DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 118     <-- 118 -->        PDF

(Alnus glutinosa i A. incana) provođeno
je tijekom 15 godina. Dokazalo se, da
kemija i fizika tla i hidropedologija antropogene
supstance tla, koje je sastavljeno
iz ilovače cipriške i vulkandetritiške
serije, ima odlučujući utjecaj na
stvaranje posebnih korjenovih sistema a
i na količinu okruglih čvorova. Ustanovljeno
je, da množina okruglih čvorova
(oteklina), koje prouzrokuje Plasmodiophora
alni, koja je vrlo blizu služnjači,
ne utječe značajno na visinski i debljinski
prirast. Unatoč velikom broju analiza
tala nije dokazano obogaćivanje tla dušikom
iz zraka u okolini stvorenih okruglih
čvorova. Stvaranje okruglih čvorova
je ovisno prije svega o povoljnoj fizici
tla (osobito s dovoljnom cirkulacijom zraka)
i povoljnjoj hidropedologiji. Egzaktni
rezultati rizoloških i morfoloških istraživanja
uključivo mikrobiološke analize
navedeni su u tabelarnom pregledu.


Br. 6.


Mot ti, S.: Pitanja daljnjeg razvoja
lovtsva u ĆSR


Briga o planskom unapređenju lovstva
kao sastavnog dijela poljoprivredne
i šumarske proizvodnje a istodobno i kulturne
nadgradnje je u interesu cijelog
društva. Daljnji ravnomjeran razvoj lovstva
je značajno zavisan o uzajamnom
usklađivanju s poljoprirednom proizvodnjom
i šumskim gospodarstvom. Lovstvo
je u ovom odnosu u pravilu podređeno
i uzmiče. Vrednovanje lovstva se do sada
usmjeravalo pretežno na njegove proizvodne
funkcije a samo mala je pažnja
bila posvećena lovstvu kao i rekreacionoj
djelatnosti s nizom izvanekonomskih
funkcija. Autor u članku iznosi početna
stanja s razvojem posljednjih 20 godina
za visoku divljač (jelen, lopatar, muflon,
srna), crnu divljač, sitnu divljač te fazane
i jarebice.


Mälek, J.: Jela u prašumskim rezervatima
i prebomim šumama


Udio rezervata prirodnih šuma ima općenito
opadajući trend zbog propadanja
starih stabala, pomanjkanja pomladka u
prebornim šumama i sušenja u nižim
debljinskim razredima. Jela se zamjenjuje
u Karpatima (mezotrofni B-red) jednoznačno
bukvom, u Hercinskom regionu
djelomično i smrekom. Prirodno podmlađivanje
jele stagnira od prilike od godina
1900 — 1930. Udio jele u sastojinama
opada godišnje u području Šumave približno
za 0,5°/o, u Beskidima za 3,3°/o a
u istočnoj Slovačkoj od prilike za 2,8%.


J a n č ä r i k, V.: Bolesti brijestova


Posljednjih godina javlja se opet pitanje,
da li uspijeva održati brijestove u
našoj prirodi. Nastup bolesti brijestova
20-tih godina je imao za posljedicu smanjenje
broja brijestova u šumama, parkovima
i drvoredima. Od početka 70-tih godina
proširuje se intenzivno novo viruletno
stanje bolesti brijestova, koje ima
za posljedicu naglo povećanje propadanja
brijestova. U prilogu, koji upotpunjava
tabela u bojama na posljednjoj strani
i crteži na predzadnjoj strani, su sabrana
sadanja saznanja o bolestima brijestova.
To je historijat bolesti od prvog
ustanovljenja u Evropi i pojave u
CSSR, znakovi bolesti i akutni te kronični
tok obolenja, uzročnik, gljiva Ceratocystis
ulmi i putevi proširenja putem
podkornjaka. U zaštiti se naglašava kompleks
integrirane zaštite, jer pojedinačne
djelomične mjere ne mogu voditi željenom
cilju. Pojedinačne djelomične mjere
su na primjer kirurški zahvati, borba
protiv prenosača bolesti i primjena fungicidnih
tvari i svi su ne samo puni zahtjeva
za radnu snagu nego su i skupi.
Ne bi trebalo također zaboraviti metode
oplemenjivanja i izbor otpornih vrsti brijestova.
Ukazivanje na sadanje stanje saznanja
o bolestima brijestova pokazuje
kompliciranu problematiku mjera zaštite,
koje bi mogle voditi mogućnostima spašavanja
brijestova.