DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Podaci se odnose na stanje početkom 1941. godine. To se naglašava stoga, što su kod zz. Ravna Gora, Srpske Moravice i Vrbovsko uključene i prikupljene površine šuma. Zz Ravna Gora 1939. godine kupila je neekspropriirani dio posjeda Stara Sušica, a zz Srpske Moravice i Vrbovsko 1940. godine neekspropriirane šume b. vlastelinstva Severin na Kupi u predjelu Lovnik — Litorić. O. Piškorić ACTA BIOLOGICA IUGOSLAVICA Serija A — ZEMLJIŠTE I BILJKE, Vol. 30, No. 2, Serija D — EKOLOGIJA, Vol. 15, No. 2. S područja šumarstva u »Zemljištu i biljci« Vol. 30, No 2, Beograd 1981. god., nalazi se članak J. MARKOVIĆA: Produkcija biomase topole klona ´1-214´ na različitim zemljištima« (str. 265—274), a u »Ekologiji «, Vol. 30, No 2, Beograd 1980. godina nalazi se članak N, POPNIKOLE: Prilog za proučavanje varijabilnosti i morfoloških karakteristika šišarice jele (Abies alba Mill.) u prirodnim populacijama SR Makedonije (str. 23—36). 1. J.M a r k o v i ć, iz Instituta za topolarstvo u Novom Sadu, saopćio je rezultate istraživanja proizvodnje totalne biomas e (drva, kore, lista i korjena) topole klon 1-214 na aluvijalnom tlu i na pseudogleju i sađenih na raznim razmacima (3 X 3, 4,25 X 4,25 i 6 X 6 m). Ukupno proizvedena biomasa na kraju sedme godine na aluvijalnom tlu iznosila je u prosjeku 72 Mg (tj. tona) po ha, a na pseudoglejnom 48,7 Mg. U ukupnoj težini biomase od 72 Mg (tone) na drvo otpada 48,6 Mg, na koru 11,5 Mg, na lišće 4,6 Mg i na korjen 9,3 Mg, a ukupnoj masi od 48,7 Mg težina drva iznosila je 32,1 Mg kore 7,9 Mg, lišća 2,5 Mg i korjena 6,2 Mg. Za plantažni uzgoj topolika zanimljiviji su podaci o proizvedenoj drvnoj masi pre ma gustoći sadnje. Na aluvijalnom tlu ove 7-godišnje plantaže s gustoćom sadnje na 3 X 3 m drvna masa iznosila je 139 m3/ha ili s prosječnim godišnjim prirastom 20 m3, na razmaku 4,25 x 4,25 m 175 m3/ha ili s prosječnim godišnjim prirastom 14 m3. Na pseudoglejnom tlu drvna 104 m3 ili s godišnjim prosječnim prirastom 14 m3. Na pseudoglejnom tlu drvna masa za isti redoslijed gustoće sadnje iznosila je 138, 98 i 64 m3/ha, a prosječni godišnji prirast 19, 14 i 9 m3/ha. Tekući prirast na aluviju iznosio je 23, 43 i 26 m3/ha a na pseudogleju 17, 17 i 14 m3/ha. Autor je iskazao i prosjek drvne mase i prirasta za sva tri razmaka sadnje. Taj prosjek za plantažu na aluviju iznosi 139 m3/ha drvne mase odnosno 27 m3/ha prosječni prirast a na pseudogleju 100 m3/ha odnosno 14 m3ha. Ovi podaci dokazuju poznatu činjenicu, da topoli bolje odgovara lakše od težeg tla ali s jednom iznimkom. Naime uz gustoću sadnje 3x 3 m drvna masa i na jednom i na drugom tlu gotovo je jednaka: na aluviju bila je 139 m3/ha a na pseudogleju 138 m3/ha. Međutim razlika tekućeg prirasta je signifikantno različita jer na aluviju je iznosio 23 m3/ha a na pseudogleju 17 m3/ha, dakle u buduće će i razlike drvne mase biti veće, u prilog plantaži na aluviju. Prema podacima iz ovog pokusnog nasada topole 1-214 proizlazi, da je na aluviju optimalni razmak sadnje 4,25 X 4,25 m (drvna masa 7-godišnje plantaže 175 m3/ha), a na pseudogleju 3 x 3 m (drvna masa 138 m3/ha na kraju sedme godine razvoja topola) što upućuje na to, da je financijski na pseudogleju racionalno proizvoditi samo celulozno drvo (pp iznosio je 15,6 cm a visina 16,4 m). Naime, teško da bi sadnjom na razmaku 6 X 6 m na pseudogleju s prosječnim pp 22,7 cm, drvnom masom od 64 m3/ha i tekućim prirastom od 14 m3/ha bilo financijski (ekonomski opravdano, a posebno kada su troškovi ulaganja opterećeni kamatama, pa makar i minimalnim. |