DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Tablica 1. ŠUMSKI FOND uha 1. Ukupno šuma UKUPNO SUHE Privredne šume Zaštitne sume šume s posebnom namjenom UREĐENE ŠUME UKUPNA POVRŠINA ŠUMA ŠUMOVITOST u X 2. Društvene šume UKUPNO ŠUME Privredne Šume Zaštitne šume Šume s pusebncn namjenom UREĐENE ŠUME 3. Privatne šume UKUPNO ŠUME Privredne šume Zaštitne šume Sume s posebnom namjenom UREĐENE ŠUME IZVOR: Statist, bilten, Šumarstvo, br. 321, Ud.: Sau. zavod za SFRJ 8,687.71,1 B, 204.1. MJ 320.502 162.799 3,959.972 25,580.400 33,96* SFRJ 5,905.1.56 5,552.851 199.097 153.508 3,620.071 SFRJ 2,782.285 2,651.589 121.1.05 9.291 339.901. SRH 1,91.9.309: 1,615.153 101.2W 32.908 921.211. 5,653.800 3t.ua» SRH .1,1^2.59? 1,1.17.672 35.1.58 29. 1*7 906.01.7 SRH 1.66.712 397.fcar 65.790 3.4I.1 15.167 statistiku, Beograd, 1961.. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Tablica 11* UKUPNO ŠUMA U HEKTARIMA PO JEDNOJ UPRAVNOJ ZGRADI, LUGARNICI I PO 1 km ŠUMSKIH PUTOVA I ŠUMSKIH PRUGA (1979.) Na 1 upravnu zgradu dolazi ha šuma Na 1 lugarnicu dolazi ha šuma Na 1 km šumskih puteva i pruga do laži ha šuma SFRJ 5.653 5.3S8 270 SR Bosna i Hercegovi SR Crna Gora na 7.401 38.327 3.827 16.608 275 42 SR Hrvatska 5.072 5.253 261 SR Makedonija SR Slovenija Uža SR Srbija SAP Kosovo 9.516 1.994 10.621 9.492 10.172 6.281 8.106 16.172 303 207 365 l*« SAP Vojvodina 1.748 782 66 IZVOR: Statistici bilten br. 1232, Šumarstvo 1979., SZS, Beograd, mart 1981. Tablica 12. SJEČA PO JEDNOM HEKTARU ŠUMA I PO JEDNOM ZAPOSLENOM RADNIKU ZAPOSLENOM U ISKORIŠĆIVANJU ŠUMA (1979.) Sječa m po 1 ha šuma Sječa m brutto mase po radniku zaposlenom u iskorišćivanju šuma SFRJ 2,16 347 SR Bosna i Hercegovina SR Crna Gora SR Hrvatska SR Makedonija SR Slovenija Uža SR Srbija SAP Kosovo SAP Vojvodina 2,88 1,70 2,29 0,97 3,22 1,41 0,79 3,98 324 309 417 275 350 347 212 369 IZVOR: Statistički bilten br. 1232, Šumarstvo 1979., SZS, Beograd, mart 1981. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Tablica 9. ZGRADE ŠUMARSKIH ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA (1979.) 2 , 2 -, 2 . 2 po 1 ni po 1 m pD 1 m po 1 tn lugar -lugar -uprav -stambenici skom noj noj upstanu zgradi ravnoj zgradi SFRJ 68 65 117 76 SR Bosna i Hercegovi na 83 61 1U5 66 SR Crna Gora 65 1+7 1+06 1*1* SR Hrvatska 83 68 118 58 SR Makedonija 71 70 96 103 SR Slavenija 122 80 61 52 Uža SR Srbija 92 (+B 176 57 SAP Kosovo 87 63 106 69 SAP Vojvodina 99 76 208 272 IZVOR: Statistički bilten br. 1232, Šumarstvo 1979., SZS, Beograd, mart 1981. Tablica 10. INSTALIRANA SNAGA STROJEVA U kW PO JEDNOM RADNIKU U ŠUMARSTVU Motornih GrađevinStrojeva Strojeva Strojeva Ukupno pila skih stroza isko-za rasad za zašti stroje jeva nsciva-ničku tu šuma va po nje šuma proizvod^ radniku nju kU klü kid kld kld kld SFRJ 1,160 0,699 0,322 0,050 0,015 2,21*5 SR Bosna i Hercegovina 0,800 0,31(6 0,351 0,027 0,002 1,526 SR Crna Gora 1,163 1,509 0,601* 0,067 0,01*8 3,391 SR Hrvatska 1,389 0,383 0,293 0,052 0,023 2,11*0 SR Makedonija 0,978 1,667 0,1*26 0,026 0,009 3,106 SR Slovenija 1,782 1,321 0,022 0,0B(* 0,012 3,220 Uža SR Srbija 1,1*26 1,277 0,1*1*9 0,037 0,012 3,201 SAP KOSOVD 0,379 0,837 0,591* 0,01*9 0,01*1 1,900 SAP Vojvodina 1,368 0,095 0,160 0,206 0,063 1,912 IZVOR: Statistički bilten broj 1232, Šumarstvo 1979., SZS, Beograd., mart 1981. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Tablica ? ŠUMARSKE ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADA U JUGOSLAVIJI (1978.) mil din Broj organizacija 536 Prosječan broj zaposlenih 64 307 Aktivna osnovna sredstva 17 681,1 Sadašnja vrijednost os. sr. 9 720, D STRUKTURA DRUŠTVENOG BRUTTO PROIZVODA ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA U ŠUMARSTVU SFR JUGOSLAVIJE (1978.) u milijunima din DRUŠTVENI BRUTTO PROIZVOD 14.730,3 Materijalni troškovi 5.110,3 Društveni proizvod 9.620,0 Amortizacija 1.313,1 Narodni dohodak 8.305,9 Netto osobni dohoci 3.927,8 Porezi na o.d. 1.526,1 Porezi na dohodak 614,1 Ugovorne obveze 644,2 Ostatak dohotka 1.594,7 Za proširenje materijalne osnove rada 1.297,8 IZVOR: Statistički bilten br. 1232, Šumarstvo 1979., SZS Beograd, mart 1981. Tablica 8. DRUŠTVENI PROIZVOD I OSNOVNA SREDSTVA PO ZAPOSLENOM RADNIKU U ŠUMARSTVU JUGOSLAVIJE (DRUŠT. SEKTOR) u 000 dinara Broj radnika D.P. Aktivna osnovna sredstva Sadašnja vrijednost aktivnih osnovnih sredstava SFR Jugoslavija 64.307 149,6 274,9 151,1 SR Bosna i Herc. SR Crna Gora SR Hrvatska SR Makedonija SR Slovenija Uža SR Srbija SAP Kosovo SAP Vojvodina 24.272 2.921 14.975 3.368 8.251 7.268 1.519 1.733 114,9 115,7 193,3 103,3 225,5 130,5 91,0 175,9 246,9 259,3 336,6 128,4 438,4 186,4 126,0 170,1 141,5 168,2 181,8 61,0 202,4 122,2 83,4 104,4 IZVOR: Statistički bilten br. 1232, Šumarstvo 1979., SZS, Beograd, mart, 1981. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 46 <-- 46 --> PDF |
i n I-H i n -j a UD wwwrcr » c^ c^ m i i J" U3 CM CM m CM in r^ 1 i 1 1 l 1 I 1 1 1 r H O UD 1 w cn rH c*in m C^.r" i n CM CM i n to i n CM 3ÜVMIS m rn 1 ctTin a UD 1 m en HU : a w U> 1 rH rn a J - U 3 i n rH a> in j - rH m i n in a J r H a 1 CM CMCMKD 0 \ r H CMr-t a CT. LT» cr» 0 KD r H t\ J | r-f 3iAin§ 3M3IWSS1 CO CO I -dm UD cr» ro en CM CM CM -J i nf-~\ m r H r-"cD j -D CO CM r H f n CM t 1 O CM co~m" CT» U D m l 1 co r* m c^ CO J t> CM r H m «*. CM J -CO -J" vo a m -j -CO r H a cr» J UD CM. CM O LU (> o «s *—> L U L O r H H m CM i-i to a r-H C-* CM CTli n r H r H j - L n i n H . a J mc^ CO a j - cn a CM U D f-^ Ln a rH LO -J r-4 1 m rH i n rH CM a t-LU s = 3 5 1 — C O mma CM CM O r-l cr» r H m C-r H a CM CMm r H j -CO U D r H m 0 r> CM "C/J r H 2 « X O CM U 3 r H cr» r^ C M j -KD a cn co a m UD a : Q « X h - in m i n j a ,H UDen a CM j - ´J - r H -J c~-m co m CM mr H r* CM -4 CM CO CO CT» CD CM rH a CO >~i r H r-t > U CC C 3 a CM a CM a CM i> m t> > f\ KD CD cn C^ UD KD CO u ca U « m a O -J " -dcn i n m UD r-t m in i > i n m a CO r H co Ln co --r 1X1 CM a ca U D r H a CM i nL HCO m r H r H cn CM KO cn in i n j - cr» m m CM cn a mO r H U D r H in j -cr« 0 -r a m CO CM m "^^ CO CO CM KD Ln CM co [> rco m cn in co r>. in er» m gz «=* — J LU r- s : i n CM -J CO o in co m o >-{ m m CD r H cn cn m a -J " r H o r H i n —{ CM m rH U D m cn cn" cr» CM cr» r0 rm rm CT» r H i n CM CO cn m i n r H in" m-i 0 m co U D co CD C S ´ " i —´ —> LU s «a: = m a co m ca in en U D CM i n CM CM CM r H CM m r H I D CM j - J aIX) r H cn i n ca -J r H t> cn m in o i n j - »xi i n a CM 0 i n r-i r H m r H cr» ca 1 0 j -m CM 0 t> a U D CO UD CM -* inCT» CMU D rr H i-^ ao "***> >oo «st *—^ L U 2 . gM_ j fc. mKDUDt>- j - J " m -n cn j - co in KD i n i n rro a -J " CM i n r H cn ca rn CM o cn n i n r H -4 KD -J " ix i m i n j - cn tn O m ^f to m co a mi n U D J " rJ PO r H a r H J - J - CO co J o-> ca r* r H r~i co CM »CO CD -C J i — CO «=t cc KX . o_ s^OOD IVIfll « t 1 — ISVHIHd H5VSV1AI m CM co cn r H CO a m r H t n CM J " m r~ o a KD r H -J r H m a a cr» CTl r H co CO J < xi m rH m r^ J i n r H -T r H CM U 3 r H O c^ -j - a a in m m i n r-* CM a ""* CM m CM CO O CO r H CM O CM in a 0 cr» co r- in -j - j -a cn m n a CO CM r H C O J " r H cn 0U D -3 " r H i n i n 0 CM 0 m j - c ^ m 0 CM r H m co cn CM r~\ t~i i^\ cn a r H in cn a co cn rH m J - U 3 a rn CM r H cn m CO CD J " CO in m U D CT» cn CM CO CD cn UD J - r H C O LT» r H m m KD a cn C O VNAHG vwdn>in m .-H CO CM en t > iX ) cn CM U D i n j CM f i 0in m co -J" CM r H i n CM «=s SEE E: 5 a. X o 0_ s; Q a. 2 : 0 a. X 0 a. s: a a E Q a. 5 1 0 a X0 „ a c f X 0 r H cr 0 a r f ca n cr CO ca to CJ t r cn X cr CDCO L O t r tn >IM a a: a, |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Tabl-iqa 5. DRVNA MASA ŠUMA :P0 VRSTAMA SASTOJINA u m3 SFRJ Sveukupna drvna masa šuma 983,1.78.335 292.097.2U9 mm 255,551..329 Sveqa Bukvc 186,669.366 Hrasta lužnjaka 12,104.716Hrasta kitnjaka 22,756.825 Cera 10,129.1.1.5 ( U Krupne granice * 4,61.9.1.51. Bagrema * 2.7BU.725 .Ostalih tvrdih llatača 9,516.629 Topole 1,726.71.2 CO Ostalih mekih listača 3,016.1.1.0 ca Sveua 36,51.2.865 CO Smreke 18,159.651. Jele 5,598.816 CD Crnog bora 7,06!..1.02 CO Bijelog-bora 3.51U.272 Ostalih četinjača 2,205.721 i UKUPNU 691,381.185 Sveqa 290,665.1.89 Bukve 106,1.91.252 Hrasta 1.9,1.77.515 Graba 21,079.905 Lužnjaka 3,089.723 Jasena 6,101».219 CD hitnjaka 9.7U1.700 .E= Graba 5,176.282 -*—« Granice 6,631*.591, CO Cera 9,51*9.361» eu Ostalih listača 62,2<*5.791* CO Sveqa 1*8,361.1.07 as i +—* Smreke 20,269.897 i C3 3 Jele 19,1.96.900 Bijelog bora 2,688.528 .Crnog bora 2,717.811 Ostalih četinjača 3,188.271 Svega 352,351..253 Smreke 58,036.615 CO Jele 98,802.252 CO Bukve 11*0.563.1*01» Bijelog bara 3,903.090 4—» Crnog bora 3,1*25.0-701 "s» Hrasta-3,619.089 I II >coc3 Ustaca 22,317.1.071 ^ Četinjača 21,687.31.1 SRH 195.172.21.0 30.923.U60 2S.763.31U 17.B15.U63 3.90U.777 2,758.631 230.932 U9.77U 375.808 1.892.2U7 UU5.U62 1,290.220 2.160.1U6 J U9.195 1.0U1.523 663.301 120.752 285.170. 16U.2U8.780 92.7U5.687 i 2U,156.283 1 13,383.176 1 6,1U0.218 533.969 1 5,188.361 2,005.987 .1,055.272 68.106 B10.57U 26.U03.7U1 2,519.710 169.151. 1,31U.028 153.701 155.390 727.U39 68,983.333 1.2U7.160 29,120.659 35,909.206 30.089 3U8.801 176.392 1.617.6U7 533.U29" IZVOR: Statistički bilten, Šumarstvo, br.321, Izđ.: Savezni zavod za statistiku, Beograd. 196U. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Tablica 4. POVRŠINA ŠUMA PO VRSTI SAST0J1NA u hektarima SFRJ SRH Ukupna površina šuma .8.687.71.1 1,91.9.309 SVEGA 2,576.927 269.927 Bukve 1,397.736 126.988 Hrasta lužnjaka 167.9M1 31.532 Hrasta kltnjaka 300.759 25.333 Cera 131.591-5.1.1.1 .2 Krupne granice 59.221. 3.289 m Bagrema 58.861. 12.731. s Oatalih tvrdih llstaca 157.91.1. 25.281 :— 2 o Topole 20.976 A. 175 ra Ostalih mekih liatača 30.71,1 7.717 co Smreke 93.81.8 1.60 J2 Jele 27.889 1..1.1.1 n Crnog bora 60.931 12.211. Bijelog bora 27.1.32 1.51.2 ja 5S Ostalih četinjača 21.081 8.779 SVECA e, no.sii. 1,679.382 Bukve-hrasta-graba 2,080.937 595.075 OS Hrasta lužnjaka-jasena 170.237 119.871. C= g- Hrasta kltnjaka-graba 21,6.8% 38.1.5B o Granice-cera 279.131. 9.375 § co Ostalih 1,308.611 608.21.7 ra «A g Smreke-jele 209.205 k.282 a Bijelog i crnog bara 51.51.6 9.31.2 3 Ostalih 30.063 13.006 fl Smreke-jele-bukve 1,392.271 230.731. -y Bijelog 1 crnog bora-hrasta 99.011 31.101 sf 5 a Oatalih 21.2.908 i9.aaa II 12van: Statistički bilten, Šumarstvo, br, 321, JaUft SoVtZnl ZaVOd » «tltUU^U*,. Beograd, ide». |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Tablica 3< ŠUME PO OBLIKU UZGOJA 1. POVRŠINE u hektarima SFRJ SRH 8,667.71.X 1,94.9.309 | UKUPNI CD Svega k, 950.069 1,IIB.661. CL. s čistom sječom 151.139 1.3.995 JEMtOĐOBNG 9 oplodnom sječom 1,302.11.5 71.7.166 1 = 3 Prebime 3,501.. 785 327.503 Niske Šume 3,729.672 630.61.5 5,905.1.56 1,1^2.597 3,577.27a 957.927 UKUPNO Svega s čistom sječom 105.281. 39.985 JEĐN0008ME 620.696 a oplodnom sječom 923.91.3. ^ Prebi me 2,5´J3.D50 297.21.6 Niske šume 2,328.178 521..670 2. DRVNA MASA u 000 m3 SFRJ SRH UKUPNO 983. V78 195.172 o Svega 81.2.392 178.972 CL, 3 L1?tom SJeEc- 19.91.1. 6.301. JEDNOBOBKt 173.553 93.562 1 52 | 3 oploanom sječom =3 Prebime 61.8.897 79.086 Niske šume 11.1.086 16.199 UKUPNO 731..1.21 176.992 UJ UJ Sveaa 659.611. 167.562 L* s čistom sječom 11..81.2 5.973 JEDNOSOBNE C/D a ciDlodnom sječom 135.995 85.865 1 Prebime 508.776 75.71.1. Ni ske šume 71..8C6 9.1.10 1§ j DRUŠTVENE |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Tablica 2. POVRŠINE ŠUMA PO OČUVANOSTI SFRJ Ukupna površina šuma B, 687.71.1 SVEGA 5,1.50.152 at Listača 3,1.36.6211 Četinjača 1.57.922 ListaČa.i četinjača 1,595.610 . s a SVEGA 1,703.521 Listača 1,1.39.599 Četinjača SU.335 -Listača i četinjača 179.5B6 Lisničke Šume zia.aw. šikare 1,211.175 Makije 111.01.9 DRVNA MASA ŠUMA PO OČUVANOSTI SFRJ Ukupna drvna masa 983,1.78.335 1 ListaČa 1.21,018.268 Četinjača 77,656.281. I I Mješovite ListaČa 156,568.1.79 iume Četinjača 178,71.5.811 a Listača B3,fcD2.951 11 11 Četinjača´ 7,055.662 Mješovite Listača 10,338.332 5 Sitni Četinjača. 7,215.239 Lisničke Šume 7,976.756 Šikare 29,103.026 Makije 1,377.1.93 PRIRAST ŠUMA PO OČUVANOSTI SFRJ Ukupan prirast 21.007.723 I I ListaČa 9,585.215 Četinjača 1,51.1..356 Masovne Listača 2,903.021. šume Četinjača 3,582.759 h h Listača 1,91.0.216 Četinjača H3.219 Mješoviti Listača 225.025 šume Četinjača 131.1.1.3 Llsničke šume 209.629 šikare 663.558 Makije 79.079 IZVOR; Statist, bilten, Sumaratvo, br. 321, Izd.: Sai/. zav- za statistiku, Beograd, SRH 1,91.9.309 1,271.867 956.0S9 52.565 263.213 328.091. 303.878 1.671 18.31.5 16.21.2 231.685 - 100.621 SRH 195,172.139 107.350.728 It, 592.771 37,371.. 525 31,125.835 9,668.681. 87.193 328.95a 151.. 260 l».719 3,151.1.96 1.153.020 SRH l.,2S3.315 2,550.363 100.31.2 591.777 631.739 21.5.281. 3.350 17.388 5.359 20.760 1.9.327 72.621 19LL». |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Comparison is made between the individual yugoslav republics from the aspect of productivity and equipment level in forestry. Poor busines performances are analysed, and some urgent measures for improvement proposed. KEY WORDS: Raw material resources — Business performance improvement. SAB ADI — JAKO VAC: Sirovinski izvori prerade drva u SR Hrvatskoj — tablice 1—12 na str. 243—251. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 39 <-- 39 --> PDF |
se jednostavno ništa više ne isplati: Dok se stari papir u SR Njemačkoj i SAD naveliko skuplja, kod nas se to ne isplati. U sistemu u kojem se najviše isplati proizvoditi malo, a potrebna sredstva namicati povisivanjem cijena nije drugo ni za očekivati od nekontrolirane inflacije i nezaposlenosti, pored negativne platne bilance i posljedica koje iz nje proizlaze. Samoupravljanje ima svoj smisao samo u uvjetima pune zaposlenosti. Ako je posao međutim privilegij, kako će nezaposleni samoupravljati? S druge strane, onaj tko je zaposlen, mora se jako truditi da bi, ne ispunjavajući svoje radne obveze, ostao bez posla. (3) Otvorenost šuma odnosno neotvorenost, samo je isprika za vlastite slabosti i za egzogene činitelje koji proizlaze iz loše gospodarske politike. Nema nikakve sumnje da otvorenost šuma nije u nas dostatna. S druge pak strane šumarstvo ima mogućnost da pokriva, uslijed monopolnog položaja, i najnerentabilnije sječine. Sasvim je ljudska reakcija da se, ako sistem omogućuje, radi manje, ostavlja drvo u šumi, sječe gdje je to lakše, sve će nadoknaditi cijena koja se udara potrošačima. Za šumarstvo nema problema ni onda kada se ukaže potreba za devizama. Bukovina se. npr., posijcče kasno i izvrši se pritisak na drvnu industriju da to primi. Ukoliko ona to odbije, izvozimo i dobivamo potrebne devize. Bilo bi nepošteno reći da je to zbog toga što su šumari nepošteni- Oni jednako nisu drugačiji od drugih kod kojih je takvo ponašanje sankcionirano. Udruženi rad je do sada prolazio kroz sve nedaće zbog negospodarskog vrednovanja i ignoriranja ekonomskih zakona i pokazao začuđujuće visoki stupanj prilagođivanja prilikama, uvijek s ciljem maksimizacije profitabilnosti. Moguće je prirodno nabrojati još čitav niz uzroka, ali bi to bilo samo nizanje detalja. Planovima postavljeni ciljevi pošumljivanja i melioracije, kako god bili skromni, nisu već desetljećima bili ostvareni. Da bi zadovoljila današnje skromne potrebe za papirom, Jugoslavija mora uvoziti jedan milijun ma celuloznog drva, na tone celuloze, stotine tone starog papira, itd., itd. Upravo dramatska platnobilančna situacija, unatoč tomu nije nikog pokrenula i okrenula prema mogućnostima proizvodnje drvne mase u kratkim ophodnjama za tu svrhu. Raw Material Resources for the Forest Industries in Croatia Summary This paper presents the forest resources available to the forest industries in Croatia. Croatia is endowed with 2.4 mill, ha of forests and forest land, 1.95 mill. ha of which is covered with forests. About 65% of the covered area is well-preserved, while 35% is degraded, or in various stages of degradation. Total stumpage contains 195.2 mil. m8, annual growth reaching an average of 4.5 mill. m3. Annual removals average about 4.25 m3 gross. Of the 3.6 mill, m3 net removals 1.9 mill, m3 is technical round wood, and 1.7 mill, m3 stack wood for fuel, pulp, and particle board manufacture. It is stated that the low usage of felleg timber is due to lac of economic motivation for full utilization of timber in forests. 241 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Za nisko iskorištenje bruto mase, kako u sortimentima, tako i ispod etatnih mogućnosti okrivljuje se neekonomičnost i nerentablnost proizvodnje, uslijed visokih troškova eksploatacije, uvjetovanih niskom otvorenošću šuma, slabom opremljenošću rada, nedovoljnom stručnom osposobljenošću i fluktuacijom radnika te neadekvatnom politikom cijena šumskih sortimenata, posebno prostornog drva. Kada bi samo gornji razlozi bili izričiti krivac za nisko iskorištenje i rasipanje posječene mase i za niske sječe, bilo bi veoma lagano otkloniti te uzroke. Pravi razlog međutim nipošto nije u naprijed navedenom, jer su ti navedeni razlozi posljedica, a ne uzrok. Na žalost, u nas se počesto miješaju pojmovi: uzroci i posljedice, tako da mjere, koje bi trebale otkloniti slabosti u tome ne uspijevaju upravo zbog tog razloga. Pokušat ćemo nabrojiti barem neke od uzroka: (1) Nedostatak dugoročnosti poslovanja. Koliko god šumarstvo bilo privredna grana, jedina u nas, koja ima dugoročne planove, poslovanje je kratkoročno, gospodarske jedinice razmrvljene i odvojene od kompleksnih gospodarskih cjelina, i u kratkoročnosti sve više prevladavaju sitni regionalni interesi područja koje pojedine šumarije pokrivaju. (2) Fluktuacija radnika nipošto ne može i ne smije biti smatrana uzrokom niskog iskorištenja ili sječa ispod etatnih mogućnosti. Fluktuacija, koja je očigledno nešto veća u šumarstvu u odnosu na druge grane, samo je odraz određenih pozitivnih sloboda koje radnik ima uz traženje boljeg posla, veće plaće, itd. Samo po sebi to ne bi smjelo uopće biti smatrano uzrokom, već treba promatrati baš fluktuiranje kao rezultat slabijeg djelovanja gospodarskih zakona i u normalnoj živahnoj privredi preduvjet za visoku proizvodnost upravo treba biti pokretljivost resursa, među kojima je jedan i ljudski rad. Problem je međutim u zabludi gospodarske politike, koja se vodi već decenijama, a koja preferira skupi rad i jeftini kapital, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. Jugoslavija je poslije Drugog svjetskog rata doživjela neviđenu industrijalizaciju i bijeg stanovništva iz poljoprivrede. Dok smo imali brojno poljoprivredno stanovništvo, koje je na malom posjedu vegetiralo, to je stanovništvo, da bi došlo do novca za plaćanje poreza ili kupovinu industrijskih proizvoda, bilo prisiljeno u vrijeme mirovanja poljoprivrednih radova tražiti posao u šumi. Danas to više nije slučaj. Da bi se osigurali radnici za rad u šumi, potrebno je osigurati stalnost zaposlenja. Kako je poslovanje kratkoročno, kako se stalno vrši odlijevanje fondova iz dugoročnih u kratkoročne namjene, nema dovoljno sredstava da se radnici iz eksploatacije prebacuju na šumsko kulturne poslove. Na jednoj strani se zapošljavaju radnici na eksploataciji, na drugoj na šumsko-uzgojnim radovima. Takva podijeljenost obara proizvodnost rada- Pored visokih osobnih dohodaka i ogromnih davanja na njih, povećanje produktivnosti nema nikakvih perspektiva. Suvremeni tip radnika u šumarstvu sasvim je drugačiji od onoga prije pedeset ili trideset godina: to mora biti specijalist, koji zna rukovati najrazličitijim strojevima u eksploataciji šuma i uzgoju i njezi sastojina, a zbog kratkoročnosti poslovanja, upravo to nedostaje. Razvijene zemlje isto tako muče muku sa šumskim radnicima. No, mi smo u najboljem slučaju srednje razvijena zemlja. Kod nas 240 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 37 <-- 37 --> PDF |
239 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 36 <-- 36 --> PDF |
U tablicama 7. do 12. date su usporedbe za Jugoslaviju u socijalističkim republikama i pokrajinama o sredstvima, otvorenosti šuma, snabdjevenosti strojevima i opremom itd. Ti podaci su prirodno uprosječeni, a odnose se na najrazličitije uvjete, pa nije shodno izvlačiti iz njih neke čvrste zaključke. Možemo čak konstatirati da je kao što je to slučaj u Hrvatskoj, tako je i u cijeloj Jugoslaviji, da su šume slabije, lošije gospodarene tamo, gdje je opći stupanj razvijenosti cjelokupnog gospodarstva niži. To je i razumljivo, jer što je gospodarski razvitak niži, čovjek je više upućen na šumu kao izvor prihoda i materijala, a time je i iskorišoivanje neracionalnije — račun plaća šuma. U hrvatskim šumama mlade i srednjedobne sastojine su najčešće, što nas udaljuje od načela potraj nog gospodarenja, kojemu je cilj da se osigura kroz dugo vrijeme približno jednak godišnji prihod. Dok je takvo stanje u jednodobnim šumama, možemo tvrditi međutim da je stanje u prebornim šumama povoljnije, budući da tamo prevladavaju srednja i debela stabla s relativno visokom drvnom masom po jedinici površine (oko 240 m*/ha). Pojam zadovoljavajuće, visoke ili niske drvne mase po jedinici površine je međutim relativan i može dovesti u zabludu. Ako se raspravlja o prosjecima, to još može biti donekle prihvatljivo, ali kada se određuje drvna masa za pojedine sastojine u gospodarskoj osnovi, kako to pokazuju istraživanja (KOVACIĆ, 1981.)* valja upotrijebiti sasvim drugačije kriterije od prosjeka. Dok prebirne šume imaju relativno najbolje očuvan šumski fond, pojavljuju se problemi gospodarenja u njima, zbog nepovoljne debljinske strukture. Zastupljenost četinjača u ukupnoj drvnoj masi je relativno niska, ona iznosi samo oko 18,5%. Unatoč vrijednim pokušajima, pa čak i dobrim rezultatima, unošenje četinjača u šume listače i konverzija degradiranih šuma u visoke mješovite ili sastojine četinjača, zbog niza razloga, nisu doprinijele poboljšanju vrijednosti šumskog fonda za gotovo cijelo poslijeratno razdoblje, barem ne bitno. Nepovoljno stanje šuma, osobito u odnosu na stupanj očuvanosti, debljinska i starosna struktura, posljedica je eksploatacije u prošlosti, a djelomično i povećanim zahvatima prvih poslijeratnih godina, kada je valjalo obnoviti zemlju. Prosječan godišnji etat predstavlja u Hrvatskoj, iz svih šuma bruto oko 4,5 min m3. Realizacija sječa pak iznosi nešto ispod prosječnog etata, tj. oko 4,25 min m3. Iskorištenje bruto mase iznosi oko 3,6 min m3 i ono stagnira, čak s povremenim padovima, budući da se dio drvne mase ne izrađuje, već se ostavlja u šumi- Prema prosjecima nekoliko posljednjih godina, tehničke oblovine se izrađuje oko 1,9 min m3 (53%), a prostornog drva za ogrjev i industrijsku preradu oko 1,7 min m3 (47%). *) Kova vic, Đ.: Raspodjela učestalosti broja stabala i drvne mase kao mjerilo unapređenja proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka u SR Hrvatskoj (Disertacija, rukopis, Zagreb, 1981). |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 34 <-- 34 --> PDF |
S.R. SRBIJA 3Wn? 3MP1HSIV |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 33 <-- 33 --> PDF |
blagostanje, sigurnost, pravda, jednakost, sloboda i stabilnost. Te ciljeve je teško u praksi kvantificirati. Makroekonomski ciljevi su povećanje narodnog dohotka po glavi stanovnika, pravedna raspodjela narodnog dohotka, stabilan gospodarski razvitak, uravnotežena bilanca plaćanja i puna zaposlenosti. Kada to promatramo u šumarstvu i šumskim industrijama*, mikroekonomski cilj bio bi optimalna alokacija drvnih resursa, što znači takovo korištenje, kojim će se maksimizirati narodni dohodak. Šume nemaju samo značaj kao izvor drvne mase za potrebe prerade u proizvode, kojima se zadovoljava domaća i inozemna tražnja- Šume isto tako doprinose da pojedinac može živjeti bolje i ljepše, dakle doprinose kakvoći uvjeta života stanovništva, pružajući zaštitu od šteta po okolini, a isto tako pružajući stanovništvu mjesto za odmor i rekreaciju. Najvažnije je međutim da šume pružaju okolini čovjeka prirodnu zaštitu protiv erozije tla, poplava, onečišćenja uzduha, umanjivanje destruktivne snage vjetrova, apsorpciju buke i topline. Šume psihički povoljno djeluju na čovjeka, sve više uzbuđenog tempom suvremenog života. Konačno, šume su prirodno stanište životinja, a isto tako pružaju mogućnost velikih koristi od ubiranja plodova i ostalih sporednih proizvoda od šuma. Opće koristi šuma teško je vrednovati i iskazati u nekakvom opipljivom i usporedivom mjerilu. Izvjesno je međutim to, da je jednostavno nezamislivo iskrčenje šuma npr. sjevernog Velebita, jer primorska strana go- log Velebita djeluje upravo kao stravična opomena što bi se moglo desiti. Isto je tako nezamislivo koje bi sve posljedice moglo izazvati krčenje šuma Korduna, Banije, Like, na režim voda i sada gusto naseljene doline desne vododjelnice rijeke Save. Veoma se često opće koristi šuma jednostavno ignoriraju, ili pak uzimaju kao da su date same od sebe, pa se doprinos općem blagostanju šuma mjeri isključivo kroz proizvedenu drvnu masu, kao da opće koristi uopće ne postoje. U takvim mjerilima vrednovanja, šumarstvo daje na uložena sredstva relativno nisku stopu povratka, pa se mehaničkim svrstavanjem investicijskih alternativa često neopravdano nalazi na dnu ljestvice rentabiliteta. Slijedom tablica prikazuje se stanje šumskog fonda, paralelno u SFR Jugoslaviji i SR Hrvatskoj. Kao što je u tablicama prikazano, očuvane šume zauzimaju svega 65% šumskih površina, a šume u različitim stupnjevima degradacije čak 35°-o. Degradirane šume i šikare pretežno se prostiru u Dalmaciji, Hrvatskom primorju, Istri i Lici, te djelomično u Baniji i Kordunu. Takvo prostiranje gotovo da se poklapa s manje razvijenim područjima Hrvatske. Udio degradiranih šuma, šikara i makija, pored neobraslog šumskog zemljišta, predstavlja ogroman potencijal kod proizvodnje drvne mase (da se o općim koristima od šuma i ne govori), koji bi pravilnim usmjeravanjem investicija, zbog pogodnih pedoloških i klimatskih uvjeta, mogao u relativno kratkom vremenu doprinijeti beskrajno mnogo općem blagostanju zemlje. *) Pod »šumskim industrijama« podrazumijevamo proizvodnju drva i na drvu temeljenih proizvoda. Taj termin nije jako uobičajen u našoj literaturi, unatoč toga ćemo ga upotrebljavati zbog praktičnih razloga. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 32 <-- 32 --> PDF |
posvećuje im se i odgovorajuća veća pažnja. Tu pojačanu pažnju zaslužuju četinjače i zbog svojstava drva i područja gdje se to drvo može primijeniti. Belgija, Danska, Francuska i obje Njemačke vodeće su u pošumljivanju, osobito u četinjačama. Idući prema jugu ili u nižim područjima, šume četinjača zamjenjuju mješovite šume s prirodnim listačama i autohtonim ili unešenim četinjačama. Zbog dobrih tala na kojima rastu autohtone šume, koja su istovremeno isto tako poželjna i za poljoprivredu, ostale su sačuvane samo manje površine pod šumama. Sve u svemu, ipak takve šume pokrivaju još uvijek značajne površine, gdje autohtone listače učešćem znatno premašuju četinjače, kao npr. u Belgiji, Francuskoj, UK, Portugalu, Madžarskoj, Jugoslaviji, Bugarskoj i Rumunjskoj. U svim se tim zemljama vodi stroga kontrola da bi se spriječile prekomjerne sječe. Unatoč pomnom iskorišćivanju i štednji, što je već naprijed istaknuto, gotovo sve zemlje Zapadne i Južne Evrope moraju uvoziti šumske proizvode iz drugih područja. Evropa u stvari (bez evropskog dijela SSSR) učestvuje s oko 18% u svjetskoj proizvodnji drva, ali učestvuje s oko 50% u svjetskom uvozu drva i drvnih proizvoda. Glavni uvoznici su UK, SR Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska i Danska, s tim da i ostale zemlje uvoze značajne količine drva i proizvoda od drva. Uz izuzetak Finske, Švedske i Norveške, glavni uvozni sortimenti su piljena građa četinjača i listača, celuloza, pilanski trupci (uglavnom egzote), različte vrste papira i drvo za celulozu. Evropa isto tako učestvuje oko 47% u svjetskom izvozu drva i drvnih proizvoda. Oko 86% od toga su papiri i proizvodi iz papira., celuloza i piljeno drvo, uglavnom četinjača. Glavni izvoznici su Švedska, Finka, SR Njemačka i Austrija. Najveći dio tog izvoza odvija se unutar Evrope- Kada je riječ o šumovitosti, SSSR se može i mora promatrati posebno. Oko 38% ukupnog teritorija SR nalazi se pod šumom. Kao i kod drugih zemalja koje se protežu na većim udaljenostima sjever-jug, šume SSSR imaju postepen prijelaz od tajge na sjeveru do mješovitih šuma i sasvim na jugu autohtonih šuma listača. Prvobitne autohtone i mješovite šume, kako u evropskom dijelu tako i u zapadnoj Sibiriji, u velikoj su mjeri krčene zbog drva ili pašnjaka na jugu. Tajga međutim, koja se proteže od Finske do Ohotskog mora, predstavlja važnu svjetsku šumsku rezervu. One mogu potrajati i nalaze se pod jakim državnim nadzorom. Najveći njihov dio još se uvijek nalazi udaljen od komunikacija, što je restriktivan činitelj za njihovo iskorišćivanje u ovom času. Šume i šumska zemljišta u prirodnim resursima Hrvatske zauzimaju, za poljoprivrede, jedno od najznačajnijih mjesta. Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta zauzima oko 2,4 min ha, od čega 1,95 min ha predstavlja šumom obrasle površine. Neobrasle površine zauzimaju oko 440.000 ha. Obrasle površine zauzimaju oko 35% ukupne površine SR Hrvatske, čime je šumovitost Hrvatske veća za oko 2% od prosječne šumovitosti Jugoslavije. Mjereno evropskim mjerilima, šumovitost Jugoslavije i Hrvatske spada u srednju šumovitost (visoka šumovitost je u Finskoj, Švedskoj i Norveškoj). Kao što je to svugdje slučaj, sve zemlje i regije imaju društvene, makroekonomske i mikroekonomske ciljeve. Društveni ciljevi su materijalno |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 31 <-- 31 --> PDF |
šnje u SAD. Potrošnja u Jugoslaviji iznosi po stanovniku godišnje oko 0,74 ni3 drva. Najveći broj evropskih zemalja ima danas više šuma nego su imali prije sto godina. Velik broj industrijski razvijenih zemalja Evrope nalazi se u tzv. trećem ciklusu upotrebe šuma, koji uključuje redovito pošumljivanje, znanstveno vođene sječe (u prugama), potpunu upotrebu svog posječenog materijala, zatim podržavanje velikih šumskih kompleksa, kao i uređivanje šuma. Unatoč svim mjerama, najveći broj razvijenih industrijskih zemalja spadaju u aktivne neto uvoznike drva i proizvoda od drva. Kao i drugdje, šume četinjača u Evropi rastu na pjeskovitom ili stjenovitom, odnosno tlu s malo precipitacija ili hladnijim područjima, uglavnom nepodesnim ili manje podesnim za poljoprivredu. Glavne šume četinjača prostiru se u pošumljenim pješčarama francuskog Landes, Pirineja, Alpa, planina uzduž srednjeg Porajnja, te na siromašnijim tlima ravnica od Sjevernog mora do Poljske. Budući da četinjače rastu brže od listača, |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 29 <-- 29 --> PDF |
UDC: 630* 56 : 338.911 (497.13). 001/2 Sura. list 106:231 SIROVINSKI IZVORI PRERADE DRVA U SR HRVATSKOJ Prof. dr Rudolf SABADI, dipl. ing., dipl. oec. Hranislav JAKOVAC, dipl. ing. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu SAŽETAK. Ovaj rad prikazuje sirovinske izvore drvoprerađivačkih industrija u Hrvatskoj. Hrvatska raspolaže s 2,4 min ha šuma i šumskog zemljišta, 1,95 min ha je obraslo šumom. Oko 65% šumom obraslog zemljišta su očuvane šume, a oko 35% degradirane u različitim stupnjevima degradacije. Ukupna drvna masa sastoji se od 195.2 min ra3, a prosječan godišnji prirast iznosi bruto 4,5 min ms. Godišnje sječe kreću se prosječno oko 4,25 min m3 bruto mase. Od 3,6 min m* neto sječe 1,9 min m3 je tehnička oblovina, a 1,7 min m% je prostorno drvo za ogrjev, celulozu i proizvodnjuiverastih ploča. Zaključuje se da je nisko istorištenje prosječnog drva rezultat nedostatka gospodarske motivacije ka punom iskorištenju drva u šumi. Uspoređujeopremljenost u se između šumarstvu. republika u Jugoslaviji proizvodnost i KLJUČNE RIJEČI: Sirovinski izvori — Unapređenje poslovanja Kako je poznato, šuma je biljna asocijacija koja se sastoji prvenstveno od drveća. Prvobitno su šume pokrivale otprilike 40% zemaljske površine, no čovjek djelujući destruktivno upotrebom zemljišta i iskorišćivanjem i krčenjem, smanjio je površinu zemljišta pod šumom, tako da se danas može reći da šume pokrivaju oko 27% zemaljske površine. Unatoč svemu, šume predstavljaju jedan od najvećih, ali na žalost i najzloupotrebijivih resursa. Osim planinskih goleti i močvara, cijela Evropa spada u područje idealno za šumu, iako su originalne šume posječene i iskrčene još u davna vremena. Zemlje Centralne Evrope, od Atlantskog oceana do Poljske šumovite su od 8 do 30%. U Ujedinjenom Kraljevstvu npr. samo oko 6% od ukupnih površina nalazi se pod šumom, najveći dio od toga su sekundarne mješovitih šuma umjerene zone. Sve zemlje Evrope veoma su štedljive u upotrebi drva. Dok se u SAD po stanovniku godišnje troši oko 2,27 m3 drva, u UK je potrošnja po stanovniku godišnje samo oko 0,48 m3. Samo se u Finskoj, Kanadi i Švedskoj godišnje po stanovniku troši više drva od potro |