DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 121 <-- 121 --> PDF |
đene u razdoblju 1975 — 1981. u području školskog šumskog pogona Kostelec n. Č. lesy. Iz toga su osnovane 43 sjemenske sastojine površine 70 ha a preostali sadni materijal je iskorišten kod tekuće obnovne šuma. U navedenom razdoblju osnovano je u području školskog pogona vrijednim genetičkim materijalom 200 ha kultura, što predstavlja 72% ukupne površine obnove smreke. Simon, J.: Utjecaj mehaničkog sastava tresetnog supstrata na kvalitet proizvodnje sadnica Primjenom korišćenja supstrata s raznim mehaničkim sastavom za sjetvu i uzgoj biljaka pokazalo se, da sitniji (s česticama do 5 mm) ima prednost. U sitnijem tresetnom supstratu u odnosu na krupniji ponik sjemena smreke bio je za 4,1% a borovog sa 3,7% veći; propadanje biljaka zbog abiotskih faktora (iako je sjetva izvršena u plastenicima) bila je kod smreke za 2% a kod bora za 5,6% manje, dok je visina biljaka na kraju vegetacijske periode smrekovih bila za 4,4 cm a borovih sa 3,7 cm veća. Z u m r, V. Metoda zaštite protiv potkornjaka bez lovnih stabala U smrekovim sastojinama južne Češke su od 1978. provjeravani feromoni za potkornjake protiv smrekovih pisara (Ips typographus L.). Radilo se o feromonima Typolur, I., Pheroprax (DDR) i Etopak — IT (ČSSR). Pomoću navedenih feromona i njihovog smještaja u prikladnoj klopki moguće je nadomjestiti do sada korišćena lovna stabla. Ovom metodom je moguće u sastojinama s uspjehom provesti ne samo kontrolu, već i izravno uništavanje smrekovog pisara. Upotreba feromona za smrekovog pisara otvara novi put prema veoma perspektivnoj zaštiti šuma bez lovnih stabala protiv ovoga štetnika. Jančarik, V.: Siva plijesan i njezino značenje u šumskom gospodarstvu Tehnologija visoke proizvodnje modernog rasadničarstva donosi sa sobom nove probleme kao na pr. proširenje mnogih štetnih faktora u novim uslovima. Tipičan primjer za to je proširenje sive plijesni u sjetvama na tresetnim supstratima, osobito pod plastenicima i klimatiziranim ležištima. Siva plijesan ima veliki krug geografskog proširenja i u prirodi se pojavljuje na najrazličitijim materijalima. Ona nije samo saprofit, nego kao parazit ima također širok krug prenosnika, od kojih su do sada poznati njih 230. Siva plijesan Botrytis cinerea Pers. eä Fr. ima mnogo oblika i stadija širenja. Osnovne mjere za zaštitu ponika i sadnica šumskog drveća protiv sive plijesni su preventivne mjere, uzgojna njega zdravih sadnica, pravilna ishrana i sprečavanje pregustih sjetvi. U vrijeme kiše, vlage, nužna je primjena fungicidnih tvari, koje bi trebalo upotrebiti dva do tri puta opetovano otprilike 10 dana poslije kiše. Musil, A.: Razvoj šumskog gospodarstva u nizinskim šumama Južne Moravske (I dio) Južnomoravske nizinske šume na aluvijalnim obalnim predjelima rijeka Morave i Dyje, koje tvore kontinuirane komplekse najbolje sačuvanih nizinskih šuma u ČSR, bile su u zadnjem deceniju ozbiljno oštećivane hidrološkim i meliorativnim radovima u regiji. Radovi su uzrokovali velike promjene ekoloških uvjeta, koji djeluju na sve šumarske djelatnosti, kontrolu rijeka i bujica, zaštićuju šume od poplava različite jačine. Međutim u sadašnje vrijeme često se raspravlja o pitanju daljnje egzistencije nizinskih šuma i njihovoj budućnosti. Istina je, da će predviđeni uvjeti okolišu uzrokovati promjene sastava vrsta drva u korist hrasta, a na štetu jasena i drugih vrsta listača, ali će elimininacija poplava sigurno dovesti do poboljšanja u svim šumskim stanišnim aktivnostima kao i u uzgoju divljači. Općenito se može očeki 323 |