DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 117 <-- 117 --> PDF |
vačkog društva Talcyon u suradnji s Katedrom za zoologiju i entomologiju Visoke šumarske škole. Bacali a do, J. J., B a e z, M., Barquin, J.: Biologija medonjice Rhyparia rufescens (Brülle) (Lep., Arctiidae), endemske vrste Kanarskih otoka Ukratko su prikazane vrste familije Arctiidae Kanarskog otočja i biologija vrste Rhyparia rufescens, kanarskog endema, koji se smatra živim fosilom i čiji su prvobitni biotop vjerojatno bile lovorove šume. Belles, X.: Ptinus (Pseudoptinus) lichenum Marsham, bušač drva (Col. Ptinidae) Iznose se neki podaci o sposobnosti bušenja drva kornjaša Ptinus (Pseudoptinus) lichenum Marsham, koji je primijećen u suhim deblima borovice (Juniperus sp.) u Monte Toro (Menorca). Ti su podaci zanimljivi ne samo zbog mogućih gospodarskih šteta, nego i zbog velike srodnosti familije Ptinidae sa susjednom familijom Anobiidae. I. Mikloš LESNICKA PRACE 60 (1981) Br. 5. Havelka , M.: Novi principi vrednovanja i mjerenja rezultata rada u državnim šumama ĆSSR Od 1. I 1981. se postepeno primjenjuje i uvodi u praktičan život »Zbirka mjera za usavršavanje sistema upravljanja državnim šumama«. Cilj je prije svega povećati kvalitetu, ekonomiku i efikasnost radova i tako povećati rentabilitet državnih šuma. Radi se prije svega o brzoj i kvalitetnoj obnovi, uzgoju i zaštiti šumskog fonda, o većem korištenju sječive drvne mase, sirovina, energije, uvođenju rezultata tehničkog razvoja u praksu, većem i racionalnijem iskorištenju živoga i stvarnoga rada. U tom sistemu radni kolektivi i radnici neće biti vrednovani prema tome što rade nego prema rezultatima rada. U članku se izlažu principi nagrađivanja prema rezultatima rada u svim djelatnostima šumarstva. Jakubec, B.: Vodnogospodarska uređenja u južnoj Moravskoj U području donjih tokova rijeka Morave, Dyje, Svrätke i Jihlave se već 13 godina nastavlja realizacija programa kompleksnih vodnogospodarskih i melioracionih uređenja, koje na bitan način djeluju na nizinske šume i gospodarenje u njima. Nizinske šume u uvali Dyje i Svrätke i donje Morave zauzimaju površinu približno 16.000 ha, dakle nešto malo više od 4% ukupne površine šuma u Južnomoravskom kraju, ali više od polovinu površine šuma s hrastom kao glavnom vrstom drva u ČSR. Oko 11.000 ha nizinskih šuma utjecano je izravno provođenjem hidrotehničkim uređenjima. Martine k, V. i Šrot, M.: Prognoza pojave glavnih škodljivih faktora na šumskom drveću u ČSR 1981. godine Autori u članku iznose prognozu pojave štetnika u šumama u Češkoj i Moravskoj oštećivanih i oslabljenih raznim abiotskim faktorima kao što je veliki snjegolom i vjetrolomi iz 1980. godini (tri miliona m3), industrijski ekshalati, prizemni požarevi i dr. Navode štetnike i bolesti po vrstama drveća, koji su očekuju u šumama i u rasadnicima. Dimitrovsky K.: Istraživanje stvaranja čvorova na korjenima johe na antropogenim zemljišnim supstratima Eksperimentalno istraživanje stvaranja čvorova na korijenima obaju vrsta joha |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 118 <-- 118 --> PDF |
(Alnus glutinosa i A. incana) provođeno je tijekom 15 godina. Dokazalo se, da kemija i fizika tla i hidropedologija antropogene supstance tla, koje je sastavljeno iz ilovače cipriške i vulkandetritiške serije, ima odlučujući utjecaj na stvaranje posebnih korjenovih sistema a i na količinu okruglih čvorova. Ustanovljeno je, da množina okruglih čvorova (oteklina), koje prouzrokuje Plasmodiophora alni, koja je vrlo blizu služnjači, ne utječe značajno na visinski i debljinski prirast. Unatoč velikom broju analiza tala nije dokazano obogaćivanje tla dušikom iz zraka u okolini stvorenih okruglih čvorova. Stvaranje okruglih čvorova je ovisno prije svega o povoljnoj fizici tla (osobito s dovoljnom cirkulacijom zraka) i povoljnjoj hidropedologiji. Egzaktni rezultati rizoloških i morfoloških istraživanja uključivo mikrobiološke analize navedeni su u tabelarnom pregledu. Br. 6. Mot ti, S.: Pitanja daljnjeg razvoja lovtsva u ĆSR Briga o planskom unapređenju lovstva kao sastavnog dijela poljoprivredne i šumarske proizvodnje a istodobno i kulturne nadgradnje je u interesu cijelog društva. Daljnji ravnomjeran razvoj lovstva je značajno zavisan o uzajamnom usklađivanju s poljoprirednom proizvodnjom i šumskim gospodarstvom. Lovstvo je u ovom odnosu u pravilu podređeno i uzmiče. Vrednovanje lovstva se do sada usmjeravalo pretežno na njegove proizvodne funkcije a samo mala je pažnja bila posvećena lovstvu kao i rekreacionoj djelatnosti s nizom izvanekonomskih funkcija. Autor u članku iznosi početna stanja s razvojem posljednjih 20 godina za visoku divljač (jelen, lopatar, muflon, srna), crnu divljač, sitnu divljač te fazane i jarebice. Mälek, J.: Jela u prašumskim rezervatima i prebomim šumama Udio rezervata prirodnih šuma ima općenito opadajući trend zbog propadanja starih stabala, pomanjkanja pomladka u prebornim šumama i sušenja u nižim debljinskim razredima. Jela se zamjenjuje u Karpatima (mezotrofni B-red) jednoznačno bukvom, u Hercinskom regionu djelomično i smrekom. Prirodno podmlađivanje jele stagnira od prilike od godina 1900 — 1930. Udio jele u sastojinama opada godišnje u području Šumave približno za 0,5°/o, u Beskidima za 3,3°/o a u istočnoj Slovačkoj od prilike za 2,8%. J a n č ä r i k, V.: Bolesti brijestova Posljednjih godina javlja se opet pitanje, da li uspijeva održati brijestove u našoj prirodi. Nastup bolesti brijestova 20-tih godina je imao za posljedicu smanjenje broja brijestova u šumama, parkovima i drvoredima. Od početka 70-tih godina proširuje se intenzivno novo viruletno stanje bolesti brijestova, koje ima za posljedicu naglo povećanje propadanja brijestova. U prilogu, koji upotpunjava tabela u bojama na posljednjoj strani i crteži na predzadnjoj strani, su sabrana sadanja saznanja o bolestima brijestova. To je historijat bolesti od prvog ustanovljenja u Evropi i pojave u CSSR, znakovi bolesti i akutni te kronični tok obolenja, uzročnik, gljiva Ceratocystis ulmi i putevi proširenja putem podkornjaka. U zaštiti se naglašava kompleks integrirane zaštite, jer pojedinačne djelomične mjere ne mogu voditi željenom cilju. Pojedinačne djelomične mjere su na primjer kirurški zahvati, borba protiv prenosača bolesti i primjena fungicidnih tvari i svi su ne samo puni zahtjeva za radnu snagu nego su i skupi. Ne bi trebalo također zaboraviti metode oplemenjivanja i izbor otpornih vrsti brijestova. Ukazivanje na sadanje stanje saznanja o bolestima brijestova pokazuje kompliciranu problematiku mjera zaštite, koje bi mogle voditi mogućnostima spašavanja brijestova. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Br. 7. P o 1 e n o, Z.: Energetski potencijal biomase šumskog drveća Energija je postala u posljednjem stoljeću limitrajući faktor gospodarskog razvoja zemalja. Kod traženja nadomjestka za klasične izvore energije nužno je posvetiti pažnju i biomasi šumskog drveća, koja predstavlja energetski potencijal cea 20GJ. t—i (u suhom stanju). Značajan dio te biomase neko vrijeme bio je gledan kao bezvrijedan otpadak. Stoga je nužno prije svega riješiti tehnologiju kompleksnog dobivanja biomase, manipulaciju i transport. S obzirom na rentabilitet produkcije neće biti nikada moguće dobiti ukupnu u šumi proizvedenu organsku materiju, ali je moguće smanjiti udio neiskorištene materije. Za povećanje količine energetski iskoristive biomase mogle bi doprinijeti specijalne plantaže. Lhotsky, J.: Prilog melioraciji tala u degradiranim stadijima šumskih ekosistema Rad navodi pedološke i mikrobiološke karaketristike tala u degradiranim stadijima na 8 raznih šumskih kompleksa u 4 šumska područja u ĆSR. Degradacija, koja je prije svega uzrokovana nepravilnim gospodarenjem, usporila je intenzitet izmjene tvari u tlu. U modeliranim pokušajima se regradacija ciklusa izmjene tvari provjerila kemijskom melioracijom (primjenom vapna i fosfora) i biološkom melioriacijom (bukva i joha). Gnojenje dušikom na degradiranim tlima došlo je do izražaja tek nakon intenzifikacije cirkulacije tvari putem kal čija i fosfora. Rad navodi pregledne tabele s dijagnostičkim kriterijima za razlikovanje stadija degradacije tipa šume i s osobitim principima za melioraciju. Herynek, J.: Melioracija zamočvarenih šumskih tala u odnosu prema prirodnoj sredini Melioracioni zahvati na vodom utjecanim tlima pokazuju pozitivna a i neželjena djelovanja na prirodnu sredinu. U ČSR se radi o površini 440.000 ha, 18% obrasle površine. U članku su objektivno ocjenjene mogućnosti isključivanja ili minimalizacije negativnih djelovanja melioracije na prirodnu sredinu i životni milieu i preporučen principjelan pristup konceptima za djelomično ili sistematsko uređivanje recipijenata, kod izbora intenziteta odvodnjavanja, od tehnologije izgradnje sistema melioracije i njegove vremenske raspodjele te kod opsega slijedećih mjera na melioriranim površinama. Č e r n y, Z.: Mehanizacija uzgojnih radova u Finskoj U sadanje vrijeme postiže šumsko gospodarstvo visoku razinu, osobito s obzirom na uvođenje i korišćenje mehanizacije na području uzgojne djelatnosti. Na više od 70°/o površina određenih za pošumljivanje provodi se mehanizirana priprema tla. Kod ove djelatnosti osobito se koriste strojevi tipa disk razrahljivača i specijalni šumski plugovi. U rasadnicima su veoma dobro obrađeni mehanizirani sistemi za sadnice u omotima, navlaživanje, vađenje i klimatizaciju sadnica. Proređivanje je osigurano odprilike 90% pomoću prenosivih sredstava mehanizacije. Br. 8. Prochaska, I.: Nekoliko informacija o energetskom iskorištenju drvnog otpatka u SR Njemačkoj Slično kao i druge zemlje Evrope i u SR Njemačkoj u posljednjim godinama stalno se sve više nastoji, da se preradom ili drugačije iskoriste i oni dijelovi drvne mase, koji su do sada ostajali u šumi ležati kao otpadak. Razlog tome su nedostatak drva na evropskom tržištu te situacija u energetskim izvorima, kad su fosilna goriva postepeno iscrpljivana a njihove cijene veoma brzo rastu. Autor 321 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 120 <-- 120 --> PDF |
opisuje u članku nekoliko objekata, koje je upoznao na studijskom putovanju, za spaljivanje drvnog otpadka i njihove efekte. Mraček, Z.: Rezultati istraživanja otpornosti mladih smrekovih i borovih šuma protiv snjegoloma U posljednjim godinama ponavljaju se snjegolomi u mladim sastojinama smreke i bora (I dobni razred). Kod smreke je moguće veoma djelotvorno povećati otpornost dijelom osnivanjem kultura širokog raspona s brojem sadnica 2.500 do 4.000 po jednom ha, dijelom pravovremeno provedenim čišćenjima u vrijeme stvaranja sklopa. Sklapanja na dobrim bonitetima u sastojinama osnovanim s 10.000 sadnica po ha nastupa već u petoj godini, sa 7.000 sadnica po ha već u sedmoj, a s po 5.000 sadnica u devetoj godini. U borovim sastojinama, osnovanim s 20—50.000 sadnica po ha, ne može se računati s povećanom otpornošću kao ni kod osnivanja kultura širokog raspona a ni pravovremeno provedenim proredima. Šrdmek, O.: Ocjenjivanje kvalitete radova u uzgojnoj djelatnosti Autor analizira primjenu instrukcije ministarstva za šumarstvo iz 1979. godine za ocjenjivanje kvaliteta radova u uzgojnoj djelatnosti i predlaže neka poboljšaja za njezinu primjenu. Tako, po mišljenju autora, kriterije vrednovanja treba diferencirati prema manjim prostornim i organizacionim jedinicama, kako bi se više mogli očitovati specifičnosti prirodnih i radnih uslova, a rezultati vrednovanja morali bi se više koristiti u ocjenjivanju osobnih zasluga i nagrađivanju pojedinaca. Novak, V.: Rezultati polupogonskih pokusa s agregatnim potkornjakovim feromonima PHEROPRAX i IPSLURE Na osnovi zadovoljavajućih rezultata s potkornjakovim feronomina u 1979. godini slijedeće godine su u češkim šumama provedeni polupogonski pokusi za smanjenje štetnih stanja likara dijelom hvatanjem u klopkama dijelom u otrovanim odrescima ili klopkama. Kao klopke pretežnim dijelom korišćene su tzv. prozorski tipovi, koji su označeni kao »transparent« klopke, u drugom dijelu korištene su fleksibilne klopke u obliku cijevi norveške firme Borregaard (tip 1980). Profilaktički priređene klopke ili odresci (t. zv. otrovane klopke ili sekcije) bile su poprskane mjesto obično korištenog Lindana — kombiniranim preparatom Scolycid EC, koji sadrži 0,4% pirimiphos metvl i 0,1% cypermetlovina. Stabilnost je osigurana Tenzidom. Upoređivalo se djelovanje dvokomponentnog feromona PHENOPRAX i trokomponentnog feromona IPSLURE. Praćen je odnos količine uhvaćenih imaga u oba tipa klopki te kod proljetnih i ljetnih letova, odnos zastupljenosti manjeg likara i njegovog potomstva a konačno i količina i vrste prirodnih neprijatelja, osobito kukca Thanasimus formicarius. Osobita pažnja je posvećena također opasnosti zahvaćanja okolišnih zdravih crnogoričnih stabala. Na otvorenim klopkama praćen je i akcioni radius dvokomponetnog feromona i zastupljenost propalih vrsta insekata. Br. 9. — Šramek-Neumann-Ešner: Briga o šumskom genofondu na primjeru školskog pogona Kostelec n. Č. lesy Sjemenske godine 1971/1972. uspjelo je osigurati sabiranje uroda šišarica iz najvrijednijih ostataka sastojina izvorne sazavske smreke i sjeme otrusiti odvojeno prema pojedinim evidentiranim stablima. Iz otrušenog sjemena uzgojene su sadnice dijelom odvojeno prema pojedinim potomstvima, ali u najvećem dijelu kao različite smjene. Sadnice su posa |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 121 <-- 121 --> PDF |
đene u razdoblju 1975 — 1981. u području školskog šumskog pogona Kostelec n. Č. lesy. Iz toga su osnovane 43 sjemenske sastojine površine 70 ha a preostali sadni materijal je iskorišten kod tekuće obnovne šuma. U navedenom razdoblju osnovano je u području školskog pogona vrijednim genetičkim materijalom 200 ha kultura, što predstavlja 72% ukupne površine obnove smreke. Simon, J.: Utjecaj mehaničkog sastava tresetnog supstrata na kvalitet proizvodnje sadnica Primjenom korišćenja supstrata s raznim mehaničkim sastavom za sjetvu i uzgoj biljaka pokazalo se, da sitniji (s česticama do 5 mm) ima prednost. U sitnijem tresetnom supstratu u odnosu na krupniji ponik sjemena smreke bio je za 4,1% a borovog sa 3,7% veći; propadanje biljaka zbog abiotskih faktora (iako je sjetva izvršena u plastenicima) bila je kod smreke za 2% a kod bora za 5,6% manje, dok je visina biljaka na kraju vegetacijske periode smrekovih bila za 4,4 cm a borovih sa 3,7 cm veća. Z u m r, V. Metoda zaštite protiv potkornjaka bez lovnih stabala U smrekovim sastojinama južne Češke su od 1978. provjeravani feromoni za potkornjake protiv smrekovih pisara (Ips typographus L.). Radilo se o feromonima Typolur, I., Pheroprax (DDR) i Etopak — IT (ČSSR). Pomoću navedenih feromona i njihovog smještaja u prikladnoj klopki moguće je nadomjestiti do sada korišćena lovna stabla. Ovom metodom je moguće u sastojinama s uspjehom provesti ne samo kontrolu, već i izravno uništavanje smrekovog pisara. Upotreba feromona za smrekovog pisara otvara novi put prema veoma perspektivnoj zaštiti šuma bez lovnih stabala protiv ovoga štetnika. Jančarik, V.: Siva plijesan i njezino značenje u šumskom gospodarstvu Tehnologija visoke proizvodnje modernog rasadničarstva donosi sa sobom nove probleme kao na pr. proširenje mnogih štetnih faktora u novim uslovima. Tipičan primjer za to je proširenje sive plijesni u sjetvama na tresetnim supstratima, osobito pod plastenicima i klimatiziranim ležištima. Siva plijesan ima veliki krug geografskog proširenja i u prirodi se pojavljuje na najrazličitijim materijalima. Ona nije samo saprofit, nego kao parazit ima također širok krug prenosnika, od kojih su do sada poznati njih 230. Siva plijesan Botrytis cinerea Pers. eä Fr. ima mnogo oblika i stadija širenja. Osnovne mjere za zaštitu ponika i sadnica šumskog drveća protiv sive plijesni su preventivne mjere, uzgojna njega zdravih sadnica, pravilna ishrana i sprečavanje pregustih sjetvi. U vrijeme kiše, vlage, nužna je primjena fungicidnih tvari, koje bi trebalo upotrebiti dva do tri puta opetovano otprilike 10 dana poslije kiše. Musil, A.: Razvoj šumskog gospodarstva u nizinskim šumama Južne Moravske (I dio) Južnomoravske nizinske šume na aluvijalnim obalnim predjelima rijeka Morave i Dyje, koje tvore kontinuirane komplekse najbolje sačuvanih nizinskih šuma u ČSR, bile su u zadnjem deceniju ozbiljno oštećivane hidrološkim i meliorativnim radovima u regiji. Radovi su uzrokovali velike promjene ekoloških uvjeta, koji djeluju na sve šumarske djelatnosti, kontrolu rijeka i bujica, zaštićuju šume od poplava različite jačine. Međutim u sadašnje vrijeme često se raspravlja o pitanju daljnje egzistencije nizinskih šuma i njihovoj budućnosti. Istina je, da će predviđeni uvjeti okolišu uzrokovati promjene sastava vrsta drva u korist hrasta, a na štetu jasena i drugih vrsta listača, ali će elimininacija poplava sigurno dovesti do poboljšanja u svim šumskim stanišnim aktivnostima kao i u uzgoju divljači. Općenito se može očeki 323 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 122 <-- 122 --> PDF |
vati. da će se vodno gospodarstvo uređenje tokova rijeka pozitivno odraziti na šumarstvo regije. Br. 10. P o 1 e n o, Z.: Šumarske i lovna istraživanja u 7. petoljetci U članku su navedeni osnovni principi pripreme i stvaranja plana istraživanja, koji proizlazi na jednoj strani iz ciljeva i zahtjeva društva, a na drugoj strani iz koncepcije cjelokupne šumarske struke. Jedinstven plan obuhvaća zadatke istraživanja tehničkog odgoja, zadatke osnovnih istraživanja, ekonomska istraživanja i zadatke resora. Zadaci istraživanja su u principu usmjereni na sve osnovne vrste šumskih djelatnosti, ali se vodi računa za postizavanje poželjne proporcionalnosti kapaciteta. Istovremeno su stvoreni preduvjeti, da pravovremena realizacija rezultata istraživanja donese što je moguće najveći gospodarski efekt. Chalupa, V.: Utjecaj sastava supstrata na rast ponika smreke i običnog bora Ponik smreke (Picea abies (L.) Karst.) i običnog bora (Pinus silvestris L.) bio je uzgajan od sjetve do vađenja na 12 različtih supstrata. Ponik je vlažen svakoga dana mineralnom otopinom istoga sastava. Fizikalno-kemijska svojstva supstrata su imala izraziti utjecaj na rast ponika. Najbrži rast ponika smreke i bora je ustanovljen na smjesi treseta i kompostirane smrekove kore, na smjesi treseta i agroperlita, na smjesi treseta i polistirenskih kuglica i dalje na smjesi trenu sastojina kategorije II A proširiti od listirenskih kuglica. Kod korištenja ovih supstrata je moguće zaštediti 1/2 do 2/3 treseta, na bolji rast ponika nego kod uzgoja na čistom tresetu. Od supstrata, u kojima je manjkao treset ustanovljen je najbolji rast ponika smreke i bora, koji je uzgajan na smjesi kompostirane smrekove kore i agroperlita. Koštal, M.: Zaštitno značenje drveća u okolini industrijskih objekata u području Ostrave Za veće industrijske pogone, koji u Ostravi onečišćuju atmosferu, proglašen je higijenski zaštitni pojas a čini je šumska zaštitna zona, koja djeluje kao djelotvorni biološki filter i katalizator onečišćene atmosfere. Asimilacioni organi stabala listača hvataju imisije ne samo gornjom površinom, već su također sposobni da ih asporbiraju. Uzeti uzorci su dokazali oštećenje lišća, povećanu množinu uhvaćene prašine na površini a također prisutnost stranih tvari u suhoj masi. Množina uhvaćenih djelića je u direktnom odnosu prema morfologiji gornje površine lišća. Površina pojedinih listova u pogođenom području je manja. Metoda emisijalne spetkralne analize, koja je oijentirana na 18 određenih metala, dokazala je njihovu množinu na gornjoj površini lišća, a i u lišću. Provedeno istraživanje je potvrdilo higijensku funkciju šumskog zaštitnog pojasa oko industrijskog područja. Br. 11. Machaniček, J.: Priznavanje šumskih sastojina za sakupljanje sjemena u 6. petoljetci Intenzivnom suradnjom Lesprojekta, istraživanja i šumskog pogona uspjelo je u 6. petoljetci u okviru gospodarske i genetske klasifikacije sastojina površinu sastojina kategorije II a proširiti od 3.208 na 7.252 ha; najveće proširivanje je postignuto u južnočeškim i istočnočeškim područjima. Različita je situacija bila u sastojinama kategorije II B, čija je površina povećana od 117.700 na 131.315 ha, ali pri tom je došlo i do smanjenja površine kao posljedice unapređivanja uzgoja i kalamitetima. S obzirom na to, |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 123 <-- 123 --> PDF |
da unapređenje u znatnoj mjeri utječe na površinu sastojina kategorije II B nužno je, da si postavimo zadatak, da kod osnove šumskogospodarskih osnova obratimo pažnju na izbor mladih kvalitetnih sastojina i uzgojem ih pripremimo za priznavanje za sabiranje sjemena. Na osnovi utvrđenog stanja nužno je još veću pažnju posvetiti gospodarskoj i genetičkoj klasifikaciji sastojina i sa strane svih instiucija, koje sudjeluju, razviti maksimalni napor, da se spase gospodarski i genetički najvrednije sastojine. Dressler, M.: Iskustva i nove spoznaje sa strojevima za kresanje grana OV P-l U godini 1980. više je od 1 milijun m3 okresano pomoću strojeva za kresanje grana. Stroj ima znatne mogućnosti tehničkog razvoja, i to tehničkim uređenjima, koje su šumski pogoni u stanju provesti sami a i u modernizaciji kod proizvođača, ali gdje su započete inovacije počele zaostajati. Razvija se niz varijanti, osobito u priključivanju na sredstva za izvlačenje i to traktora LK 80, garnitura za odvažanje pa do žičara. Sve te varijante također se pokazale valjanima u različitim uslovima. Novakova, E.: Koji su glavni uzroci smanjivanja broja sitne divljači? Pitanje smanjivanja broja sitne divljači u šumarskoj i lovačkoj javnosti stalno je aktualno. Autorica u članku analizira razloge, zbog kojih je u razvoju lovstva ČSR mjesto programiranog porasta u razdoblju 1973 — 1980. došlo do znatnih opadanja, kako u broju sitne divljači, tako i u odstrelima. Analizira se utjecaj: nepovoljnih vremenskih uslova, grabežljivaca (šumskih i poljskih), promjene u korištenju zemljišta, naročito povezanim s industrijalizacijom poljoprivrede, pomanjkanje prirodnih skrovišta, primjene kemijskih sredstava i upotreba sredstava mehanizacije u poljoprivredi te djelovanje industrijskih imisija. Analiza o utjecaju nabrojenih faktora pokazuje, da sadanji negativni trend nije moguće pripisati samo pojedinom faktoru. Radi se o tipičnom primjeru sticaja većeg broja stresnih utjecaja, čiji impulsi slijede tako brzo jedan za drugim da za njihovo svladavanje organizam divljači troši toliko energije, da se sposobnost adaptacije smanjuje, postepeno iscrpljuje i na kraju posve iscrpi i divljač ugiba. Br. 12. N o h e 1, P.: Prognoze svjetskog razvoja šumarstva i proizvodnje drva Prognoze globalnog razvoja šumarstva i potrošnje drva u Svijetu do 2 000-te godine ukazuju na znatan pad zaliha u šumama. Predviđaju se daljnje diferencijacije između skupine visokorazvijenih zemalja i zemalja u razvoju. U visokorazvijenim zemljama gospodarit će se sve intenzivnije i iskorišćivati šumski otpaci uz primjenju nove tehnologije ne samo u eksploataciji nego i u njezi šuma kao i za pošumljavanje, čime bi se kompenziralo smanjivanje drvne zalihe u šumama. Na to će utjecati i sve veći pritisak javnosti, da se osiguraju maksimalne neproizvodne funkcije šume. Za zemlje u razvoju nasuprot predviđa se smanjenje površine šuma, a podizanje novih bit će usmjereno na plantažni uzgoj vrsta brzog rasta. Ch roust, L.: Uzgajanjem smrekovih sastojina do povećanja njihove otpornosti protiv vjetra i snijega Na osnovu podataka i konkretnih pokusa dokazano je, da uzgajivači svrsishodnim uzgajanjem mogu utjecati na oblik debla a time i na njegova statička svojstva. Dokumentira se značenje uzgoja za očuvanje mladih smrekovih sastojina protiv šteta od snijega. Problem zaštite protiv vjetra ostaje još otvoren. Navedeni su ipak rezultati pokusa, koji nagovješćuju, da je moguće postići povećanu otpornosti smrekovih sastojina pra |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 124 <-- 124 --> PDF |
vovremenim prelazom od uzgoja u oslobodnom sklopu mladika do letvenjaka prema potpunom sklopu u fazi letvenjaka pa do faze debla. Preporuča se metoda unutarnjeg učvršćivanja u mladosti i vanjskog učvršćivanja u kasnijoj starosti. Adämek, I.: Iskorištenje refrakcionog seizmografa kod testiranja i identikacije mjesnih izvora građevnih materijala Refrakcioni seismograf Terra Scout model R 150 može se preporučiti za identifikaciju i testiranje mjesnih izvora građevnih materijala. Moguće ga je preporučiti, kako za radnike tehničkih biroa državnih šuma tako i za radnike za racionalizaciju transporta. Urban, J. i Vräna, J.: Dosada malo poznati ozbiljan štetnik smrekovih kultura Članak je posvećen štetniku u ČSSR čestom, ali malo istraženom u mladim nasadima smreke Polydrosus (Metallites) impar Gozis (P. mollis Germ), iz porodice pipa i kalamitetnom prenamnožavanju u šumarskom pogonu Kurim, područje šuma Bedrichov. Štetnik je ovdje za vrijeme vegetacione sezone 1980. oštetio gotovo polovinu svježe posađenih sadnica u kulturama porijeklom iz sjemena i više od 3/4 sadnica u kulturama vegetativnog porijekla. Oštećene su bile ponajviše samo svježe potjerane iglice i kora istogodišnjih izbojaka, ali često i prošlogodišnje i glice, kadkada i nepotjerani pupovi. Kao posljedica brsta još u istoj godini propalo je više od 1/3 smrekovih sadnica nastalih vegetativnim razmnažanjem a osjetljivi gubici bih su i u smrekovim sastojinama nastalim iz sjemena. Štetnik se pokazao kao kalamitetan i u šumarskom pogonu Rožnov pod Radhoštem. Članak ponovno ocjenjuje mnoge od dosadanijh podataka o njigovoj štetnsti. Ing. Bernard Hruška |