DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 104 <-- 104 --> PDF |
ma .To je ovdje (za razliku od Iroka) dovoljno, jer je napadnut dio s mušicama uzak sloj ispod kore, pa su zaštitna sredstva efikasna. Tal i ili čelik drvo je veoma tvrda i kvalitetna vrsta i nezamjenjiva je za izradu pragova, koji nerijetko izdrže dulje nego tračnice koje nose. Naša drvna industrija nije za tu vrstu zainteresirana, jer smrdi i prilikom prerezivanja uništava pile svojim kemijskim sastavom. Boss e je doista kvalitetno drvo koje nije naišlo na masovniju primjenu na našem tržištu. Bibol o ili afrički orah (kako ga popularno zovu trgovici drvom), sa prelijepim šarama, nije naišao na masovnu primjenu kod naših furniraša, dok su ga drugi kupci ipak zahtijevali. Bete , predivno drvo čokoladne boje, nije interesantno za našu drvnu industrdiju, jer piljevina izaziva krvarenje dišnih puteva kod radnika. D o u s s i e je, po mom mišljenju, najbolje drvo za građevinsku stolariju, jer uopće ne reagira na promjene temperature i vlage. Iako je tako stabilno na promjene na koje mnoge druge vrste reagiraju, nije naša drvna industrija bila zainteresirana za masovniju primjenu i preradu. Padouc k je prekrasno crveno drvo koje, začudo, nije naišlo na širu pri, mjenu kod uređenja interijera, a u svijetu ga jedino redovno koristi Japan. Parasolie r je na našim radilištima najmasovnija vrsta drva, koje se tamo tretira kao šumski korov. Smatram da bi se moglo koristiti za industriju celuloze ili papira, ali samo u slučaju da se na licu mjesta takva prerada osnuje, jer ta sirovina ne može podnijeti velike transportne troškove. Ne smije se kod svih tih proizvoljnih i nedovoljno ispitanih i stručnih ocjena zaboraviti, da je bilo i drugih ograničavajućih faktora koji su spriječili masovniju primjenu više vrsta drveća. Najviše stoga što je u našoj zemlji cijelo to vrijeme prisutan i ograničavajući faktor — tretiranje sirovine koja dolazi iz asocijacije kao što je ova naša, kao bilo koji drugi uvoz, pa su članice konzorcija, koje su za razvoj Kameruna odnosno osposobljavanja za rad u tim teškim uvjetima, uložile znatna sredstva, ponovo trebale plaćati carinu na drvo uvezeno iz tih šuma, kojima smo gospodarili kao na svojoj licenci. Možda je to razlog više, zašto se neke vrste drva iako kvalitetne, ne koriste masovno kao drvo vrsta koje su niz godina provjeravane u proizvodnji i na tržištu. EPILOG Razmotri li se sve navedeno, jasno je da rad u Kamerunu nije nikakav izlet (ili safari kako su to neki, pola u šali, pola u zbilji govorili), nego se pokazalo da je opravdana investicija članica koje su željele osigurati dodatnu sirovinu za svoj razvoj i razvoj finalne prerade u našoj zemlji. Da nismo imali svoju licencu tamo »Slavonija« bi svakako trebala uvoziti dio trupaca za preradu furnira od drugih uvoznika. Možda je sve to rađeno u pogrešno vrijeme, jer se taj posao poklapa sa znatnim poteškoćama privrede Jugoslavije u odnosima s inozem |