DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 36 <-- 36 --> PDF |
U tablicama 7. do 12. date su usporedbe za Jugoslaviju u socijalističkim republikama i pokrajinama o sredstvima, otvorenosti šuma, snabdjevenosti strojevima i opremom itd. Ti podaci su prirodno uprosječeni, a odnose se na najrazličitije uvjete, pa nije shodno izvlačiti iz njih neke čvrste zaključke. Možemo čak konstatirati da je kao što je to slučaj u Hrvatskoj, tako je i u cijeloj Jugoslaviji, da su šume slabije, lošije gospodarene tamo, gdje je opći stupanj razvijenosti cjelokupnog gospodarstva niži. To je i razumljivo, jer što je gospodarski razvitak niži, čovjek je više upućen na šumu kao izvor prihoda i materijala, a time je i iskorišoivanje neracionalnije — račun plaća šuma. U hrvatskim šumama mlade i srednjedobne sastojine su najčešće, što nas udaljuje od načela potraj nog gospodarenja, kojemu je cilj da se osigura kroz dugo vrijeme približno jednak godišnji prihod. Dok je takvo stanje u jednodobnim šumama, možemo tvrditi međutim da je stanje u prebornim šumama povoljnije, budući da tamo prevladavaju srednja i debela stabla s relativno visokom drvnom masom po jedinici površine (oko 240 m*/ha). Pojam zadovoljavajuće, visoke ili niske drvne mase po jedinici površine je međutim relativan i može dovesti u zabludu. Ako se raspravlja o prosjecima, to još može biti donekle prihvatljivo, ali kada se određuje drvna masa za pojedine sastojine u gospodarskoj osnovi, kako to pokazuju istraživanja (KOVACIĆ, 1981.)* valja upotrijebiti sasvim drugačije kriterije od prosjeka. Dok prebirne šume imaju relativno najbolje očuvan šumski fond, pojavljuju se problemi gospodarenja u njima, zbog nepovoljne debljinske strukture. Zastupljenost četinjača u ukupnoj drvnoj masi je relativno niska, ona iznosi samo oko 18,5%. Unatoč vrijednim pokušajima, pa čak i dobrim rezultatima, unošenje četinjača u šume listače i konverzija degradiranih šuma u visoke mješovite ili sastojine četinjača, zbog niza razloga, nisu doprinijele poboljšanju vrijednosti šumskog fonda za gotovo cijelo poslijeratno razdoblje, barem ne bitno. Nepovoljno stanje šuma, osobito u odnosu na stupanj očuvanosti, debljinska i starosna struktura, posljedica je eksploatacije u prošlosti, a djelomično i povećanim zahvatima prvih poslijeratnih godina, kada je valjalo obnoviti zemlju. Prosječan godišnji etat predstavlja u Hrvatskoj, iz svih šuma bruto oko 4,5 min m3. Realizacija sječa pak iznosi nešto ispod prosječnog etata, tj. oko 4,25 min m3. Iskorištenje bruto mase iznosi oko 3,6 min m3 i ono stagnira, čak s povremenim padovima, budući da se dio drvne mase ne izrađuje, već se ostavlja u šumi- Prema prosjecima nekoliko posljednjih godina, tehničke oblovine se izrađuje oko 1,9 min m3 (53%), a prostornog drva za ogrjev i industrijsku preradu oko 1,7 min m3 (47%). *) Kova vic, Đ.: Raspodjela učestalosti broja stabala i drvne mase kao mjerilo unapređenja proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka u SR Hrvatskoj (Disertacija, rukopis, Zagreb, 1981). |