DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 20 <-- 20 --> PDF |
iz općedruštvenih sredstava beskamatrio bespovratno, a to znači na financijski teret čitava društva, a još prije na financijski teret vlasnika, odnosno drugih radnih kolektiva. Prema tome, za šumarstvo početak radničkog samoupravljanja u SFRJ-i pada — u godinu 1961; od te godine naši radni kolektivi posluju pod vlastitom odgovornošću pa od te godine treba voditi računa i o njihovu »minulom radu« koji nisu raspodijelili u osobne dohotke već u netto nove investicije (2MR). Prema tome, pod »minulim radom« kojeg financijske efekte treba raspodijeliti na radnike kao njihove dijelove osobnih dohodaka na temelju utrošenog minulog rada — kako se vidi — nismo obuhvatili trošenje onog minulog rada koji je uložen prije god. 1961., tj. financiranjem od strane države- društva, drugih radnih kolektiva, odnosno vlasnika, i si. Za taj dio minulog rada nije zaslužan sadašnji radni kolektiv pa bi djelovalo vrlo destimulativno da i o njemu ovise osobni dohoci njegovih radnika. Osim toga, sadašnji radni kolektivi — također bez ikakve svoje odgovornosti ili zasluge — taj dio minulog rada dobili su od društva u vrlo različitim veličinama: neki je kolektiv dobio manju degradiranu šumu, stari gotovo amortizirani pogon i si., drugi pak veću sačuvanu šumu, novi moderniji industrijski pogon i si. Kad bi osobni dohoci radnika ovisili i o tome — bilo bi to vrlo destimulativno i izazivalo opravdano nezadovoljstvo radnika zaposlenih u slabim šumama, starijim slabije opremljenim industrijskim pogonima. . Budući da je od god. 1961. dolazilo do sukcesivnih inflacija, novčane nominalne iznose navedenih ulaganja treba svake godine, putem određenih koeficijenata, svesti na snagu novca u tečajnoj obračunskoj godini (EMR´). Te koeficijente trebao bi svake godine utvrditi i objaviti Institut za investicije Beograd. Pri tome treba uzimati u račun samo ona ulaganja koja materijalno još postoje i uspješno se koriste u godini računanja. Prema tome: ulaganja u zgrade, ceste i si. koje još postoje i koriste se; ulaganja u opremu, koja se još koristi; ulaganja u šumske sastojine za tzv. rekonstrukciju, pošumljivanje kojim se širi areal šuma; dugoročne šumsko-zaštitne mjere i si. — sve do njihove konačne sječe; ulaganja u melioracije šumskog zemljišta dok traje njihova efikasnost. Pri ulaganjima u šumske sastojine manji ili veći dio uloženih sredstava treba teretiti iza sječe nastale nove šumske sastojine; o tome treba sastaviti i objaviti posebna uputstva (usporedi 7). Ulaganja u znanstveni rad trebala bi se uračunavati dok traju njihovi pozitivni efekti. Kako je to konkretno i precizno vrlo teško utvrditi, trebalo bi to konvencionalno odrediti. Npr. razdobljem od 10 godina, jer novi bolji pronalasci ubrzo smjenjuju stare. Kako se vidi — pri tome se ne uzimaju u račun sve one investicije koje se u obračunskoj godini ne koriste. To su npr. dijelovi cesta na kojima se u obračunskoj godini ne obavlja nikakav transport šumskih drvnih sortimenata. Ili to su prijevozna sredstva i oprema (mehanizacija) koja se u obračunskoj godini nije upotrebljavala- Ako se neko sredstvo koristi ispod njegova puna godišnjeg kapaciteta — to je (revalorizirana nabavna) vrijednost tog sredstva, pomnožena postotkom njegova neiskorišćivanja u obračunskoj godini. |