DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 109     <-- 109 -->        PDF

V Pilanarstvo i drvna industrija (str.
581 — 713),


VI Mala privreda (str. 715 — 777),


VII Duhovna dostignuća (str. 779 —
961) i
VIII Bibliografija (str. 963 — 1004) te
Panoramska i pregledna karta Gorskog


kotara.


Poglavlje »Šume i šumarstvo« podijeljeno
je u dva dijela: na »Povijesni pregled
« i na »Gospodarenje šumama«.


U povijesnom pregledu prikazano je
»Šumarstvo u feudalizmu i agrarna reforma
« (S. Frančišković) te »Zemljišne
zajednice« (J. Šafar), a u »Gospodarenju
šumama« (str. 505—580):
»Drveće naših šuma,
Ekološko-gospodarski tipovi šuma,
Prinosne mogućnosti šuma,
Uređivanje šuma,
Uzgajanje šuma,
Rasadnici,
Zaštita šuma,
Iskorišćavanje šuma,
Organizacija i uprava šumskog gospodarenja,


Radna snaga,
Život i rad šumskih radnika,
Problematika i tehnika uzgajanja,
Proizvodnost rada,
Proizvodi i tržište,
Nastavno-pokusni šumski objekt« točnije
objekti tj. Zalesina i Sungerski lug.


Međutim šumarstvo time nije iscrpite,
jer u poglavlju »Čovjek i kraj« J. Šafar
izlaže »Značenje šume«, a u »Zemljopisno-
povijesnom pregledu« S. Bertović i


J. Martinović prikazali su »Bioekološke
značajke« Gorskog kotara (sa šumskim
zajednicama), a u poglavlju »Duhovna
dostignuća — Velikani naše povijesti i
kulture« nalaze se i dva Goranina-šumara:
Josip Majnarić i Vatroslav Rački. U
šumarske priloge ubrajamo i povijesni
pregled »prometnica« R. Chylaka, jer su
one, kako je to naglašeno i u prvom opisu
velebitski šuma (v. Šum. list br. 9—10,
1965, str. 464), bitan uslov, za njihovo
ekonomsko korišćenje.
»Pilanarska i drvna industrija« prikazana
je u jednom »Pregledu razvitka pilanarstva
« (A. i R. Crnić i T. Heski, str.
583 — 613) te u prikazima drvnih industrija
po pojedinim goranskim općinama
(Čabar, Delnice, Vrbovsko).


U poglavlju »Čovjek i kraj« nalaze se
i prikazi »Prirodne znamenitosti i zaštita
prirode«, »Nacionalni park Risnjak«,
»Ptice« i »Divljač«, a »Lovstvo« je obrađeno
u poglavlju »Mala privreda«.


U ovoj knjizi treba posebno upozoriti
na ilustrativni materijal i po obilnosti
i po sadržaju. U knjizi nalazi se oko
1000 crnobijelih ilustracija i 92 str. u
boji. To su fotografije, ali i reprodukcije
crteža i slika te faksimili povijesnih
dokumenata. Kako se uz svaku ilustraciju
nalazi i kraći ili duži tekst, to one
dopunjuju tekstove članaka ali i omogućuju
da se i bez čitanja članaka može
mnogo toga saznati o Gorskom kotaru u
prošlosti, daljoj i bližoj (jer sve što je
prikazano u knjizi pripada zapravo prošlosti,
povijesni je materijal). Uz grafičke
prikaze i karte u tekstovnom dijelu
sastavni dio knjige su i dvije karte: Pregledna
i panoramska karta, obje u boji
(autori M. Marković, Ž. Rendulić i S. Štefanac).


Ocjena knijge? Tu je dao sam Urednički
odbor (str. 3): »Neki napisi i poglavlja
izrasli su iz zrelih, već potvrđenih
radova, kao sažetci prethodno objavljenih
djela, ili kao plod dugog stručnog iskustva.
Neke teme pak nisu dovoljno,
a neke međusobno slične ni dosta ujednačeno
obrađene. Štošta je samo označeno,
načeto, ili smo, u traganju, tek odškrinuli
vrata — upućujući se i prema
dosad postavljnim goranskim vrijednostima
i nepoznatim stvarima. Uvjereni
smo da ćemo bar pobuditi znatiželju stručnjaka,
da ih istražuju i ocjenjuju«.


To međutim ne znači, da knjiga za
širu javnost nije dovoljno informativna
i da ne predstavlja veliki doprinos obogaćivanju
masovne kulture. Također sto


311