DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 96 <-- 96 --> PDF |
ni u okviru projekta broj 84 programa UNESCO »Čovjek i biosfera«. Materijal studije sastoji se iz 15 primjeraka 36 godišnjih model stabala ariša, koja su po pet podijeljena u tri kategorije: I. nadrasla stabla, II. jednakorasla stabla, III. podrasla stabla. Nadalje je obrađen 140 godišnji soliter ariša, koji je rastao kao sjemenjak. Analizirane su sve komponente nadzemne i podzemne biomase prema klasama debla, 12 segmenata krošnje i 16 segmenata rizosfere. Segmenti su navedeni prema horizontalnim slojevima i stranama svijeta. Ukupna biomasa 36 godišnjih ariša na 1 ha iznosi 124,23 ms, težine u svježem stanju 117,34 tone, a u suhoj supstanci 64,47 tona. 140 godišnji soliter ariša imao je ukupnu biomasu 7,84 m´i, težine u svježem stanju 6,34 tone, a u suhoj supstanci 3,23 tone. Determinacija do sada neiskorištene biomase ariša ima mogućnosti iskorištavanja u prehrambenoj industriji, industriji stočne hrane, farmaceutskoj, kozmetičkoj, energetskoj industriji i eventualno u drugim strukama. Hochmut, R. i suradnici: Proširenost sivog ariševog savijača u ČSSR 1980. godine U vezi s kalamitetnim prenamnožavanjem sivog ariševog savijača — Zeiraphera diniana (Gn.) provedena je 1980. godine kontrola pojave štetnika feromanskim klopkama u svim predjelima ČSR, u kojima je prenamnožavanje dolazilo u pitanje. Osim ukupnog razmnoženja štetnika navedena je kvantitativna vrijednost ulova, koja služi kao dopuna prognozi pojave. Nadalje je praćeno vrijeme leta odraslih individua s obzirom na nadmorsku visinu, geografski položaj lokaliteta i temperaturne razlike u slijedećim godinama. Dobivena saznanja su važna za preciziranje termina za vješanje klopki. Herynek, J.: Debljinski prirast smreke u području češko-moravske visoeine Za geografsko i šumsko područje česko- moravske visočine s površinom od 352.000 ha zemljišnog fonda, od čega 28,´/o predstavljaju vodom utjecani kompleksi šumskih tipova, su ispitivani utjecaji melioracionih zahvata na tekuće debljinske priraste smrekovih sastojina. Mjereno, statistički obrađeno, testirano i vrednovano je 30 kompleksa sa 631 uzorkom stabala, koji su uzeti metodom izvrtaka. Vrednovani su prosječni godišnji debljinski prirasti, kroz 30 godina (1949-1978), za 15 godina prije i poslije provedene odvodnje. Istovremeno procijenjeni su trajno intenzivno zabareni lokaliteti, koji su odvodnjeni 1964. godine i kontrolni lokaliteti. Pokazala se potencijalna mogućnost povećanja debljinskog prirasta oko 74°/o odnosno za prije odvodnje intenzivno i trajno zabarene površine povećanje produkcije drva za 148%. |