DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 96     <-- 96 -->        PDF

ni u okviru projekta broj 84 programa
UNESCO »Čovjek i biosfera«. Materijal
studije sastoji se iz 15 primjeraka 36 godišnjih
model stabala ariša, koja su po
pet podijeljena u tri kategorije: I. nadrasla
stabla, II. jednakorasla stabla, III.
podrasla stabla. Nadalje je obrađen 140
godišnji soliter ariša, koji je rastao kao
sjemenjak. Analizirane su sve komponente
nadzemne i podzemne biomase prema
klasama debla, 12 segmenata krošnje i
16 segmenata rizosfere. Segmenti su navedeni
prema horizontalnim slojevima i
stranama svijeta. Ukupna biomasa 36 godišnjih
ariša na 1 ha iznosi 124,23 ms,
težine u svježem stanju 117,34 tone, a u suhoj
supstanci 64,47 tona. 140 godišnji soliter
ariša imao je ukupnu biomasu 7,84 m´i,
težine u svježem stanju 6,34 tone, a u
suhoj supstanci 3,23 tone. Determinacija
do sada neiskorištene biomase ariša ima
mogućnosti iskorištavanja u prehrambenoj
industriji, industriji stočne hrane,
farmaceutskoj, kozmetičkoj, energetskoj
industriji i eventualno u drugim strukama.


Hochmut, R. i suradnici: Proširenost
sivog ariševog savijača u ČSSR 1980.
godine


U vezi s kalamitetnim prenamnožavanjem
sivog ariševog savijača — Zeiraphera
diniana (Gn.) provedena je 1980. godine
kontrola pojave štetnika feromanskim
klopkama u svim predjelima ČSR,


u kojima je prenamnožavanje dolazilo u
pitanje. Osim ukupnog razmnoženja štetnika
navedena je kvantitativna vrijednost
ulova, koja služi kao dopuna prognozi
pojave. Nadalje je praćeno vrijeme leta
odraslih individua s obzirom na nadmorsku
visinu, geografski položaj lokaliteta
i temperaturne razlike u slijedećim godinama.
Dobivena saznanja su važna za
preciziranje termina za vješanje klopki.


Herynek, J.: Debljinski prirast
smreke u području češko-moravske visoeine


Za geografsko i šumsko područje česko-
moravske visočine s površinom od


352.000 ha zemljišnog fonda, od čega 28,´/o
predstavljaju vodom utjecani kompleksi
šumskih tipova, su ispitivani utjecaji melioracionih
zahvata na tekuće debljinske
priraste smrekovih sastojina. Mjereno,
statistički obrađeno, testirano i vrednovano
je 30 kompleksa sa 631 uzorkom
stabala, koji su uzeti metodom izvrtaka.
Vrednovani su prosječni godišnji debljinski
prirasti, kroz 30 godina (1949-1978),
za 15 godina prije i poslije provedene
odvodnje. Istovremeno procijenjeni su
trajno intenzivno zabareni lokaliteti, koji
su odvodnjeni 1964. godine i kontrolni
lokaliteti. Pokazala se potencijalna mogućnost
povećanja debljinskog prirasta
oko 74°/o odnosno za prije odvodnje intenzivno
i trajno zabarene površine povećanje
produkcije drva za 148%.