DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 93 <-- 93 --> PDF |
sa krošnjama stabala u obliku bouquet-a; drugi ekotip su lužnjakove sastojine u istočnoj Slovačkoj u ravnici Košića i u is točno slovačkoj dugodolini. Stabla imaju krošnje većinom u obliku metle i kratkog su debla. C i f r a , J .: O problematici rekonstrukcije podunavskih šuma nakon izgradnje vodograđevina (str. 247—256). Hidromelioracijama Gapčikovo — Nagymaros opao je nivo podzemne vode u tolikoj mjeri, da će sastojine mekih listača trebati zamijeniti tvrdim listačama (hrastom, jasenom, bagremom). U radovima treba primijeniti mehanizaciju. LESNICKA PRÄCE 60 (1981) Br. 1. Dušek, V.: Uzgajanje velikih sadnica u omotima i sadašnje mogućnosti njihovog korišćenja Za proizvodnju velikih sadnica u omotima smreke i bukve visine 50-70 cm preporuča se tzv. kratkotrajni uzgoj sadnica odnosno, u trajanju koje ne prekoračuje 2,5 mjeseca. Za sadnju u omote s relativno malim sadržajem (do 1,5 litre) namjenjene su 4 — 5 godišnje sadnice iz rasadnika s prorjeđenim korijenjem. Opisane su mogućnosti produženja vremena sadnje, njega izravno u transportnim kontejnerima, predložen je način transporta i sadnja takvih sadnica strojem RZS 1 s izmijenjenim ralom priređenim za sadnju sadnica visine do 90 cm i s omotom korijenja promjera do 12 cm. Šindelaf, J.: Prva kultura ariša (Larix decidua) iz sjemena sa sjemenskih plantaža u ČSSR Prva kultura iz sjemena sa sjemenskih plantaža ariša (Larix decidua) je osnovana u ČSR u proljeće 1966. godine. Sjeme je ubrano s 5—7 godišnjih cjepljenih stabala. Sjetva je provedena odvojeno po klonovima. Kao standard za upoređiva Koči, Z .: Tehnologija eksploatacije drva u nedozrelim sastojinama i industrijsko iskorišćivanje tog drva (str. 257— —265). U nedozrelim hrastovim sastojinama i u iskorišćivanju proredama kao najpogodnija metoda pokazala se primjena kompleksnih radnih grupa i izrade sortimenata prostornog drva nakon što se stabla izvuku iz sječine. Takva tehnologija omogućuje povećanje produktivnosti rada za 72»/o u usporedbi s tradicionalnom tehnologijom tj. izradom prostornog drva kod panja. Ing. Bernard Hruška nje je korištena sjetva sjemena iz priznate sastojine sudetskog ariša. Potomstvo iz sjemena iz sjemenskih plantaža je dostiglo u starosti 16 godina, prosječnu visinu od 8,87 do 10,36 m i premašuje izrazito u ovom indeksu kontrolu. Masa srednjeg stabla je u poređenju s kontrolom veća za 29—52%- Lokvenc, T.: K problematici uvođenja novih metoda kod pošumljavanja Mnoge nove metode, a i mala pnilagođavanja, tehnološkog toka pošumljavanja nisu prije uvođenja dovoljno ispitane, osobito ne s gledišta utjecaja na rast sadnica. Zahvat u biologiju šumskog drveća u juvcnilnom stadiju može naime izazvati neželjene promjene u razvoju, koji dostižu kritični stadij. Ova spoznaja je dokumentirana na utjecaju mnogih omota na rast deformacija korijenja, a i neodgovarajuće upotrebe mehaničke zaštite protiv žderanja, koje ostavlja izrazito oštećene kulture. Kantor,?.: Hidrično djelovanje brdskih šuma zimi U tri zimska razdoblja (1976/1977 — 1978 1979) je upoređivano hidrično djelovanje zrelih sastojina smreke i bukve u Orlickim gorama (890 m nadmorske visine). Za obje sastojine utvrđene su vrijednosti snježnog pokrivača, intercep 179 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 94 <-- 94 --> PDF |
cionih gubitaka, horizontalno površinsko oticanje tlom i prokapljavanje atmosferskih padavina u tlo. Rezultati istraživanja su pokazali da su, kako bukove sastojine, tako i smrekove, u brdskim područjima potpuno hidrički djelotvorne. U oba slučaja prokapljao je pretežni dio snježnih oborina prije il kasnije kroz tlo na zemlju zdravicu, a površinsko oticanje je beznačajno. Pri tom su smrekove sastojine na izjednačenje oticanja oborinske vode utjecale povoljnije od bukovih. Br. 2. M r ä č e k , Z .: Sadašnje tendencije uzgoja šumskih sastojina u Europi. Konferencija IUFRO, radna grupa P 4.02, na temu »Biološki tehnički i gospodarski aspekti intenzivne brige o mladim sastojinama«, koja je održana u listopadu 1980. godine na sveučilištu u Göttingenu, pokazala je, da se sadašnje stanje i tendencije mogu obuhvatiti u dva glavna smjera: u biološkom i u tehničkom. Važna je spoznaja, da uzgojni zahvati moraju služiti ne samo povećanju produkcije, nego i u najvećoj mjeri sigurnosti ove produkcije. Sadašnja praksa uzgoja mladih sastojina pokazuje, da ekonomsko iskorištavanje tankih drvnih masa iz čišćenja i proreda, još uvijek čeka na rješenje. Uzgajanje mladih šumskih sastojina uračunavši izbor gustoće kultura, važan je biološki, ekonomski i proizvodni faktor i ostaje i nadalje kao važan zadatak šumarstva. Machaniček, J.: Spoznaje iz dugoročnog skladištenja sjemena četinjača Uslov uspješnog skladištenja je visoki vitalitet sjemena i optimalni uslovi skladištenja, što znači smanjeni udio vode u sjemenu, snižena temperatura skladišnog prostora i ograničenje priticanja zraka. Vitalnost sjemena, koja nije ovisna samo o fiziološkoj zrelosti i klijavosti, nego i na uslove (manipulaciju), kojima je sjeme izloženo u vremenu od sabiranja sve do skladištenja i moguće ju je laboratorijski utvrditi pomoću tzv. »testa ubrzanog starenja«. Kod skladištenja do 10 godina, što je vjerojatna dužina vremena između godina uroda sjemena, u sjemenu ne nastaju nikakve negativne promjene, pa je moguće sjeme četinjača sa sniženim sadržajem vode pouzdano skladištiti. Kula, E.: Uzroci i pojave šumskih požara u CSR 1974.—1978. godine. Šumski požari spadaju među najopasnije štetne faktore, koji oštećuju šume. U godinama 1974.—1978. zabilježeno je u ČSR 1118 šumskih požara na ukupnoj površini 2.232 ha s novčanim štetama 21,144.228.— Kčs. Uzroci požara u navedenom vremenu bili su: — loženje vatre u prirodi i na stovarištima 364 (32,6!|Vo) — izlijetanje iskara iz parnih strojeva 316 (28,3»/o) — drugi uzroci 104 ( 9,3«V<>) Ma osnovu analize pojava šumskih požara definirani su centri povećanog učešća šumskih požara i naglašeni dominantni uzroci na tom području. Simon, J.: Štete od ptica na smrekovim sjetvama U članku je ocijenjen utjecaj kasnije sjetve i dubine sloja sjetve na oštećenje sjemena, ponika i smrekovih biljaka uzrokovano pticama u ranijim stadijima razvoja. Sjetva je provedena polovicom svibnja u punoj sezoni vegetacije. Štete na sjetvi su dostigle do 99,ln/» (kod dubine sjetve na 2 cm 93,9D/u), na poniku 17,8´8/o, a na mladim biljkama 2,r%> uz prosječnu gustoću štetnih ptica 70—90 primjeraka na 1 ha. Kasniji termin sjetve i veća dubina nisu mogli spriječiti ozbiljne štete. Br. 3. Š i n d e 1 ä f, J ,: Prvi rezultati provjeravanja sastojina obične smreke (Picea |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 95 <-- 95 --> PDF |
abies — L. — Karst.) — priznatih za sabiranje sjemena — testovi potomstava U okviru radova, koji su vezani s provjeravanjem šumskih sastojina, koje su priznate za sabiranje sjemena, osnovana je serija površina s običnom smrekom (Picea abies — L. — Karst.) s učešćem populacija s različitih geografskih područja ČSR. Na površinama u starosti od 8 godina praćeni su i procijenjeni: mortalitet, visinski prirast, broj grana u najvišem pršljenu, broj postranih pupova termin alnog izboj ka, sposobnost oblikovanja mladih stabala, pojava ljetnih grana, napad ušiju kore stabla Sacchiphantes i oštećivanje kasnim mrazom. Ekonomski najvrednije je klasificirano potomstvo priznate jedinice iz moravsko-šleskih Beskida. Setzer, O .: Tehnička pomoć Lesprojekta zemljama u razvoju ČSSR pruža već niz godina tehničku pomoć zemljama u razvoju slanjem stručnjaka različitih profesija. U ove zemlje se posljednjih godina u većoj mjeri šalju i šumari, od kojih je veći broj kod Lesprojekta — ustanove za tehničku djelatnost — namješten. Članak daje pregled o broju odaslanih specijalista a i o radnom iskustvu i zadacima u pojedinim zemljama u razvoju. Vrlo široku tehničku pomoć je Lesprojekt pružio N. R. Kongo, Angolskoj N. R., Laoskoj N. D. Republici i Liberiji, V a c e k , S .: Izgledi na uspjeh prirodne obnove u zaštitnim gorskim šumama Krkonoša U autohtonoj zaštitnoj šumi »Strma stran« ü Krkonošama studirane su mogućnosti prirodne obnove na pet pokusnih ploha 50 x 50 m na visinama od 980 do 1240 m. Prema prethodno dobivenim podacima o kvantiteti i kvaliteti proizvodnje sjemena, ustanovljen je postotak sjemena i preživljavanje ponika u različitim tipovima prirodnog okoliša. Osim nadmorske visine, na tok klijanja i količinu preživjelog ponika utjecao je značaj no i tip prirodnog okoliša (supstrat, zaštita vegetacije, protok i mikroklima). Za povoljno klijanje sjemena i preživljavanje ponika u različitim tipovima prirodnog okoliša neophodne su: dobra vlažnost i toplotna bilanca tla, dovoljno svijetla i općenito povoljni uslovi mikroklime. Machaniček, J.: Skladištenje bukvice i žira Kratkoročno (preko jedne zime) uskladištuje se bukvica s udjelom vode 16-18a/o u prozračnim podrumima, u slojevima oko 25 cm, kod temperature 0—5°C i u relativnoj vlažnosti 80—90*/». Dugoročno je nužno skladištiti bukvicu sa sniženim učešćem vode sve do 9—li10/» u zatvorenim posudama, u klimatiziranim skladištima s temperaturom od —8 do —15°C. Prije sjetve nužno je bukvicu stratificirati u vlažnom šljunkovitom pijesku. Uslov uspješnog skladištenja žira je količina vode, koja ne smije pasti ispod 40%». Iz te osnove je svojstveno skladištiti žir u smjesi šljunkovitog pijeska ili treseta na temperaturi od 0—4°C. Prije sjetve je nužno povećati sadržaj vode u sjemenu. Br. 4. B e n e š , J .: Izgradnja šumskih cesta s gledišta zaštite životne sredine S gledišta životne sredine nužno je ograničiti izgradnju tehnički neosiguranih šumskih puteva u nepovoljnim prirodnim prilikama šumskog područja. S obzirom na neproduktivne funkcije šume preporučljivo je bitno ograničenje izgradnje puteva za privlačenje. Daje se prednost privlačenja drva žičarama na strmim slabo nosivim i drugim neprohodnim terenima. Za privlačenje traktorima preporuča se vođenje linije privlačenja padinom, najkraćim putem do odvoznog puta, a za privlačenje dozerima bez gradnje puteva. V y s k o t, M .: Biomasa ariša Studija sadrži rezultate istraživanja biomase Larix decidua Mili., koji su dobive 181 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 96 <-- 96 --> PDF |
ni u okviru projekta broj 84 programa UNESCO »Čovjek i biosfera«. Materijal studije sastoji se iz 15 primjeraka 36 godišnjih model stabala ariša, koja su po pet podijeljena u tri kategorije: I. nadrasla stabla, II. jednakorasla stabla, III. podrasla stabla. Nadalje je obrađen 140 godišnji soliter ariša, koji je rastao kao sjemenjak. Analizirane su sve komponente nadzemne i podzemne biomase prema klasama debla, 12 segmenata krošnje i 16 segmenata rizosfere. Segmenti su navedeni prema horizontalnim slojevima i stranama svijeta. Ukupna biomasa 36 godišnjih ariša na 1 ha iznosi 124,23 ms, težine u svježem stanju 117,34 tone, a u suhoj supstanci 64,47 tona. 140 godišnji soliter ariša imao je ukupnu biomasu 7,84 m´i, težine u svježem stanju 6,34 tone, a u suhoj supstanci 3,23 tone. Determinacija do sada neiskorištene biomase ariša ima mogućnosti iskorištavanja u prehrambenoj industriji, industriji stočne hrane, farmaceutskoj, kozmetičkoj, energetskoj industriji i eventualno u drugim strukama. Hochmut, R. i suradnici: Proširenost sivog ariševog savijača u ČSSR 1980. godine U vezi s kalamitetnim prenamnožavanjem sivog ariševog savijača — Zeiraphera diniana (Gn.) provedena je 1980. godine kontrola pojave štetnika feromanskim klopkama u svim predjelima ČSR, u kojima je prenamnožavanje dolazilo u pitanje. Osim ukupnog razmnoženja štetnika navedena je kvantitativna vrijednost ulova, koja služi kao dopuna prognozi pojave. Nadalje je praćeno vrijeme leta odraslih individua s obzirom na nadmorsku visinu, geografski položaj lokaliteta i temperaturne razlike u slijedećim godinama. Dobivena saznanja su važna za preciziranje termina za vješanje klopki. Herynek, J.: Debljinski prirast smreke u području češko-moravske visoeine Za geografsko i šumsko područje česko- moravske visočine s površinom od 352.000 ha zemljišnog fonda, od čega 28,´/o predstavljaju vodom utjecani kompleksi šumskih tipova, su ispitivani utjecaji melioracionih zahvata na tekuće debljinske priraste smrekovih sastojina. Mjereno, statistički obrađeno, testirano i vrednovano je 30 kompleksa sa 631 uzorkom stabala, koji su uzeti metodom izvrtaka. Vrednovani su prosječni godišnji debljinski prirasti, kroz 30 godina (1949-1978), za 15 godina prije i poslije provedene odvodnje. Istovremeno procijenjeni su trajno intenzivno zabareni lokaliteti, koji su odvodnjeni 1964. godine i kontrolni lokaliteti. Pokazala se potencijalna mogućnost povećanja debljinskog prirasta oko 74°/o odnosno za prije odvodnje intenzivno i trajno zabarene površine povećanje produkcije drva za 148%. |