DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 95     <-- 95 -->        PDF

abies — L. — Karst.) — priznatih za sabiranje
sjemena — testovi potomstava


U okviru radova, koji su vezani s provjeravanjem
šumskih sastojina, koje su
priznate za sabiranje sjemena, osnovana
je serija površina s običnom smrekom
(Picea abies — L. — Karst.) s učešćem
populacija s različitih geografskih područja
ČSR. Na površinama u starosti od
8 godina praćeni su i procijenjeni: mortalitet,
visinski prirast, broj grana u najvišem
pršljenu, broj postranih pupova
termin alnog izboj ka, sposobnost oblikovanja
mladih stabala, pojava ljetnih grana,
napad ušiju kore stabla Sacchiphantes i
oštećivanje kasnim mrazom. Ekonomski
najvrednije je klasificirano potomstvo priznate
jedinice iz moravsko-šleskih Beskida.


Setzer, O .: Tehnička pomoć Lesprojekta
zemljama u razvoju


ČSSR pruža već niz godina tehničku
pomoć zemljama u razvoju slanjem stručnjaka
različitih profesija. U ove zemlje
se posljednjih godina u većoj mjeri šalju
i šumari, od kojih je veći broj kod Lesprojekta
— ustanove za tehničku djelatnost
— namješten. Članak daje pregled


o broju odaslanih specijalista a i o radnom
iskustvu i zadacima u pojedinim
zemljama u razvoju. Vrlo široku tehničku
pomoć je Lesprojekt pružio N. R. Kongo,
Angolskoj N. R., Laoskoj N. D. Republici
i Liberiji,
V a c e k , S .: Izgledi na uspjeh prirodne
obnove u zaštitnim gorskim šumama
Krkonoša


U autohtonoj zaštitnoj šumi »Strma
stran« ü Krkonošama studirane su mogućnosti
prirodne obnove na pet pokusnih
ploha 50 x 50 m na visinama od 980
do 1240 m. Prema prethodno dobivenim
podacima o kvantiteti i kvaliteti proizvodnje
sjemena, ustanovljen je postotak
sjemena i preživljavanje ponika u različitim
tipovima prirodnog okoliša. Osim
nadmorske visine, na tok klijanja i količinu
preživjelog ponika utjecao je značaj


no i tip prirodnog okoliša (supstrat, zaštita
vegetacije, protok i mikroklima). Za
povoljno klijanje sjemena i preživljavanje
ponika u različitim tipovima prirodnog
okoliša neophodne su: dobra vlažnost
i toplotna bilanca tla, dovoljno svijetla
i općenito povoljni uslovi mikroklime.


Machaniček, J.: Skladištenje bukvice
i žira


Kratkoročno (preko jedne zime) uskladištuje
se bukvica s udjelom vode 16-18a/o
u prozračnim podrumima, u slojevima oko
25 cm, kod temperature 0—5°C i u
relativnoj vlažnosti 80—90*/». Dugoročno
je nužno skladištiti bukvicu sa sniženim
učešćem vode sve do 9—li10/» u zatvorenim
posudama, u klimatiziranim skladištima
s temperaturom od —8 do —15°C.
Prije sjetve nužno je bukvicu stratificirati
u vlažnom šljunkovitom pijesku. Uslov
uspješnog skladištenja žira je količina
vode, koja ne smije pasti ispod 40%». Iz
te osnove je svojstveno skladištiti žir u
smjesi šljunkovitog pijeska ili treseta na
temperaturi od 0—4°C. Prije sjetve je nužno
povećati sadržaj vode u sjemenu.


Br. 4.


B e n e š , J .: Izgradnja šumskih cesta
s gledišta zaštite životne sredine


S gledišta životne sredine nužno je ograničiti
izgradnju tehnički neosiguranih
šumskih puteva u nepovoljnim prirodnim
prilikama šumskog područja. S obzirom
na neproduktivne funkcije šume preporučljivo
je bitno ograničenje izgradnje
puteva za privlačenje. Daje se prednost
privlačenja drva žičarama na strmim slabo
nosivim i drugim neprohodnim terenima.
Za privlačenje traktorima preporuča
se vođenje linije privlačenja padinom,
najkraćim putem do odvoznog puta,
a za privlačenje dozerima bez gradnje
puteva.


V y s k o t, M .: Biomasa ariša
Studija sadrži rezultate istraživanja biomase
Larix decidua Mili., koji su dobive


181