DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 110 <-- 110 --> PDF |
ji, i na istom mjestu izraženo uvjerenje, da se tom knjigom »pobuđuje znatiželja stručnjaka da ih (nepoznate stvari i vrijednosti) istražuju i ocjenjuju.« I ne samo da pobudi znatiželju nego mu i ornočuje da krene pravom stazom koristeći obilnu bibliografiju kako na kraju knjige, tako i uz pojedine napise. To više, što je dosta toga objavljeno i u relativno manje poznatim ili teže dostupnim publikacijama (kao, npr., radove I. Ercega u »Jadranskom zborniku« — u Rijeci, i dr.). Za lakšu orijentaciju o materijalima u ovoj knjizi na kraju se nalazi i »P r egledni sadržaj«, odnosno sadržaj pojedinih napisa. Tako je npr. napis VI. Klepca sadrži »Proizvodnost na sječi stabla, na izradi i privlačenju drva, kod utovara, poslovođa uzgajanja i iskorišćavanja, na niskogradnjama, u prijevozu drva« te »Održavanje voznog parka«; a sadržaj opsežne studije A. Crnica o IVANU GORANU KOVACIĆU (str. 895 — 961) prikazan je s 25 podnaslova; itd. O nečemu bit će potrebno potražiti informaciju i podatke i na više mjesta, kao npr. za Srednju šumarsku školu u Delnicama koja se spominje na str. 161, 211, 212. i 556 (ovdje se spominje i Niža šumarska škola, koja je osnovana 1946. i djelovala do ukinuća svih takovih škola u SR Hrvatskoj, 1951. god.). Iako u ovom prikazu ne zalazimo u pojedinačne i podrobnije analize napisa, ne možemo mimoići slijedeći tekst Van- de EKL koji se odnosi na podizanje spomenika smrznutim partizanima na Matić- poljani: »Kamenje za spomenik ubrano je i izvađeno u Žilavim dolcima, pod Burnim Bitorajem. Zamišljajući i gradeći spomenik prof. arh. Zdenko Sila nije se samo suživio i upoznao s krajolikom, nego i s ljudima. Osobito su mu dobri pomoćnici bili lugari, šumski poslovođe (spac. O. P.). Njegovu ingenioznu, jednostavnu, čitku zamisao razumjeli su i osjetili ti inače razboriti i iskusni ljudi. Odabirali su kamen sami « (str. 830). Početni kapital za izdavanje ove knjige osiguralo je, kako je već rečeno, Šumsko gospodarstvo Delnice. I kao što će se na nekom mjestu podignuta šuma u budućnosti prirodno obnavljati tako i početno uložena svota od 300 000 dinara predstavlja u stvari korištenu ali nepotrošivu glavnicu, jer je ovom knjigom »potaknuto proučavanje gorskokotarskog šumarstva, pilanarstva i drvne industrije « i drugih životnih manifestacija ovog dijela Hrvatske, kako piše odgovorni urednik knjige »Gorski kotar« prof. A. Crnić u jednom izvještaju i »O dosadašnjem i mogućem budućem radu Fonda knjige »Gorski kotar«, Delnice i Prijedlogu za raspravu o mogućem društvenom i kulturnom radu«. Plan A. Crnica je opsežan, pa šumarstvo može biti zadovoljno, što je ono počelo odmatati klupko ove djelatnosti. Od niza djelatnosti naznačenih u tom Prijedlogu navodim samo jednu, i to prvonavedenu. To je »izdavanje jedne osnovne znanstveno utemeljene publikacije, na primjer, zbornika — godišnjaka »Gorski Kotar«, u kojem bi se sustavno i stalno obrađivali svi značajni, uglavnom ovdje navedeni sadržaji«. Završimo s tekstom Izdavača, da je »ova knjiga zamišljena, potaknuta i započeta u povodu: 30-godišnjice narodnog ustanka 25-godišnjice narodnog oslobođenja 10-godišnjice Šumskog gospodarstva — Delnice« i da »radom na njoj i njezinim izdanjem obilježavamo i 500-godišnjicu najstarijih pisanih spomenika o goranskim naseljima — iz godine 1477. i 1481.« NAPOMENE: J, Šafar navodi, da se »Ogulinska imovna općina »djelomice prostirala i u Gorskom kotaru, uglavnom u dijela područja današnje općine Vrbovsko « (str. 503), a na drugom mjestu (str. 550) navodi se, da je imovna općina (bez oznake koja) posjedovala u tadašnjem kotaru, danas općini, Delnice 568 ha šume. Potrebno je naglasiti, da se u današ |