DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 121     <-- 121 -->        PDF

đene u razdoblju 1975 — 1981. u području
školskog šumskog pogona Kostelec n.
Č. lesy. Iz toga su osnovane 43 sjemenske
sastojine površine 70 ha a preostali
sadni materijal je iskorišten kod tekuće
obnovne šuma. U navedenom razdoblju
osnovano je u području školskog pogona
vrijednim genetičkim materijalom
200 ha kultura, što predstavlja 72% ukupne
površine obnove smreke.


Simon, J.: Utjecaj mehaničkog sastava
tresetnog supstrata na kvalitet proizvodnje
sadnica


Primjenom korišćenja supstrata s raznim
mehaničkim sastavom za sjetvu i
uzgoj biljaka pokazalo se, da sitniji (s
česticama do 5 mm) ima prednost. U sitnijem
tresetnom supstratu u odnosu na
krupniji ponik sjemena smreke bio je za
4,1% a borovog sa 3,7% veći; propadanje
biljaka zbog abiotskih faktora (iako je
sjetva izvršena u plastenicima) bila je
kod smreke za 2% a kod bora za 5,6%
manje, dok je visina biljaka na kraju vegetacijske
periode smrekovih bila za 4,4
cm a borovih sa 3,7 cm veća.


Z u m r, V. Metoda zaštite protiv potkornjaka
bez lovnih stabala


U smrekovim sastojinama južne Češke
su od 1978. provjeravani feromoni za potkornjake
protiv smrekovih pisara (Ips
typographus L.). Radilo se o feromonima
Typolur, I., Pheroprax (DDR) i Etopak —
IT (ČSSR). Pomoću navedenih feromona
i njihovog smještaja u prikladnoj klopki
moguće je nadomjestiti do sada korišćena
lovna stabla. Ovom metodom je
moguće u sastojinama s uspjehom provesti
ne samo kontrolu, već i izravno uništavanje
smrekovog pisara. Upotreba feromona
za smrekovog pisara otvara novi
put prema veoma perspektivnoj zaštiti
šuma bez lovnih stabala protiv ovoga
štetnika.


Jančarik, V.: Siva plijesan i njezino
značenje u šumskom gospodarstvu


Tehnologija visoke proizvodnje modernog
rasadničarstva donosi sa sobom
nove probleme kao na pr. proširenje
mnogih štetnih faktora u novim uslovima.
Tipičan primjer za to je proširenje
sive plijesni u sjetvama na tresetnim supstratima,
osobito pod plastenicima i klimatiziranim
ležištima. Siva plijesan ima
veliki krug geografskog proširenja i u
prirodi se pojavljuje na najrazličitijim
materijalima. Ona nije samo saprofit,
nego kao parazit ima također širok krug
prenosnika, od kojih su do sada poznati
njih 230. Siva plijesan Botrytis cinerea
Pers. eä Fr. ima mnogo oblika i stadija
širenja. Osnovne mjere za zaštitu ponika
i sadnica šumskog drveća protiv sive
plijesni su preventivne mjere, uzgojna
njega zdravih sadnica, pravilna ishrana
i sprečavanje pregustih sjetvi. U vrijeme
kiše, vlage, nužna je primjena fungicidnih
tvari, koje bi trebalo upotrebiti dva
do tri puta opetovano otprilike 10 dana
poslije kiše.


Musil, A.: Razvoj šumskog gospodarstva
u nizinskim šumama Južne Moravske
(I dio)


Južnomoravske nizinske šume na aluvijalnim
obalnim predjelima rijeka Morave
i Dyje, koje tvore kontinuirane komplekse
najbolje sačuvanih nizinskih šuma
u ČSR, bile su u zadnjem deceniju ozbiljno
oštećivane hidrološkim i meliorativnim
radovima u regiji. Radovi su uzrokovali
velike promjene ekoloških uvjeta,
koji djeluju na sve šumarske djelatnosti,
kontrolu rijeka i bujica, zaštićuju šume
od poplava različite jačine. Međutim u
sadašnje vrijeme često se raspravlja o pitanju
daljnje egzistencije nizinskih šuma
i njihovoj budućnosti. Istina je, da
će predviđeni uvjeti okolišu uzrokovati
promjene sastava vrsta drva u korist
hrasta, a na štetu jasena i drugih vrsta
listača, ali će elimininacija poplava sigurno
dovesti do poboljšanja u svim šumskim
stanišnim aktivnostima kao i u uzgoju
divljači. Općenito se može očeki


323