DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 93     <-- 93 -->        PDF

sa krošnjama stabala u obliku bouquet-a;
drugi ekotip su lužnjakove sastojine u
istočnoj Slovačkoj u ravnici Košića i u
is točno slovačkoj dugodolini. Stabla imaju
krošnje većinom u obliku metle i kratkog
su debla.


C i f r a , J .: O problematici rekonstrukcije
podunavskih šuma nakon izgradnje
vodograđevina (str. 247—256).


Hidromelioracijama Gapčikovo — Nagymaros
opao je nivo podzemne vode u
tolikoj mjeri, da će sastojine mekih listača
trebati zamijeniti tvrdim listačama
(hrastom, jasenom, bagremom). U radovima
treba primijeniti mehanizaciju.


LESNICKA PRÄCE 60 (1981)


Br. 1.


Dušek, V.: Uzgajanje velikih sadnica
u omotima i sadašnje mogućnosti njihovog
korišćenja


Za proizvodnju velikih sadnica u omotima
smreke i bukve visine 50-70 cm preporuča
se tzv. kratkotrajni uzgoj sadnica
odnosno, u trajanju koje ne prekoračuje
2,5 mjeseca. Za sadnju u omote s
relativno malim sadržajem (do 1,5 litre)
namjenjene su 4 — 5 godišnje sadnice
iz rasadnika s prorjeđenim korijenjem.
Opisane su mogućnosti produženja vremena
sadnje, njega izravno u transportnim
kontejnerima, predložen je način
transporta i sadnja takvih sadnica strojem
RZS 1 s izmijenjenim ralom priređenim
za sadnju sadnica visine do 90
cm i s omotom korijenja promjera do
12 cm.


Šindelaf, J.: Prva kultura ariša
(Larix decidua) iz sjemena sa sjemenskih
plantaža u ČSSR


Prva kultura iz sjemena sa sjemenskih
plantaža ariša (Larix decidua) je osnovana
u ČSR u proljeće 1966. godine. Sjeme
je ubrano s 5—7 godišnjih cjepljenih stabala.
Sjetva je provedena odvojeno po
klonovima. Kao standard za upoređiva


Koči, Z .: Tehnologija eksploatacije
drva u nedozrelim sastojinama i industrijsko
iskorišćivanje tog drva (str. 257—
—265).


U nedozrelim hrastovim sastojinama i
u iskorišćivanju proredama kao najpogodnija
metoda pokazala se primjena
kompleksnih radnih grupa i izrade sortimenata
prostornog drva nakon što se
stabla izvuku iz sječine. Takva tehnologija
omogućuje povećanje produktivnosti
rada za 72»/o u usporedbi s tradicionalnom
tehnologijom tj. izradom prostornog
drva kod panja.


Ing. Bernard Hruška


nje je korištena sjetva sjemena iz priznate
sastojine sudetskog ariša. Potomstvo
iz sjemena iz sjemenskih plantaža je
dostiglo u starosti 16 godina, prosječnu
visinu od 8,87 do 10,36 m i premašuje
izrazito u ovom indeksu kontrolu. Masa
srednjeg stabla je u poređenju s kontrolom
veća za 29—52%-


Lokvenc, T.: K problematici uvođenja
novih metoda kod pošumljavanja


Mnoge nove metode, a i mala pnilagođavanja,
tehnološkog toka pošumljavanja
nisu prije uvođenja dovoljno ispitane, osobito
ne s gledišta utjecaja na rast sadnica.
Zahvat u biologiju šumskog drveća
u juvcnilnom stadiju može naime izazvati
neželjene promjene u razvoju, koji dostižu
kritični stadij. Ova spoznaja je dokumentirana
na utjecaju mnogih omota
na rast deformacija korijenja, a i neodgovarajuće
upotrebe mehaničke zaštite
protiv žderanja, koje ostavlja izrazito oštećene
kulture.


Kantor,?.: Hidrično djelovanje brdskih
šuma zimi


U tri zimska razdoblja (1976/1977 —
1978 1979) je upoređivano hidrično djelovanje
zrelih sastojina smreke i bukve u
Orlickim gorama (890 m nadmorske visine).
Za obje sastojine utvrđene su
vrijednosti snježnog pokrivača, intercep


179




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 94     <-- 94 -->        PDF

cionih gubitaka, horizontalno površinsko
oticanje tlom i prokapljavanje atmosferskih
padavina u tlo.


Rezultati istraživanja su pokazali da su,
kako bukove sastojine, tako i smrekove,
u brdskim područjima potpuno hidrički
djelotvorne. U oba slučaja prokapljao je
pretežni dio snježnih oborina prije il kasnije
kroz tlo na zemlju zdravicu, a površinsko
oticanje je beznačajno. Pri tom
su smrekove sastojine na izjednačenje oticanja
oborinske vode utjecale povoljnije
od bukovih.


Br. 2.


M r ä č e k , Z .: Sadašnje tendencije uzgoja
šumskih sastojina u Europi.


Konferencija IUFRO, radna grupa P
4.02, na temu »Biološki tehnički i gospodarski
aspekti intenzivne brige o mladim
sastojinama«, koja je održana u listopadu
1980. godine na sveučilištu u Göttingenu,
pokazala je, da se sadašnje stanje
i tendencije mogu obuhvatiti u dva glavna
smjera: u biološkom i u tehničkom.


Važna je spoznaja, da uzgojni zahvati
moraju služiti ne samo povećanju produkcije,
nego i u najvećoj mjeri sigurnosti
ove produkcije.


Sadašnja praksa uzgoja mladih sastojina
pokazuje, da ekonomsko iskorištavanje
tankih drvnih masa iz čišćenja i proreda,
još uvijek čeka na rješenje. Uzgajanje
mladih šumskih sastojina uračunavši
izbor gustoće kultura, važan je biološki,
ekonomski i proizvodni faktor i ostaje
i nadalje kao važan zadatak šumarstva.


Machaniček, J.: Spoznaje iz dugoročnog
skladištenja sjemena četinjača


Uslov uspješnog skladištenja je visoki
vitalitet sjemena i optimalni uslovi skladištenja,
što znači smanjeni udio vode u
sjemenu, snižena temperatura skladišnog
prostora i ograničenje priticanja zraka.


Vitalnost sjemena, koja nije ovisna samo
o fiziološkoj zrelosti i klijavosti, nego
i na uslove (manipulaciju), kojima je


sjeme izloženo u vremenu od sabiranja
sve do skladištenja i moguće ju je laboratorijski
utvrditi pomoću tzv. »testa ubrzanog
starenja«.


Kod skladištenja do 10 godina, što je
vjerojatna dužina vremena između godina
uroda sjemena, u sjemenu ne nastaju
nikakve negativne promjene, pa je moguće
sjeme četinjača sa sniženim sadržajem
vode pouzdano skladištiti.


Kula, E.: Uzroci i pojave šumskih
požara u CSR 1974.—1978. godine.


Šumski požari spadaju među najopasnije
štetne faktore, koji oštećuju šume.


U godinama 1974.—1978. zabilježeno je
u ČSR 1118 šumskih požara na ukupnoj
površini 2.232 ha s novčanim štetama
21,144.228.— Kčs.


Uzroci požara u navedenom vremenu
bili su:


— loženje vatre u prirodi i na stovarištima
364 (32,6!|Vo)

izlijetanje iskara iz parnih strojeva
316 (28,3»/o)
— drugi uzroci
104 ( 9,3«V<>)
Ma osnovu analize pojava šumskih požara
definirani su centri povećanog učešća
šumskih požara i naglašeni dominantni
uzroci na tom području.


Simon, J.: Štete od ptica na smrekovim
sjetvama


U članku je ocijenjen utjecaj kasnije
sjetve i dubine sloja sjetve na oštećenje
sjemena, ponika i smrekovih biljaka uzrokovano
pticama u ranijim stadijima
razvoja. Sjetva je provedena polovicom
svibnja u punoj sezoni vegetacije. Štete
na sjetvi su dostigle do 99,ln/» (kod dubine
sjetve na 2 cm 93,9D/u), na poniku
17,8´8/o, a na mladim biljkama 2,r%> uz
prosječnu gustoću štetnih ptica 70—90
primjeraka na 1 ha. Kasniji termin sjetve
i veća dubina nisu mogli spriječiti
ozbiljne štete.


Br. 3.
Š i n d e 1 ä f, J ,: Prvi rezultati provjeravanja
sastojina obične smreke (Picea




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 95     <-- 95 -->        PDF

abies — L. — Karst.) — priznatih za sabiranje
sjemena — testovi potomstava


U okviru radova, koji su vezani s provjeravanjem
šumskih sastojina, koje su
priznate za sabiranje sjemena, osnovana
je serija površina s običnom smrekom
(Picea abies — L. — Karst.) s učešćem
populacija s različitih geografskih područja
ČSR. Na površinama u starosti od
8 godina praćeni su i procijenjeni: mortalitet,
visinski prirast, broj grana u najvišem
pršljenu, broj postranih pupova
termin alnog izboj ka, sposobnost oblikovanja
mladih stabala, pojava ljetnih grana,
napad ušiju kore stabla Sacchiphantes i
oštećivanje kasnim mrazom. Ekonomski
najvrednije je klasificirano potomstvo priznate
jedinice iz moravsko-šleskih Beskida.


Setzer, O .: Tehnička pomoć Lesprojekta
zemljama u razvoju


ČSSR pruža već niz godina tehničku
pomoć zemljama u razvoju slanjem stručnjaka
različitih profesija. U ove zemlje
se posljednjih godina u većoj mjeri šalju
i šumari, od kojih je veći broj kod Lesprojekta
— ustanove za tehničku djelatnost
— namješten. Članak daje pregled


o broju odaslanih specijalista a i o radnom
iskustvu i zadacima u pojedinim
zemljama u razvoju. Vrlo široku tehničku
pomoć je Lesprojekt pružio N. R. Kongo,
Angolskoj N. R., Laoskoj N. D. Republici
i Liberiji,
V a c e k , S .: Izgledi na uspjeh prirodne
obnove u zaštitnim gorskim šumama
Krkonoša


U autohtonoj zaštitnoj šumi »Strma
stran« ü Krkonošama studirane su mogućnosti
prirodne obnove na pet pokusnih
ploha 50 x 50 m na visinama od 980
do 1240 m. Prema prethodno dobivenim
podacima o kvantiteti i kvaliteti proizvodnje
sjemena, ustanovljen je postotak
sjemena i preživljavanje ponika u različitim
tipovima prirodnog okoliša. Osim
nadmorske visine, na tok klijanja i količinu
preživjelog ponika utjecao je značaj


no i tip prirodnog okoliša (supstrat, zaštita
vegetacije, protok i mikroklima). Za
povoljno klijanje sjemena i preživljavanje
ponika u različitim tipovima prirodnog
okoliša neophodne su: dobra vlažnost
i toplotna bilanca tla, dovoljno svijetla
i općenito povoljni uslovi mikroklime.


Machaniček, J.: Skladištenje bukvice
i žira


Kratkoročno (preko jedne zime) uskladištuje
se bukvica s udjelom vode 16-18a/o
u prozračnim podrumima, u slojevima oko
25 cm, kod temperature 0—5°C i u
relativnoj vlažnosti 80—90*/». Dugoročno
je nužno skladištiti bukvicu sa sniženim
učešćem vode sve do 9—li10/» u zatvorenim
posudama, u klimatiziranim skladištima
s temperaturom od —8 do —15°C.
Prije sjetve nužno je bukvicu stratificirati
u vlažnom šljunkovitom pijesku. Uslov
uspješnog skladištenja žira je količina
vode, koja ne smije pasti ispod 40%». Iz
te osnove je svojstveno skladištiti žir u
smjesi šljunkovitog pijeska ili treseta na
temperaturi od 0—4°C. Prije sjetve je nužno
povećati sadržaj vode u sjemenu.


Br. 4.


B e n e š , J .: Izgradnja šumskih cesta
s gledišta zaštite životne sredine


S gledišta životne sredine nužno je ograničiti
izgradnju tehnički neosiguranih
šumskih puteva u nepovoljnim prirodnim
prilikama šumskog područja. S obzirom
na neproduktivne funkcije šume preporučljivo
je bitno ograničenje izgradnje
puteva za privlačenje. Daje se prednost
privlačenja drva žičarama na strmim slabo
nosivim i drugim neprohodnim terenima.
Za privlačenje traktorima preporuča
se vođenje linije privlačenja padinom,
najkraćim putem do odvoznog puta,
a za privlačenje dozerima bez gradnje
puteva.


V y s k o t, M .: Biomasa ariša
Studija sadrži rezultate istraživanja biomase
Larix decidua Mili., koji su dobive


181




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 96     <-- 96 -->        PDF

ni u okviru projekta broj 84 programa
UNESCO »Čovjek i biosfera«. Materijal
studije sastoji se iz 15 primjeraka 36 godišnjih
model stabala ariša, koja su po
pet podijeljena u tri kategorije: I. nadrasla
stabla, II. jednakorasla stabla, III.
podrasla stabla. Nadalje je obrađen 140
godišnji soliter ariša, koji je rastao kao
sjemenjak. Analizirane su sve komponente
nadzemne i podzemne biomase prema
klasama debla, 12 segmenata krošnje i
16 segmenata rizosfere. Segmenti su navedeni
prema horizontalnim slojevima i
stranama svijeta. Ukupna biomasa 36 godišnjih
ariša na 1 ha iznosi 124,23 ms,
težine u svježem stanju 117,34 tone, a u suhoj
supstanci 64,47 tona. 140 godišnji soliter
ariša imao je ukupnu biomasu 7,84 m´i,
težine u svježem stanju 6,34 tone, a u
suhoj supstanci 3,23 tone. Determinacija
do sada neiskorištene biomase ariša ima
mogućnosti iskorištavanja u prehrambenoj
industriji, industriji stočne hrane,
farmaceutskoj, kozmetičkoj, energetskoj
industriji i eventualno u drugim strukama.


Hochmut, R. i suradnici: Proširenost
sivog ariševog savijača u ČSSR 1980.
godine


U vezi s kalamitetnim prenamnožavanjem
sivog ariševog savijača — Zeiraphera
diniana (Gn.) provedena je 1980. godine
kontrola pojave štetnika feromanskim
klopkama u svim predjelima ČSR,


u kojima je prenamnožavanje dolazilo u
pitanje. Osim ukupnog razmnoženja štetnika
navedena je kvantitativna vrijednost
ulova, koja služi kao dopuna prognozi
pojave. Nadalje je praćeno vrijeme leta
odraslih individua s obzirom na nadmorsku
visinu, geografski položaj lokaliteta
i temperaturne razlike u slijedećim godinama.
Dobivena saznanja su važna za
preciziranje termina za vješanje klopki.


Herynek, J.: Debljinski prirast
smreke u području češko-moravske visoeine


Za geografsko i šumsko područje česko-
moravske visočine s površinom od


352.000 ha zemljišnog fonda, od čega 28,´/o
predstavljaju vodom utjecani kompleksi
šumskih tipova, su ispitivani utjecaji melioracionih
zahvata na tekuće debljinske
priraste smrekovih sastojina. Mjereno,
statistički obrađeno, testirano i vrednovano
je 30 kompleksa sa 631 uzorkom
stabala, koji su uzeti metodom izvrtaka.
Vrednovani su prosječni godišnji debljinski
prirasti, kroz 30 godina (1949-1978),
za 15 godina prije i poslije provedene
odvodnje. Istovremeno procijenjeni su
trajno intenzivno zabareni lokaliteti, koji
su odvodnjeni 1964. godine i kontrolni
lokaliteti. Pokazala se potencijalna mogućnost
povećanja debljinskog prirasta
oko 74°/o odnosno za prije odvodnje intenzivno
i trajno zabarene površine povećanje
produkcije drva za 148%.