DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 122     <-- 122 -->        PDF

vati. da će se vodno gospodarstvo uređenje
tokova rijeka pozitivno odraziti na
šumarstvo regije.


Br. 10.


P o 1 e n o, Z.: Šumarske i lovna istraživanja
u 7. petoljetci


U članku su navedeni osnovni principi
pripreme i stvaranja plana istraživanja,
koji proizlazi na jednoj strani iz ciljeva
i zahtjeva društva, a na drugoj strani
iz koncepcije cjelokupne šumarske
struke. Jedinstven plan obuhvaća zadatke
istraživanja tehničkog odgoja, zadatke
osnovnih istraživanja, ekonomska istraživanja
i zadatke resora. Zadaci istraživanja
su u principu usmjereni na sve
osnovne vrste šumskih djelatnosti, ali se
vodi računa za postizavanje poželjne proporcionalnosti
kapaciteta. Istovremeno
su stvoreni preduvjeti, da pravovremena
realizacija rezultata istraživanja donese
što je moguće najveći gospodarski efekt.


Chalupa, V.: Utjecaj sastava supstrata
na rast ponika smreke i običnog


bora


Ponik smreke (Picea abies (L.) Karst.)
i običnog bora (Pinus silvestris L.) bio
je uzgajan od sjetve do vađenja na 12
različtih supstrata. Ponik je vlažen svakoga
dana mineralnom otopinom istoga
sastava. Fizikalno-kemijska svojstva supstrata
su imala izraziti utjecaj na rast ponika.
Najbrži rast ponika smreke i bora
je ustanovljen na smjesi treseta i kompostirane
smrekove kore, na smjesi treseta
i agroperlita, na smjesi treseta i polistirenskih
kuglica i dalje na smjesi trenu
sastojina kategorije II A proširiti od
listirenskih kuglica. Kod korištenja ovih
supstrata je moguće zaštediti 1/2 do 2/3
treseta, na bolji rast ponika nego kod uzgoja
na čistom tresetu. Od supstrata, u
kojima je manjkao treset ustanovljen je
najbolji rast ponika smreke i bora, koji


je uzgajan na smjesi kompostirane smrekove
kore i agroperlita.


Koštal, M.: Zaštitno značenje drveća
u okolini industrijskih objekata u
području Ostrave


Za veće industrijske pogone, koji u
Ostravi onečišćuju atmosferu, proglašen
je higijenski zaštitni pojas a čini je šumska
zaštitna zona, koja djeluje kao djelotvorni
biološki filter i katalizator onečišćene
atmosfere. Asimilacioni organi
stabala listača hvataju imisije ne samo
gornjom površinom, već su također sposobni
da ih asporbiraju. Uzeti uzorci su
dokazali oštećenje lišća, povećanu množinu
uhvaćene prašine na površini a također
prisutnost stranih tvari u suhoj masi.
Množina uhvaćenih djelića je u direktnom
odnosu prema morfologiji gornje površine
lišća. Površina pojedinih listova
u pogođenom području je manja. Metoda
emisijalne spetkralne analize, koja je oijentirana
na 18 određenih metala, dokazala
je njihovu množinu na gornjoj površini
lišća, a i u lišću. Provedeno istraživanje
je potvrdilo higijensku funkciju
šumskog zaštitnog pojasa oko industrijskog
područja.


Br. 11.


Machaniček, J.: Priznavanje šumskih
sastojina za sakupljanje sjemena u


6. petoljetci
Intenzivnom suradnjom Lesprojekta,
istraživanja i šumskog pogona uspjelo
je u 6. petoljetci u okviru gospodarske
i genetske klasifikacije sastojina površinu
sastojina kategorije II a proširiti od


3.208 na 7.252 ha; najveće proširivanje
je postignuto u južnočeškim i istočnočeškim
područjima. Različita je situacija
bila u sastojinama kategorije II B, čija
je površina povećana od 117.700 na 131.315
ha, ali pri tom je došlo i do smanjenja
površine kao posljedice unapređivanja
uzgoja i kalamitetima. S obzirom na to,