DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 39 <-- 39 --> PDF |
se jednostavno ništa više ne isplati: Dok se stari papir u SR Njemačkoj i SAD naveliko skuplja, kod nas se to ne isplati. U sistemu u kojem se najviše isplati proizvoditi malo, a potrebna sredstva namicati povisivanjem cijena nije drugo ni za očekivati od nekontrolirane inflacije i nezaposlenosti, pored negativne platne bilance i posljedica koje iz nje proizlaze. Samoupravljanje ima svoj smisao samo u uvjetima pune zaposlenosti. Ako je posao međutim privilegij, kako će nezaposleni samoupravljati? S druge strane, onaj tko je zaposlen, mora se jako truditi da bi, ne ispunjavajući svoje radne obveze, ostao bez posla. (3) Otvorenost šuma odnosno neotvorenost, samo je isprika za vlastite slabosti i za egzogene činitelje koji proizlaze iz loše gospodarske politike. Nema nikakve sumnje da otvorenost šuma nije u nas dostatna. S druge pak strane šumarstvo ima mogućnost da pokriva, uslijed monopolnog položaja, i najnerentabilnije sječine. Sasvim je ljudska reakcija da se, ako sistem omogućuje, radi manje, ostavlja drvo u šumi, sječe gdje je to lakše, sve će nadoknaditi cijena koja se udara potrošačima. Za šumarstvo nema problema ni onda kada se ukaže potreba za devizama. Bukovina se. npr., posijcče kasno i izvrši se pritisak na drvnu industriju da to primi. Ukoliko ona to odbije, izvozimo i dobivamo potrebne devize. Bilo bi nepošteno reći da je to zbog toga što su šumari nepošteni- Oni jednako nisu drugačiji od drugih kod kojih je takvo ponašanje sankcionirano. Udruženi rad je do sada prolazio kroz sve nedaće zbog negospodarskog vrednovanja i ignoriranja ekonomskih zakona i pokazao začuđujuće visoki stupanj prilagođivanja prilikama, uvijek s ciljem maksimizacije profitabilnosti. Moguće je prirodno nabrojati još čitav niz uzroka, ali bi to bilo samo nizanje detalja. Planovima postavljeni ciljevi pošumljivanja i melioracije, kako god bili skromni, nisu već desetljećima bili ostvareni. Da bi zadovoljila današnje skromne potrebe za papirom, Jugoslavija mora uvoziti jedan milijun ma celuloznog drva, na tone celuloze, stotine tone starog papira, itd., itd. Upravo dramatska platnobilančna situacija, unatoč tomu nije nikog pokrenula i okrenula prema mogućnostima proizvodnje drvne mase u kratkim ophodnjama za tu svrhu. Raw Material Resources for the Forest Industries in Croatia Summary This paper presents the forest resources available to the forest industries in Croatia. Croatia is endowed with 2.4 mill, ha of forests and forest land, 1.95 mill. ha of which is covered with forests. About 65% of the covered area is well-preserved, while 35% is degraded, or in various stages of degradation. Total stumpage contains 195.2 mil. m8, annual growth reaching an average of 4.5 mill. m3. Annual removals average about 4.25 m3 gross. Of the 3.6 mill, m3 net removals 1.9 mill, m3 is technical round wood, and 1.7 mill, m3 stack wood for fuel, pulp, and particle board manufacture. It is stated that the low usage of felleg timber is due to lac of economic motivation for full utilization of timber in forests. 241 |