DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 118 <-- 118 --> PDF |
(Alnus glutinosa i A. incana) provođeno je tijekom 15 godina. Dokazalo se, da kemija i fizika tla i hidropedologija antropogene supstance tla, koje je sastavljeno iz ilovače cipriške i vulkandetritiške serije, ima odlučujući utjecaj na stvaranje posebnih korjenovih sistema a i na količinu okruglih čvorova. Ustanovljeno je, da množina okruglih čvorova (oteklina), koje prouzrokuje Plasmodiophora alni, koja je vrlo blizu služnjači, ne utječe značajno na visinski i debljinski prirast. Unatoč velikom broju analiza tala nije dokazano obogaćivanje tla dušikom iz zraka u okolini stvorenih okruglih čvorova. Stvaranje okruglih čvorova je ovisno prije svega o povoljnoj fizici tla (osobito s dovoljnom cirkulacijom zraka) i povoljnjoj hidropedologiji. Egzaktni rezultati rizoloških i morfoloških istraživanja uključivo mikrobiološke analize navedeni su u tabelarnom pregledu. Br. 6. Mot ti, S.: Pitanja daljnjeg razvoja lovtsva u ĆSR Briga o planskom unapređenju lovstva kao sastavnog dijela poljoprivredne i šumarske proizvodnje a istodobno i kulturne nadgradnje je u interesu cijelog društva. Daljnji ravnomjeran razvoj lovstva je značajno zavisan o uzajamnom usklađivanju s poljoprirednom proizvodnjom i šumskim gospodarstvom. Lovstvo je u ovom odnosu u pravilu podređeno i uzmiče. Vrednovanje lovstva se do sada usmjeravalo pretežno na njegove proizvodne funkcije a samo mala je pažnja bila posvećena lovstvu kao i rekreacionoj djelatnosti s nizom izvanekonomskih funkcija. Autor u članku iznosi početna stanja s razvojem posljednjih 20 godina za visoku divljač (jelen, lopatar, muflon, srna), crnu divljač, sitnu divljač te fazane i jarebice. Mälek, J.: Jela u prašumskim rezervatima i prebomim šumama Udio rezervata prirodnih šuma ima općenito opadajući trend zbog propadanja starih stabala, pomanjkanja pomladka u prebornim šumama i sušenja u nižim debljinskim razredima. Jela se zamjenjuje u Karpatima (mezotrofni B-red) jednoznačno bukvom, u Hercinskom regionu djelomično i smrekom. Prirodno podmlađivanje jele stagnira od prilike od godina 1900 — 1930. Udio jele u sastojinama opada godišnje u području Šumave približno za 0,5°/o, u Beskidima za 3,3°/o a u istočnoj Slovačkoj od prilike za 2,8%. J a n č ä r i k, V.: Bolesti brijestova Posljednjih godina javlja se opet pitanje, da li uspijeva održati brijestove u našoj prirodi. Nastup bolesti brijestova 20-tih godina je imao za posljedicu smanjenje broja brijestova u šumama, parkovima i drvoredima. Od početka 70-tih godina proširuje se intenzivno novo viruletno stanje bolesti brijestova, koje ima za posljedicu naglo povećanje propadanja brijestova. U prilogu, koji upotpunjava tabela u bojama na posljednjoj strani i crteži na predzadnjoj strani, su sabrana sadanja saznanja o bolestima brijestova. To je historijat bolesti od prvog ustanovljenja u Evropi i pojave u CSSR, znakovi bolesti i akutni te kronični tok obolenja, uzročnik, gljiva Ceratocystis ulmi i putevi proširenja putem podkornjaka. U zaštiti se naglašava kompleks integrirane zaštite, jer pojedinačne djelomične mjere ne mogu voditi željenom cilju. Pojedinačne djelomične mjere su na primjer kirurški zahvati, borba protiv prenosača bolesti i primjena fungicidnih tvari i svi su ne samo puni zahtjeva za radnu snagu nego su i skupi. Ne bi trebalo također zaboraviti metode oplemenjivanja i izbor otpornih vrsti brijestova. Ukazivanje na sadanje stanje saznanja o bolestima brijestova pokazuje kompliciranu problematiku mjera zaštite, koje bi mogle voditi mogućnostima spašavanja brijestova. |