DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Težina suhe biomase (grama) Jelove sadnice 1-godišnje 4- godišnje 8-godišnje sa krečnjaka prosječno 3,810 21,480 52,900 sa nekrečnjačkih tala prosječno 3,760 17,590 27,861 Prosječna diferencijacija kod 4-godišnjih biljaka iznosila je 22,P/o i razlike su signifikantne uz rizik 5°/o za t = 2,55. U petoj godini prosječna je diferencijacija porasla na 38,6% i signifikantnost je postala još pouzdanija jer joj pripada samo rizik od l´-´/o za t = 3,36. Razilaženje tog parametra kod osmogodišnjih sadnica postiglo je čak razliku prosječno 89,5´%. Utvrđena je dakle pouzdana produkcijska prednost jelovih provenijencija sa karbonatnih tala. Ova pojava očito ukazuje na markantnu divergenciju naše jele u pravcu formiranja dvaju različitih ekotipova: jele na karbonatnoj podlozi i jele na staništu bez krečnjaka. Iako razlike nisu signifikantne, ipak je primijećena određena tendencija da redukcija svjetla kod provenijencija sa karbonatnih tala manje stimulira produkciju biomase nego kod populacija sa staništa bez krečnjaka. I koeficijent varijabilnosti istraživanog parametra upozorava na zavisnost od pedogenog karaktera izvornih tala. Budući da »karbonatnim« provenijencija pripadaju veće vrijednosti, nameće se zaključak, da su ove populacije podvrgnute jačoj prirasno-morfološkoj diferencijaciji. Težina asimilacijske mase ispoljila je snažnu pedogenu zavisnost. Razlike između uspoređivanih kolektiva za 8-godišnje sadnice signifikantne su uz rizik 11%> za t = 1,76 i time dovode do prosječnog nadmašivanja jelčica sa karbonatnih tala za 119,4l0/o. Dakle, njihova veća reprodukcijska sposobnost u velikoj je mjeri uvjetovana veličinom asimilacijskog aparata. Uspoređivanje kvocijenta produktivnosti iglica s obzirom na karakter polaznih tala pokazalo je razliku, koja po svojoj prosječnoj vrijednosti doduše nije velika (12°/o), ali je značajna u pogledu na svoj predznak koji ukazuje na prednost jela sa nekrečnjačkih tala. Ova konstatacija nije u kontradikciji s onom u prethodnom pasusu, već istu nadopunjuje time da veća produktivnost »krečnjačkih« jelovih provenijencija ne može biti posljedica veće proizvodne sposobnosti njihovog asimilacijslcog aparata. Razvoj prirasta odvijao se je u zavisnosti od pedogenog karaktera polaznog staništa. Prirasna depresija, prouzrokovana nepovoljnim klimatskim prilikama, snažnije se odražava kod »krečnjačkih« provenijencija nego kod ostalih. Radi se naime o značajnoj prosječnoj razlici od 66,9´°/». Diferencije za istraživani kolektiv provenijencija signifikantne su uz rizik 8!Vo za t = 2,50. Reakcijska norma jela sa krečnjaka na nepogodne klimatske uslove — uz jednake ostale okolnosti — zauzima dakle kvantitativno lošiji položaj od jela sa nekarbonatnih tala. Apsolutni kapacitet za vodu također je osobina, kojom se uspoređene pedogene različite grupe jelovih provenijencija značajno razilaze, jer prosječna diferencija tog parametra iznosi čak 90%, time da krečnjačke populacije 213 |