DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 32     <-- 32 -->        PDF

posvećuje im se i odgovorajuća veća pažnja. Tu pojačanu pažnju zaslužuju
četinjače i zbog svojstava drva i područja gdje se to drvo može primijeniti.
Belgija, Danska, Francuska i obje Njemačke vodeće su u pošumljivanju,
osobito u četinjačama. Idući prema jugu ili u nižim područjima, šume četinjača
zamjenjuju mješovite šume s prirodnim listačama i autohtonim ili
unešenim četinjačama. Zbog dobrih tala na kojima rastu autohtone šume,
koja su istovremeno isto tako poželjna i za poljoprivredu, ostale su sačuvane
samo manje površine pod šumama. Sve u svemu, ipak takve šume pokrivaju
još uvijek značajne površine, gdje autohtone listače učešćem znatno premašuju
četinjače, kao npr. u Belgiji, Francuskoj, UK, Portugalu, Madžarskoj,
Jugoslaviji, Bugarskoj i Rumunjskoj.


U svim se tim zemljama vodi stroga kontrola da bi se spriječile prekomjerne
sječe. Unatoč pomnom iskorišćivanju i štednji, što je već naprijed
istaknuto, gotovo sve zemlje Zapadne i Južne Evrope moraju uvoziti šumske
proizvode iz drugih područja. Evropa u stvari (bez evropskog dijela
SSSR) učestvuje s oko 18% u svjetskoj proizvodnji drva, ali učestvuje s
oko 50% u svjetskom uvozu drva i drvnih proizvoda. Glavni uvoznici su
UK, SR Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska i Danska, s tim da i ostale
zemlje uvoze značajne količine drva i proizvoda od drva. Uz izuzetak Finske,
Švedske i Norveške, glavni uvozni sortimenti su piljena građa četinjača i
listača, celuloza, pilanski trupci (uglavnom egzote), različte vrste papira i
drvo za celulozu. Evropa isto tako učestvuje oko 47% u svjetskom izvozu
drva i drvnih proizvoda. Oko 86% od toga su papiri i proizvodi iz papira.,
celuloza i piljeno drvo, uglavnom četinjača. Glavni izvoznici su Švedska,
Finka, SR Njemačka i Austrija. Najveći dio tog izvoza odvija se unutar
Evrope-


Kada je riječ o šumovitosti, SSSR se može i mora promatrati posebno.
Oko 38% ukupnog teritorija SR nalazi se pod šumom. Kao i kod drugih
zemalja koje se protežu na većim udaljenostima sjever-jug, šume SSSR
imaju postepen prijelaz od tajge na sjeveru do mješovitih šuma i sasvim na
jugu autohtonih šuma listača. Prvobitne autohtone i mješovite šume, kako
u evropskom dijelu tako i u zapadnoj Sibiriji, u velikoj su mjeri krčene
zbog drva ili pašnjaka na jugu. Tajga međutim, koja se proteže od Finske
do Ohotskog mora, predstavlja važnu svjetsku šumsku rezervu. One mogu
potrajati i nalaze se pod jakim državnim nadzorom. Najveći njihov dio još
se uvijek nalazi udaljen od komunikacija, što je restriktivan činitelj za njihovo
iskorišćivanje u ovom času.


Šume i šumska zemljišta u prirodnim resursima Hrvatske zauzimaju,
za poljoprivrede, jedno od najznačajnijih mjesta. Ukupna površina šuma
i šumskih zemljišta zauzima oko 2,4 min ha, od čega 1,95 min ha predstavlja
šumom obrasle površine. Neobrasle površine zauzimaju oko 440.000 ha.
Obrasle površine zauzimaju oko 35% ukupne površine SR Hrvatske, čime
je šumovitost Hrvatske veća za oko 2% od prosječne šumovitosti Jugoslavije.
Mjereno evropskim mjerilima, šumovitost Jugoslavije i Hrvatske
spada u srednju šumovitost (visoka šumovitost je u Finskoj, Švedskoj i Norveškoj).


Kao što je to svugdje slučaj, sve zemlje i regije imaju društvene, makroekonomske
i mikroekonomske ciljeve. Društveni ciljevi su materijalno




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 31     <-- 31 -->        PDF

šnje u SAD. Potrošnja u Jugoslaviji iznosi po stanovniku godišnje oko
0,74 ni3 drva. Najveći broj evropskih zemalja ima danas više šuma nego su
imali prije sto godina. Velik broj industrijski razvijenih zemalja Evrope
nalazi se u tzv. trećem ciklusu upotrebe šuma, koji uključuje redovito pošumljivanje,
znanstveno vođene sječe (u prugama), potpunu upotrebu svog
posječenog materijala, zatim podržavanje velikih šumskih kompleksa, kao
i uređivanje šuma. Unatoč svim mjerama, najveći broj razvijenih industrijskih
zemalja spadaju u aktivne neto uvoznike drva i proizvoda od drva.


Kao i drugdje, šume četinjača u Evropi rastu na pjeskovitom ili stjenovitom,
odnosno tlu s malo precipitacija ili hladnijim područjima, uglavnom
nepodesnim ili manje podesnim za poljoprivredu. Glavne šume četinjača
prostiru se u pošumljenim pješčarama francuskog Landes, Pirineja,
Alpa, planina uzduž srednjeg Porajnja, te na siromašnijim tlima ravnica
od Sjevernog mora do Poljske. Budući da četinjače rastu brže od listača,




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 29     <-- 29 -->        PDF

UDC: 630* 56 : 338.911 (497.13). 001/2 Sura. list 106:231


SIROVINSKI IZVORI PRERADE DRVA U SR HRVATSKOJ


Prof. dr Rudolf SABADI, dipl. ing., dipl. oec.
Hranislav JAKOVAC, dipl. ing.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


SAŽETAK. Ovaj rad prikazuje sirovinske izvore drvoprerađivačkih
industrija u Hrvatskoj. Hrvatska raspolaže s 2,4 min ha
šuma i šumskog zemljišta, 1,95 min ha je obraslo šumom. Oko
65% šumom obraslog zemljišta su očuvane šume, a oko 35% degradirane
u različitim stupnjevima degradacije. Ukupna drvna masa
sastoji se od 195.2 min ra3, a prosječan godišnji prirast iznosi
bruto 4,5 min ms. Godišnje sječe kreću se prosječno oko 4,25 min
m3 bruto mase.


Od 3,6 min m* neto sječe 1,9 min m3 je tehnička oblovina, a
1,7 min m% je prostorno drvo za ogrjev, celulozu i proizvodnjuiverastih ploča.


Zaključuje se da je nisko istorištenje prosječnog drva rezultat
nedostatka gospodarske motivacije ka punom iskorištenju drva


u šumi.
Uspoređujeopremljenost u
se između
šumarstvu.
republika u Jugoslaviji proizvodnost i
KLJUČNE RIJEČI: Sirovinski izvori — Unapređenje poslovanja


Kako je poznato, šuma je biljna asocijacija koja se sastoji prvenstveno od
drveća. Prvobitno su šume pokrivale otprilike 40% zemaljske površine, no
čovjek djelujući destruktivno upotrebom zemljišta i iskorišćivanjem i krčenjem,
smanjio je površinu zemljišta pod šumom, tako da se danas može
reći da šume pokrivaju oko 27% zemaljske površine. Unatoč svemu, šume
predstavljaju jedan od najvećih, ali na žalost i najzloupotrebijivih resursa.


Osim planinskih goleti i močvara, cijela Evropa spada u područje idealno
za šumu, iako su originalne šume posječene i iskrčene još u davna
vremena. Zemlje Centralne Evrope, od Atlantskog oceana do Poljske šumovite
su od 8 do 30%. U Ujedinjenom Kraljevstvu npr. samo oko 6% od
ukupnih površina nalazi se pod šumom, najveći dio od toga su sekundarne
mješovitih šuma umjerene zone. Sve zemlje Evrope veoma su štedljive u upotrebi
drva. Dok se u SAD po stanovniku godišnje troši oko 2,27 m3 drva,
u UK je potrošnja po stanovniku godišnje samo oko 0,48 m3. Samo se u
Finskoj, Kanadi i Švedskoj godišnje po stanovniku troši više drva od potro




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 37     <-- 37 -->        PDF

239




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 36     <-- 36 -->        PDF

U tablicama 7. do 12. date su usporedbe za Jugoslaviju u socijalističkim republikama
i pokrajinama o sredstvima, otvorenosti šuma, snabdjevenosti
strojevima i opremom itd. Ti podaci su prirodno uprosječeni, a odnose se
na najrazličitije uvjete, pa nije shodno izvlačiti iz njih neke čvrste zaključke.
Možemo čak konstatirati da je kao što je to slučaj u Hrvatskoj, tako
je i u cijeloj Jugoslaviji, da su šume slabije, lošije gospodarene tamo, gdje
je opći stupanj razvijenosti cjelokupnog gospodarstva niži. To je i razumljivo,
jer što je gospodarski razvitak niži, čovjek je više upućen na šumu
kao izvor prihoda i materijala, a time je i iskorišoivanje neracionalnije —
račun plaća šuma.


U hrvatskim šumama mlade i srednjedobne sastojine su najčešće, što
nas udaljuje od načela potraj nog gospodarenja, kojemu je cilj da se osigura
kroz dugo vrijeme približno jednak godišnji prihod. Dok je takvo stanje
u jednodobnim šumama, možemo tvrditi međutim da je stanje u prebornim
šumama povoljnije, budući da tamo prevladavaju srednja i debela stabla
s relativno visokom drvnom masom po jedinici površine (oko 240 m*/ha).
Pojam zadovoljavajuće, visoke ili niske drvne mase po jedinici površine je
međutim relativan i može dovesti u zabludu. Ako se raspravlja o prosjecima,
to još može biti donekle prihvatljivo, ali kada se određuje drvna masa za
pojedine sastojine u gospodarskoj osnovi, kako to pokazuju istraživanja (KOVACIĆ,
1981.)* valja upotrijebiti sasvim drugačije kriterije od prosjeka.


Dok prebirne šume imaju relativno najbolje očuvan šumski fond, pojavljuju
se problemi gospodarenja u njima, zbog nepovoljne debljinske strukture.


Zastupljenost četinjača u ukupnoj drvnoj masi je relativno niska, ona
iznosi samo oko 18,5%. Unatoč vrijednim pokušajima, pa čak i dobrim rezultatima,
unošenje četinjača u šume listače i konverzija degradiranih šuma u
visoke mješovite ili sastojine četinjača, zbog niza razloga, nisu doprinijele
poboljšanju vrijednosti šumskog fonda za gotovo cijelo poslijeratno razdoblje,
barem ne bitno.


Nepovoljno stanje šuma, osobito u odnosu na stupanj očuvanosti, debljinska
i starosna struktura, posljedica je eksploatacije u prošlosti, a djelomično
i povećanim zahvatima prvih poslijeratnih godina, kada je valjalo
obnoviti zemlju.


Prosječan godišnji etat predstavlja u Hrvatskoj, iz svih šuma bruto oko
4,5 min m3. Realizacija sječa pak iznosi nešto ispod prosječnog etata, tj.
oko 4,25 min m3.


Iskorištenje bruto mase iznosi oko 3,6 min m3 i ono stagnira, čak s
povremenim padovima, budući da se dio drvne mase ne izrađuje, već se ostavlja
u šumi- Prema prosjecima nekoliko posljednjih godina, tehničke oblovine
se izrađuje oko 1,9 min m3 (53%), a prostornog drva za ogrjev i industrijsku
preradu oko 1,7 min m3 (47%).


*) Kova vic, Đ.: Raspodjela učestalosti broja stabala i drvne mase kao
mjerilo unapređenja proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka
u SR Hrvatskoj (Disertacija, rukopis, Zagreb, 1981).




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 34     <-- 34 -->        PDF

S.R. SRBIJA
3Wn? 3MP1HSIV




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 33     <-- 33 -->        PDF

blagostanje, sigurnost, pravda, jednakost, sloboda i stabilnost. Te ciljeve
je teško u praksi kvantificirati. Makroekonomski ciljevi su povećanje narodnog
dohotka po glavi stanovnika, pravedna raspodjela narodnog dohotka,
stabilan gospodarski razvitak, uravnotežena bilanca plaćanja i puna zaposlenosti.
Kada to promatramo u šumarstvu i šumskim industrijama*, mikroekonomski
cilj bio bi optimalna alokacija drvnih resursa, što znači takovo
korištenje, kojim će se maksimizirati narodni dohodak. Šume nemaju samo
značaj kao izvor drvne mase za potrebe prerade u proizvode, kojima se zadovoljava
domaća i inozemna tražnja- Šume isto tako doprinose da pojedinac
može živjeti bolje i ljepše, dakle doprinose kakvoći uvjeta života stanovništva,
pružajući zaštitu od šteta po okolini, a isto tako pružajući stanovništvu
mjesto za odmor i rekreaciju. Najvažnije je međutim da šume pružaju
okolini čovjeka prirodnu zaštitu protiv erozije tla, poplava, onečišćenja uzduha,
umanjivanje destruktivne snage vjetrova, apsorpciju buke i topline.
Šume psihički povoljno djeluju na čovjeka, sve više uzbuđenog tempom
suvremenog života. Konačno, šume su prirodno stanište životinja, a isto
tako pružaju mogućnost velikih koristi od ubiranja plodova i ostalih sporednih
proizvoda od šuma.


Opće koristi šuma teško je vrednovati i iskazati u nekakvom opipljivom
i usporedivom mjerilu. Izvjesno je međutim to, da je jednostavno nezamislivo
iskrčenje šuma npr. sjevernog Velebita, jer primorska strana go-
log Velebita djeluje upravo kao stravična opomena što bi se moglo desiti.
Isto je tako nezamislivo koje bi sve posljedice moglo izazvati krčenje šuma
Korduna, Banije, Like, na režim voda i sada gusto naseljene doline desne
vododjelnice rijeke Save. Veoma se često opće koristi šuma jednostavno
ignoriraju, ili pak uzimaju kao da su date same od sebe, pa se doprinos
općem blagostanju šuma mjeri isključivo kroz proizvedenu drvnu masu,
kao da opće koristi uopće ne postoje. U takvim mjerilima vrednovanja, šumarstvo
daje na uložena sredstva relativno nisku stopu povratka, pa se mehaničkim
svrstavanjem investicijskih alternativa često neopravdano nalazi
na dnu ljestvice rentabiliteta.


Slijedom tablica prikazuje se stanje šumskog fonda, paralelno u SFR
Jugoslaviji i SR Hrvatskoj.


Kao što je u tablicama prikazano, očuvane šume zauzimaju svega 65%
šumskih površina, a šume u različitim stupnjevima degradacije čak 35°-o.
Degradirane šume i šikare pretežno se prostiru u Dalmaciji, Hrvatskom primorju,
Istri i Lici, te djelomično u Baniji i Kordunu. Takvo prostiranje gotovo
da se poklapa s manje razvijenim područjima Hrvatske.


Udio degradiranih šuma, šikara i makija, pored neobraslog šumskog
zemljišta, predstavlja ogroman potencijal kod proizvodnje drvne mase (da
se o općim koristima od šuma i ne govori), koji bi pravilnim usmjeravanjem
investicija, zbog pogodnih pedoloških i klimatskih uvjeta, mogao u relativno
kratkom vremenu doprinijeti beskrajno mnogo općem blagostanju zemlje.


*) Pod »šumskim industrijama« podrazumijevamo proizvodnju drva i na drvu
temeljenih proizvoda. Taj termin nije jako uobičajen u našoj literaturi, unatoč
toga ćemo ga upotrebljavati zbog praktičnih razloga.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 39     <-- 39 -->        PDF

se jednostavno ništa više ne isplati: Dok se stari papir u SR Njemačkoj i
SAD naveliko skuplja, kod nas se to ne isplati. U sistemu u kojem se najviše
isplati proizvoditi malo, a potrebna sredstva namicati povisivanjem
cijena nije drugo ni za očekivati od nekontrolirane inflacije i nezaposlenosti,
pored negativne platne bilance i posljedica koje iz nje proizlaze. Samoupravljanje
ima svoj smisao samo u uvjetima pune zaposlenosti. Ako je
posao međutim privilegij, kako će nezaposleni samoupravljati? S druge
strane, onaj tko je zaposlen, mora se jako truditi da bi, ne ispunjavajući
svoje radne obveze, ostao bez posla.


(3) Otvorenost šuma odnosno neotvorenost, samo je isprika za vlastite
slabosti i za egzogene činitelje koji proizlaze iz loše gospodarske politike.
Nema nikakve sumnje da otvorenost šuma nije u nas dostatna. S druge
pak strane šumarstvo ima mogućnost da pokriva, uslijed monopolnog položaja,
i najnerentabilnije sječine. Sasvim je ljudska reakcija da se, ako
sistem omogućuje, radi manje, ostavlja drvo u šumi, sječe gdje je to lakše,
sve će nadoknaditi cijena koja se udara potrošačima. Za šumarstvo nema
problema ni onda kada se ukaže potreba za devizama. Bukovina se. npr., posijcče
kasno i izvrši se pritisak na drvnu industriju da to primi. Ukoliko
ona to odbije, izvozimo i dobivamo potrebne devize. Bilo bi nepošteno reći
da je to zbog toga što su šumari nepošteni- Oni jednako nisu drugačiji
od drugih kod kojih je takvo ponašanje sankcionirano. Udruženi rad je do
sada prolazio kroz sve nedaće zbog negospodarskog vrednovanja i ignoriranja
ekonomskih zakona i pokazao začuđujuće visoki stupanj prilagođivanja
prilikama, uvijek s ciljem maksimizacije profitabilnosti.
Moguće je prirodno nabrojati još čitav niz uzroka, ali bi to bilo samo
nizanje detalja. Planovima postavljeni ciljevi pošumljivanja i melioracije,
kako god bili skromni, nisu već desetljećima bili ostvareni. Da bi zadovoljila
današnje skromne potrebe za papirom, Jugoslavija mora uvoziti jedan
milijun ma celuloznog drva, na tone celuloze, stotine tone starog papira,
itd., itd. Upravo dramatska platnobilančna situacija, unatoč tomu nije
nikog pokrenula i okrenula prema mogućnostima proizvodnje drvne mase
u kratkim ophodnjama za tu svrhu.


Raw Material Resources for the Forest Industries in Croatia


Summary


This paper presents the forest resources available to the forest industries in
Croatia. Croatia is endowed with 2.4 mill, ha of forests and forest land, 1.95 mill.
ha of which is covered with forests. About 65% of the covered area is well-preserved,
while 35% is degraded, or in various stages of degradation. Total stumpage contains
195.2 mil. m8, annual growth reaching an average of 4.5 mill. m3. Annual
removals average about 4.25 m3 gross.


Of the 3.6 mill, m3 net removals 1.9 mill, m3 is technical round wood, and 1.7
mill, m3 stack wood for fuel, pulp, and particle board manufacture.


It is stated that the low usage of felleg timber is due to lac of economic
motivation for full utilization of timber in forests.


241




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Za nisko iskorištenje bruto mase, kako u sortimentima, tako i ispod etatnih
mogućnosti okrivljuje se neekonomičnost i nerentablnost proizvodnje,
uslijed visokih troškova eksploatacije, uvjetovanih niskom otvorenošću šuma,
slabom opremljenošću rada, nedovoljnom stručnom osposobljenošću i fluktuacijom
radnika te neadekvatnom politikom cijena šumskih sortimenata,
posebno prostornog drva.


Kada bi samo gornji razlozi bili izričiti krivac za nisko iskorištenje i
rasipanje posječene mase i za niske sječe, bilo bi veoma lagano otkloniti
te uzroke. Pravi razlog međutim nipošto nije u naprijed navedenom, jer
su ti navedeni razlozi posljedica, a ne uzrok. Na žalost, u nas se počesto
miješaju pojmovi: uzroci i posljedice, tako da mjere, koje bi trebale otkloniti
slabosti u tome ne uspijevaju upravo zbog tog razloga.


Pokušat ćemo nabrojiti barem neke od uzroka:


(1) Nedostatak dugoročnosti poslovanja. Koliko god šumarstvo bilo privredna
grana, jedina u nas, koja ima dugoročne planove, poslovanje je
kratkoročno, gospodarske jedinice razmrvljene i odvojene od kompleksnih
gospodarskih cjelina, i u kratkoročnosti sve više prevladavaju sitni regionalni
interesi područja koje pojedine šumarije pokrivaju.
(2) Fluktuacija radnika nipošto ne može i ne smije biti smatrana uzrokom
niskog iskorištenja ili sječa ispod etatnih mogućnosti. Fluktuacija, koja
je očigledno nešto veća u šumarstvu u odnosu na druge grane, samo je
odraz određenih pozitivnih sloboda koje radnik ima uz traženje boljeg posla,
veće plaće, itd. Samo po sebi to ne bi smjelo uopće biti smatrano uzrokom,
već treba promatrati baš fluktuiranje kao rezultat slabijeg djelovanja
gospodarskih zakona i u normalnoj živahnoj privredi preduvjet za visoku
proizvodnost upravo treba biti pokretljivost resursa, među kojima je jedan
i ljudski rad. Problem je međutim u zabludi gospodarske politike, koja se
vodi već decenijama, a koja preferira skupi rad i jeftini kapital, sa svim
posljedicama koje iz toga proizlaze. Jugoslavija je poslije Drugog svjetskog
rata doživjela neviđenu industrijalizaciju i bijeg stanovništva iz poljoprivrede.
Dok smo imali brojno poljoprivredno stanovništvo, koje je na malom
posjedu vegetiralo, to je stanovništvo, da bi došlo do novca za plaćanje poreza
ili kupovinu industrijskih proizvoda, bilo prisiljeno u vrijeme mirovanja
poljoprivrednih radova tražiti posao u šumi. Danas to više nije slučaj.
Da bi se osigurali radnici za rad u šumi, potrebno je osigurati stalnost
zaposlenja. Kako je poslovanje kratkoročno, kako se stalno vrši odlijevanje
fondova iz dugoročnih u kratkoročne namjene, nema dovoljno sredstava
da se radnici iz eksploatacije prebacuju na šumsko kulturne poslove.
Na jednoj strani se zapošljavaju radnici na eksploataciji, na drugoj na
šumsko-uzgojnim radovima. Takva podijeljenost obara proizvodnost rada-
Pored visokih osobnih dohodaka i ogromnih davanja na njih, povećanje
produktivnosti nema nikakvih perspektiva. Suvremeni tip radnika u šumarstvu
sasvim je drugačiji od onoga prije pedeset ili trideset godina: to
mora biti specijalist, koji zna rukovati najrazličitijim strojevima u eksploataciji
šuma i uzgoju i njezi sastojina, a zbog kratkoročnosti poslovanja,
upravo to nedostaje. Razvijene zemlje isto tako muče muku sa šumskim radnicima.
No, mi smo u najboljem slučaju srednje razvijena zemlja. Kod nas
240




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Tablica 11*


UKUPNO ŠUMA U HEKTARIMA PO JEDNOJ UPRAVNOJ
ZGRADI, LUGARNICI I PO 1 km ŠUMSKIH PUTOVA
I ŠUMSKIH PRUGA (1979.)


Na 1 upravnu
zgradu dolazi
ha šuma
Na 1 lugarnicu
dolazi ha šuma
Na 1 km šumskih
puteva
i pruga do laži
ha šuma
SFRJ 5.653 5.3S8 270
SR Bosna i Hercegovi
SR Crna Gora
na 7.401
38.327
3.827
16.608
275
42
SR Hrvatska 5.072 5.253 261
SR Makedonija
SR Slovenija
Uža SR Srbija
SAP Kosovo
9.516
1.994
10.621
9.492
10.172
6.281
8.106
16.172
303
207
365
l*«
SAP Vojvodina 1.748 782 66


IZVOR: Statistici bilten br. 1232, Šumarstvo 1979., SZS, Beograd,
mart 1981.


Tablica 12.


SJEČA PO JEDNOM HEKTARU ŠUMA I PO JEDNOM
ZAPOSLENOM RADNIKU ZAPOSLENOM U ISKORIŠĆIVANJU
ŠUMA (1979.)


Sječa m po
1 ha šuma
Sječa m brutto
mase po radniku
zaposlenom u
iskorišćivanju
šuma
SFRJ 2,16 347
SR Bosna i Hercegovina
SR Crna Gora
SR Hrvatska
SR Makedonija
SR Slovenija
Uža SR Srbija
SAP Kosovo
SAP Vojvodina
2,88
1,70
2,29
0,97
3,22
1,41
0,79
3,98
324
309
417
275
350
347
212
369


IZVOR: Statistički bilten br. 1232, Šumarstvo 1979., SZS,
Beograd, mart 1981.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Tablica 9.


ZGRADE ŠUMARSKIH ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA (1979.)


2 , 2 -, 2 . 2


po 1 ni po 1 m pD 1 m po 1


tn


lugar -lugar -uprav -stambenici
skom noj noj upstanu
zgradi ravnoj
zgradi


SFRJ 68 65 117 76


SR Bosna i Hercegovi na 83 61 1U5 66
SR Crna Gora 65 1+7 1+06 1*1*
SR Hrvatska 83 68 118 58
SR Makedonija 71 70 96 103
SR Slavenija 122 80 61 52
Uža SR Srbija 92 (+B 176 57
SAP Kosovo 87 63 106 69
SAP Vojvodina 99 76 208 272


IZVOR: Statistički bilten br. 1232, Šumarstvo 1979., SZS,


Beograd, mart 1981.


Tablica 10.


INSTALIRANA SNAGA STROJEVA U kW PO JEDNOM RADNIKU
U ŠUMARSTVU


Motornih GrađevinStrojeva
Strojeva Strojeva Ukupno
pila skih stroza
isko-za rasad za zašti stroje
jeva nsciva-ničku tu šuma va po
nje šuma proizvod^ radniku
nju


kU klü kid kld kld kld


SFRJ 1,160 0,699 0,322 0,050 0,015 2,21*5


SR Bosna i Hercegovina 0,800 0,31(6 0,351 0,027 0,002 1,526


SR Crna Gora 1,163 1,509 0,601* 0,067 0,01*8 3,391


SR Hrvatska 1,389 0,383 0,293 0,052 0,023 2,11*0


SR Makedonija 0,978 1,667 0,1*26 0,026 0,009 3,106


SR Slovenija 1,782 1,321 0,022 0,0B(* 0,012 3,220


Uža SR Srbija 1,1*26 1,277 0,1*1*9 0,037 0,012 3,201


SAP KOSOVD 0,379 0,837 0,591* 0,01*9 0,01*1 1,900


SAP Vojvodina 1,368 0,095 0,160 0,206 0,063 1,912


IZVOR: Statistički bilten broj 1232, Šumarstvo 1979., SZS, Beograd., mart 1981.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Tablica ?


ŠUMARSKE ORGANIZACIJE UDRUŽENOG
RADA U JUGOSLAVIJI (1978.)


mil din


Broj organizacija 536
Prosječan broj zaposlenih 64 307
Aktivna osnovna sredstva 17 681,1
Sadašnja vrijednost os. sr. 9 720, D


STRUKTURA DRUŠTVENOG BRUTTO PROIZVODA
ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA U ŠUMARSTVU
SFR JUGOSLAVIJE (1978.) u milijunima din


DRUŠTVENI BRUTTO PROIZVOD 14.730,3


Materijalni troškovi 5.110,3


Društveni proizvod 9.620,0


Amortizacija 1.313,1


Narodni dohodak 8.305,9


Netto osobni dohoci 3.927,8


Porezi na o.d. 1.526,1


Porezi na dohodak 614,1


Ugovorne obveze 644,2


Ostatak dohotka 1.594,7


Za proširenje materijalne


osnove rada 1.297,8


IZVOR: Statistički bilten br. 1232,
Šumarstvo 1979., SZS Beograd, mart 1981.


Tablica 8.


DRUŠTVENI PROIZVOD I OSNOVNA SREDSTVA PO ZAPOSLENOM


RADNIKU U ŠUMARSTVU JUGOSLAVIJE (DRUŠT. SEKTOR)


u 000 dinara


Broj
radnika
D.P. Aktivna
osnovna
sredstva
Sadašnja
vrijednost
aktivnih
osnovnih
sredstava
SFR Jugoslavija 64.307 149,6 274,9 151,1
SR Bosna i Herc.
SR Crna Gora
SR Hrvatska
SR Makedonija
SR Slovenija
Uža SR Srbija
SAP Kosovo
SAP Vojvodina
24.272
2.921
14.975
3.368
8.251
7.268
1.519
1.733
114,9
115,7
193,3
103,3
225,5
130,5
91,0
175,9
246,9
259,3
336,6
128,4
438,4
186,4
126,0
170,1
141,5
168,2
181,8
61,0
202,4
122,2
83,4
104,4


IZVOR: Statistički bilten br. 1232, Šumarstvo 1979., SZS,
Beograd, mart, 1981.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 46     <-- 46 -->        PDF

i n I-H i n -j a UD
wwwrcr
»
c^ c^
m
i i J" U3
CM
CM
m CM in r^
1 i 1 1 l 1 I 1 1 1
r H
O UD 1 w cn rH c*in
m C^.r" i n CM CM i n to i n CM
3ÜVMIS m rn 1 ctTin
a UD 1 m en
HU : a w
U> 1 rH
rn a
J - U 3
i n
rH a>
in j -
rH
m
i n in
a J r
H
a 1
CM
CMCMKD
0 \
r H
CMr-t
a CT. LT»
cr» 0
KD
r H
t\ J | r-f
3iAin§
3M3IWSS1
CO CO I -dm
UD cr» ro
en CM
CM CM
-J
i nf-~\
m
r H
r-"cD
j -D
CO CM
r H
f n r H r H
CM
t 1
O CM
co~m"
CT» U D
m
l 1
co r*
m c^
CO J t>
CM r H m
«*. CM J -CO -J" vo a m -j -CO r H a cr» J UD CM. CM O
LU
(>
o
«s
*—>
L U
L O r H
H m
CM i-i
to a
r-H C-*
CM
CTli n
r H
r H
j - L n
i n
H .
a J mc^
CO
a j - cn
a CM
U D
f-^
Ln a
rH LO
-J
r-4 1
m rH
i n rH
CM
a t-LU
cn CM cn m cn CM a to a
s = 3
5 1 —
C O
mma
CM
CM
O r-l
cr» r H
m
C-r
H
a
CM
CMm
r H j -CO U D
r H
m
0
r>
CM
"C/J r H
2 « X O CM U 3 r H cr» r^ C M j -KD a cn co a m UD «ec
a :
Q
« X
h -
in m
i n j
a ,H
UDen
a CM j -
´J - r H
-J
c~-m
co
m CM
mr H
r* CM
-4 CM
CO
CO CT»
CD CM
rH a CO >~i
r H
r-t
> U
CC
C 3 a CM a CM a CM i> m t> > f\ KD CD cn C^ UD KD CO
u
ca
U
«
m a
O -J "
-dcn
i n m
UD r-t
m in
i > i n
m a CO r H
co Ln
co --r 1X1 CM
a ca
U D r H
a CM
i nL HCO
m
r H
r H
cn CM
KO cn
in i n
j - cr»
m
m
CM cn
a mO r H
U D r H in j -cr« 0 -r a m
CO CM m
"^^ CO CO CM KD Ln CM co [> rco
m cn in co r>. in er» m
gz
«=*
— J
LU
r-
s :
i n CM
-J CO
o in
co m
o
>-{
m m
-H m
CD r H
cn cn
m a -J " r H
o
r H
i n —{
CM m
rH U D
m
cn cn"
cr» CM
cr»
r0
rm
rm
CT» r H
i n
CM CO
cn m
i n r H
in"
m-i
0 m co
U D
co CD
C S
´ " i
—´ —>
LU
s «a:
=
m a
co m
ca
in en
U D CM
i n
CM
CM CM
r H CM
m r H
I D
CM j -
J aIX) r H
cn
i n ca
-J r H
t> cn
m in
o
i n j -
»xi i n
a
CM
0 i n
r-i r H
m r H
cr» ca
1 0
j -m
CM 0
t> a
U D
CO UD
CM
-*
inCT»
CMU D
rr
H
i-^ ao
"***> >oo
«st
*—^
L U
2 .
gM_ j
3 L
fc.
mKDUDt>-
j -
J "
m
-n
cn j -
co in
KD
i n i n
rro
a
-J " CM
i n r H
cn
ca rn
CM o
cn n
i n r H
-4 KD
-J "
ix i m
i n j -
cn
tn
O m
^f to
m co
a mi n
U D J "
rJ
PO
r H
a r H
J -
J - CO
co J
o->
ca r*
r H r~i
co
CM
»CO CD -C J
i —
CO
«=t
cc
KX .
o_ s^OOD
IVIfll
« t
1 —
ISVHIHd
H5VSV1AI
m CM
co cn
r H CO
a m
r H t n
CM
J "
m r~
o a
KD r H
-J r H
m a
a cr»
CTl r H
co
CO J <
xi m
rH m
r^ J i
n r H
-T
r H
CM U 3
r H O
c^ -j -
a a
in m m i n
r-* CM
a
""*
CM m
CM CO
O CO
r H CM
O CM
in a
0 cr»
co r-
in
-j -
j -a
cn m
n a
CO CM
r H C O
J " r H
cn 0U D -3 "
r H
i n i n
0 CM
0 m
j - c ^
m 0
CM r H
m co
cn CM
r~\
t~i
i^\ cn
a r H in
cn a
co cn
rH m
J - U 3
a rn
CM
r H
cn m
CO CD
J " CO
in m
U D CT»
cn CM
CO CD
cn UD
J -
r H
C O LT»
r H m
m KD a cn
C O VNAHG vwdn>in m .-H
CO CM
en
t > iX )
cn
CM
U D
i n j
CM f i 0in
m co -J" CM
r H
i n
CM
«=s
SEE
E:
5 a.
X
o 0_
s;
Q a.
2 :
0 a.
X
0 a.
s:
a a
E
Q a.
5 1
0 a
X0

a a
c f X 0
r H
cr 0 a
r f
ca
n
cr
CO
ca
to
CJ
t r
cn
X
cr
CDCO
L O
t r
tn
>IM
a
a:
a,




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Tabl-iqa 5.


DRVNA MASA ŠUMA :P0 VRSTAMA SASTOJINA u m3


SFRJ
Sveukupna drvna masa šuma


983,1.78.335


292.097.2U9


mm


255,551..329


Sveqa


Bukvc 186,669.366
Hrasta lužnjaka 12,104.716Hrasta
kitnjaka 22,756.825
Cera 10,129.1.1.5
( U Krupne granice * 4,61.9.1.51.
Bagrema * 2.7BU.725
.Ostalih tvrdih llatača 9,516.629
Topole 1,726.71.2


CO


Ostalih mekih listača
3,016.1.1.0


ca Sveua
36,51.2.865


CO
Smreke 18,159.651.
Jele 5,598.816


CD


Crnog bora 7,06!..1.02
CO Bijelog-bora 3.51U.272
Ostalih četinjača 2,205.721


i


UKUPNU 691,381.185
Sveqa 290,665.1.89
Bukve 106,1.91.252
Hrasta 1.9,1.77.515
Graba 21,079.905


Lužnjaka 3,089.723
Jasena 6,101».219
CD


hitnjaka
9.7U1.700


.E=


Graba
5,176.282


-*—« Granice 6,631*.591,
CO Cera 9,51*9.361»


eu


Ostalih listača 62,2<*5.791*
CO


Sveqa
1*8,361.1.07


as i


+—* Smreke
20,269.897


i C3 3


Jele
19,1.96.900


Bijelog bora 2,688.528
.Crnog bora 2,717.811


Ostalih četinjača
3,188.271


Svega
352,351..253


Smreke
58,036.615


CO


Jele 98,802.252
CO


Bukve
11*0.563.1*01»


Bijelog bara
3,903.090


4—» Crnog bora 3,1*25.0-701 "s» Hrasta-3,619.089
I
II >coc3
Ustaca 22,317.1.071 ^ Četinjača 21,687.31.1


SRH


195.172.21.0
30.923.U60
2S.763.31U
17.B15.U63
3.90U.777
2,758.631


230.932
U9.77U
375.808
1.892.2U7
UU5.U62
1,290.220


2.160.1U6
J


U9.195
1.0U1.523


663.301


120.752


285.170.


16U.2U8.780


92.7U5.687 i


2U,156.283 1
13,383.176 1
6,1U0.218


533.969 1
5,188.361
2,005.987
.1,055.272


68.106
B10.57U
26.U03.7U1


2,519.710


169.151.
1,31U.028
153.701


155.390
727.U39
68,983.333


1.2U7.160
29,120.659
35,909.206


30.089
3U8.801
176.392
1.617.6U7
533.U29"


IZVOR: Statistički bilten, Šumarstvo, br.321, Izđ.: Savezni zavod za statistiku, Beograd.
196U.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Tablica 4.


POVRŠINA ŠUMA PO VRSTI SAST0J1NA u hektarima


SFRJ SRH
Ukupna površina šuma


.8.687.71.1 1,91.9.309


SVEGA 2,576.927 269.927


Bukve 1,397.736 126.988
Hrasta lužnjaka 167.9M1 31.532
Hrasta kltnjaka 300.759 25.333
Cera 131.591-5.1.1.1
.2 Krupne granice 59.221. 3.289
m Bagrema 58.861. 12.731.


s


Oatalih tvrdih llstaca 157.91.1. 25.281


:— 2


o Topole 20.976 A. 175
ra Ostalih mekih liatača 30.71,1 7.717
co Smreke 93.81.8 1.60
J2 Jele 27.889 1..1.1.1


n


Crnog bora 60.931 12.211.
Bijelog bora 27.1.32 1.51.2
ja
5S Ostalih četinjača 21.081 8.779


SVECA e, no.sii. 1,679.382


Bukve-hrasta-graba 2,080.937 595.075
OS Hrasta lužnjaka-jasena 170.237 119.871.


C= g-


Hrasta kltnjaka-graba 21,6.8% 38.1.5B


o Granice-cera 279.131. 9.375
§


co Ostalih 1,308.611 608.21.7


ra


«A g


Smreke-jele 209.205 k.282


a Bijelog i crnog bara 51.51.6 9.31.2
3


Ostalih 30.063 13.006


fl


Smreke-jele-bukve 1,392.271 230.731.


-y


Bijelog 1 crnog bora-hrasta 99.011 31.101


sf 5 a


Oatalih 21.2.908


i9.aaa


II


12van: Statistički bilten, Šumarstvo, br, 321, JaUft SoVtZnl ZaVOd » «tltUU^U*,. Beograd,
ide».




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Tablica 3<


ŠUME PO OBLIKU UZGOJA


1. POVRŠINE u hektarima
SFRJ SRH


8,667.71.X 1,94.9.309 |


UKUPNI


CD Svega k, 950.069 1,IIB.661.


CL. s čistom sječom 151.139 1.3.995
JEMtOĐOBNG


9 oplodnom sječom 1,302.11.5 71.7.166


1


= 3 Prebime 3,501.. 785 327.503
Niske Šume


3,729.672 630.61.5


5,905.1.56 1,1^2.597


3,577.27a 957.927


UKUPNO


Svega


s čistom sječom 105.281. 39.985
JEĐN0008ME 620.696


a oplodnom sječom 923.91.3.


^


Prebi me 2,5´J3.D50 297.21.6
Niske šume 2,328.178 521..670


2. DRVNA MASA u 000 m3
SFRJ SRH


UKUPNO 983. V78 195.172


o Svega 81.2.392 178.972
CL, 3 L1?tom SJeEc-
19.91.1. 6.301.
JEDNOBOBKt


173.553 93.562
1


52 | 3 oploanom sječom


=3 Prebime 61.8.897 79.086
Niske šume 11.1.086 16.199
UKUPNO 731..1.21 176.992


UJ
UJ Sveaa


659.611. 167.562
L* s čistom sječom 11..81.2 5.973
JEDNOSOBNE


C/D a ciDlodnom sječom 135.995 85.865
1


Prebime 508.776 75.71.1.


Ni ske šume 71..8C6 9.1.10





j DRUŠTVENE




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Tablica 2.


POVRŠINE ŠUMA PO OČUVANOSTI


SFRJ
Ukupna površina šuma


B, 687.71.1


SVEGA 5,1.50.152
at Listača 3,1.36.6211
Četinjača 1.57.922
ListaČa.i četinjača 1,595.610


. s


a
SVEGA 1,703.521
Listača 1,1.39.599
Četinjača SU.335
-Listača i četinjača 179.5B6
Lisničke Šume zia.aw.
šikare 1,211.175


Makije
111.01.9


DRVNA MASA ŠUMA PO OČUVANOSTI


SFRJ
Ukupna drvna masa


983,1.78.335


1
ListaČa 1.21,018.268
Četinjača 77,656.281.


I
I
Mješovite ListaČa 156,568.1.79
iume Četinjača 178,71.5.811


a
Listača B3,fcD2.951
11
11
Četinjača´
7,055.662
Mješovite
Listača 10,338.332


5


Sitni Četinjača.
7,215.239


Lisničke Šume 7,976.756
Šikare 29,103.026
Makije 1,377.1.93


PRIRAST ŠUMA PO OČUVANOSTI


SFRJ
Ukupan prirast


21.007.723
I
I
ListaČa 9,585.215
Četinjača 1,51.1..356
Masovne Listača 2,903.021.
šume Četinjača 3,582.759


h
h
Listača 1,91.0.216
Četinjača H3.219
Mješoviti Listača 225.025


šume Četinjača 131.1.1.3
Llsničke šume 209.629
šikare 663.558
Makije 79.079


IZVOR; Statist, bilten, Sumaratvo, br. 321, Izd.: Sai/. zav- za statistiku, Beograd,


SRH


1,91.9.309
1,271.867
956.0S9


52.565


263.213


328.091.


303.878


1.671


18.31.5


16.21.2


231.685


- 100.621
SRH


195,172.139


107.350.728
It, 592.771
37,371.. 525
31,125.835


9,668.681.


87.193
328.95a
151.. 260


l».719


3,151.1.96


1.153.020


SRH


l.,2S3.315
2,550.363


100.31.2


591.777


631.739


21.5.281.
3.350


17.388


5.359


20.760


1.9.327


72.621


19LL».




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Tablica 1.


ŠUMSKI FOND uha


1. Ukupno šuma
UKUPNO SUHE
Privredne šume


Zaštitne sume
šume s posebnom namjenom
UREĐENE ŠUME
UKUPNA POVRŠINA ŠUMA
ŠUMOVITOST u X


2. Društvene šume
UKUPNO ŠUME


Privredne Šume
Zaštitne šume
Šume s pusebncn namjenom


UREĐENE ŠUME


3. Privatne šume
UKUPNO ŠUME


Privredne šume
Zaštitne šume
Sume s posebnom namjenom


UREĐENE ŠUME


IZVOR: Statist, bilten, Šumarstvo, br. 321, Ud.: Sau. zavod za


SFRJ


8,687.71,1
B, 204.1. MJ


320.502


162.799
3,959.972
25,580.400
33,96*


SFRJ


5,905.1.56
5,552.851


199.097


153.508
3,620.071
SFRJ


2,782.285
2,651.589


121.1.05


9.291


339.901.


SRH


1,91.9.309:


1,615.153
101.2W


32.908


921.211.
5,653.800
3t.ua»


SRH


.1,1^2.59?
1,1.17.672


35.1.58


29. 1*7
906.01.7


SRH


1.66.712
397.fcar
65.790
3.4I.1
15.167


statistiku, Beograd, 1961..




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Comparison is made between the individual yugoslav republics from the aspect
of productivity and equipment level in forestry.
Poor busines performances are analysed, and some urgent measures for improvement
proposed.


KEY WORDS: Raw material resources — Business performance improvement.


SAB ADI — JAKO VAC:
Sirovinski izvori prerade drva u SR Hrvatskoj — tablice 1—12 na str. 243—251.