te proizvodnje ploča iverica, raste i udio
prostornog drva za industrijsku preradu.
Iz toga proizlazi potreba za pojednostavljenje
proizvodnje i dobave svih sortimenata
prostornog drva i dopunu novim
sortimentom — »industrijsko drvo« u
standardnim dužinama kao i u isporukama
mjerenja po težini. Zbog poveća


nih kapaciteta i potreba javlja se manjak
mekog drva, kao npr. za Južnoslovačke
tvornice celuloze i papira u Šturovu, pa
se pristupilo istraživanju mogućnosti korišćenja
drva hrasta lužnjaka i kitnjaka
te cera. Ta su istraživanja provedena
1976. i 1977. godine i u ovom radu saopćavaju
se dobiveni rezultati, čak u 11
tablica. Na osnovi rezultata tih istraživanja
Južnoslovačke tvornice papira i celuloze
od 01. 01. 1979. godine preuzimaju
drvo tvrdih listača po težini, a ne po
prostornoj mjeri, prostornim metrima.


Korenek, J.: Ekotipovi hrasta lužnjaka
i kitnjaka u Slovačkoj (str. 233—
—246).


Ekotipovi su utvrđeni južno od granice
između baltičke i panonske klime u Slovačkoj.
Za hrast kitnjak utvrđeno je pet
ekotipova a za hrast lužnjak dva.


Ekotipovi hrasta kitnjaka su:


— prvi u području Zahoria te zapadne
i srednje slovačke dubodoline, ekotip čistih
sastojina kitnjaka sa stablima izrazito
razgranatih krošanja;
— drugi ekotip nalazi se u dolini Vaga
na nevapnenim materijalima kredne formacije
i na području zapadnoslovačkog
paleogena, gdje se nalaze mješovite sastojine
a krošnje su u obliku bouquet-a;
— treći tip nalazi se na istočnovapnenastim
krednim formacijama a krošnje
stabala su u obliku bouquet-a;
— četvrti tip kitnjakovih sastojina nalazi
se na vapnencima po cijeloj Slovačkoj,
južno od navedene klimatske granice,
s krošnjama u obliku bouquet-a i
malo povijenim granama;
— peti ekotip čine saistojine kitnjaka na
srednje i istočno-slovačkom području eruptivnog
stijenja i paleogena Niskih Tatra,
Rudohoria i Gornje Branisko. Krošnje
stabala su pravilno razvijene s malo
povijenim granama u obliku slova S.
Jedan ekotip lužnjaka nalazi se u prvom
redu LI Zapadnoj Slovačkoj, gdje u
nizinama tvori karakteristične sastojine