DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Br. 7. P o 1 e n o, Z.: Energetski potencijal biomase šumskog drveća Energija je postala u posljednjem stoljeću limitrajući faktor gospodarskog razvoja zemalja. Kod traženja nadomjestka za klasične izvore energije nužno je posvetiti pažnju i biomasi šumskog drveća, koja predstavlja energetski potencijal cea 20GJ. t—i (u suhom stanju). Značajan dio te biomase neko vrijeme bio je gledan kao bezvrijedan otpadak. Stoga je nužno prije svega riješiti tehnologiju kompleksnog dobivanja biomase, manipulaciju i transport. S obzirom na rentabilitet produkcije neće biti nikada moguće dobiti ukupnu u šumi proizvedenu organsku materiju, ali je moguće smanjiti udio neiskorištene materije. Za povećanje količine energetski iskoristive biomase mogle bi doprinijeti specijalne plantaže. Lhotsky, J.: Prilog melioraciji tala u degradiranim stadijima šumskih ekosistema Rad navodi pedološke i mikrobiološke karaketristike tala u degradiranim stadijima na 8 raznih šumskih kompleksa u 4 šumska područja u ĆSR. Degradacija, koja je prije svega uzrokovana nepravilnim gospodarenjem, usporila je intenzitet izmjene tvari u tlu. U modeliranim pokušajima se regradacija ciklusa izmjene tvari provjerila kemijskom melioracijom (primjenom vapna i fosfora) i biološkom melioriacijom (bukva i joha). Gnojenje dušikom na degradiranim tlima došlo je do izražaja tek nakon intenzifikacije cirkulacije tvari putem kal čija i fosfora. Rad navodi pregledne tabele s dijagnostičkim kriterijima za razlikovanje stadija degradacije tipa šume i s osobitim principima za melioraciju. Herynek, J.: Melioracija zamočvarenih šumskih tala u odnosu prema prirodnoj sredini Melioracioni zahvati na vodom utjecanim tlima pokazuju pozitivna a i neželjena djelovanja na prirodnu sredinu. U ČSR se radi o površini 440.000 ha, 18% obrasle površine. U članku su objektivno ocjenjene mogućnosti isključivanja ili minimalizacije negativnih djelovanja melioracije na prirodnu sredinu i životni milieu i preporučen principjelan pristup konceptima za djelomično ili sistematsko uređivanje recipijenata, kod izbora intenziteta odvodnjavanja, od tehnologije izgradnje sistema melioracije i njegove vremenske raspodjele te kod opsega slijedećih mjera na melioriranim površinama. Č e r n y, Z.: Mehanizacija uzgojnih radova u Finskoj U sadanje vrijeme postiže šumsko gospodarstvo visoku razinu, osobito s obzirom na uvođenje i korišćenje mehanizacije na području uzgojne djelatnosti. Na više od 70°/o površina određenih za pošumljivanje provodi se mehanizirana priprema tla. Kod ove djelatnosti osobito se koriste strojevi tipa disk razrahljivača i specijalni šumski plugovi. U rasadnicima su veoma dobro obrađeni mehanizirani sistemi za sadnice u omotima, navlaživanje, vađenje i klimatizaciju sadnica. Proređivanje je osigurano odprilike 90% pomoću prenosivih sredstava mehanizacije. Br. 8. Prochaska, I.: Nekoliko informacija o energetskom iskorištenju drvnog otpatka u SR Njemačkoj Slično kao i druge zemlje Evrope i u SR Njemačkoj u posljednjim godinama stalno se sve više nastoji, da se preradom ili drugačije iskoriste i oni dijelovi drvne mase, koji su do sada ostajali u šumi ležati kao otpadak. Razlog tome su nedostatak drva na evropskom tržištu te situacija u energetskim izvorima, kad su fosilna goriva postepeno iscrpljivana a njihove cijene veoma brzo rastu. Autor 321 |