DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 94 <-- 94 --> PDF |
cionih gubitaka, horizontalno površinsko oticanje tlom i prokapljavanje atmosferskih padavina u tlo. Rezultati istraživanja su pokazali da su, kako bukove sastojine, tako i smrekove, u brdskim područjima potpuno hidrički djelotvorne. U oba slučaja prokapljao je pretežni dio snježnih oborina prije il kasnije kroz tlo na zemlju zdravicu, a površinsko oticanje je beznačajno. Pri tom su smrekove sastojine na izjednačenje oticanja oborinske vode utjecale povoljnije od bukovih. Br. 2. M r ä č e k , Z .: Sadašnje tendencije uzgoja šumskih sastojina u Europi. Konferencija IUFRO, radna grupa P 4.02, na temu »Biološki tehnički i gospodarski aspekti intenzivne brige o mladim sastojinama«, koja je održana u listopadu 1980. godine na sveučilištu u Göttingenu, pokazala je, da se sadašnje stanje i tendencije mogu obuhvatiti u dva glavna smjera: u biološkom i u tehničkom. Važna je spoznaja, da uzgojni zahvati moraju služiti ne samo povećanju produkcije, nego i u najvećoj mjeri sigurnosti ove produkcije. Sadašnja praksa uzgoja mladih sastojina pokazuje, da ekonomsko iskorištavanje tankih drvnih masa iz čišćenja i proreda, još uvijek čeka na rješenje. Uzgajanje mladih šumskih sastojina uračunavši izbor gustoće kultura, važan je biološki, ekonomski i proizvodni faktor i ostaje i nadalje kao važan zadatak šumarstva. Machaniček, J.: Spoznaje iz dugoročnog skladištenja sjemena četinjača Uslov uspješnog skladištenja je visoki vitalitet sjemena i optimalni uslovi skladištenja, što znači smanjeni udio vode u sjemenu, snižena temperatura skladišnog prostora i ograničenje priticanja zraka. Vitalnost sjemena, koja nije ovisna samo o fiziološkoj zrelosti i klijavosti, nego i na uslove (manipulaciju), kojima je sjeme izloženo u vremenu od sabiranja sve do skladištenja i moguće ju je laboratorijski utvrditi pomoću tzv. »testa ubrzanog starenja«. Kod skladištenja do 10 godina, što je vjerojatna dužina vremena između godina uroda sjemena, u sjemenu ne nastaju nikakve negativne promjene, pa je moguće sjeme četinjača sa sniženim sadržajem vode pouzdano skladištiti. Kula, E.: Uzroci i pojave šumskih požara u CSR 1974.—1978. godine. Šumski požari spadaju među najopasnije štetne faktore, koji oštećuju šume. U godinama 1974.—1978. zabilježeno je u ČSR 1118 šumskih požara na ukupnoj površini 2.232 ha s novčanim štetama 21,144.228.— Kčs. Uzroci požara u navedenom vremenu bili su: — loženje vatre u prirodi i na stovarištima 364 (32,6!|Vo) — izlijetanje iskara iz parnih strojeva 316 (28,3»/o) — drugi uzroci 104 ( 9,3«V<>) Ma osnovu analize pojava šumskih požara definirani su centri povećanog učešća šumskih požara i naglašeni dominantni uzroci na tom području. Simon, J.: Štete od ptica na smrekovim sjetvama U članku je ocijenjen utjecaj kasnije sjetve i dubine sloja sjetve na oštećenje sjemena, ponika i smrekovih biljaka uzrokovano pticama u ranijim stadijima razvoja. Sjetva je provedena polovicom svibnja u punoj sezoni vegetacije. Štete na sjetvi su dostigle do 99,ln/» (kod dubine sjetve na 2 cm 93,9D/u), na poniku 17,8´8/o, a na mladim biljkama 2,r%> uz prosječnu gustoću štetnih ptica 70—90 primjeraka na 1 ha. Kasniji termin sjetve i veća dubina nisu mogli spriječiti ozbiljne štete. Br. 3. Š i n d e 1 ä f, J ,: Prvi rezultati provjeravanja sastojina obične smreke (Picea |