DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Crna je bazga gust grm ili drvo do 10 m visoko, sa zaobljenom, jajolikom
krošnjom i plitkoga korijena.


Kora je na donjem dijelu svijetlosmeđa, a prema gore i na granama sivobijela,
mrežasto izbrazdana, bradavičasto točkasta, debela i mekana. Unutrašnji
dio kore je svjež i zelen.


Grane su također smeđe-sive do sivo-zelene, s mnogo lenticela. Drvenaste
su grane ispunjene mekanom, bijelom, spužvasto-plutastom, veoma laganom
srčikom. Postrane grane najčešće tjeraju već blizu zemlje.


Pupovi su nasuprotni, a nalaze se iznad lisnih brazgotina. Vršni se pup
redovito ne razvija. Oni su usiljeni gotovo priljubljeni uz izbojak.


Listovi su nasuprotni, neparno perasti, sastoje se od 3 — 5 — 7 listića.
Listovi (izbijaju već rano u proljeće) dugi su do 30 cm. Listići su odozgo
tamnozeleni, odozdo svjetlija, nasuprotna smješteni, jajoliki do eliptični,
duga usiljena vrha, pilasto nazubljena ruba, slabo dlakavi. Dugi su 4 — 12
cm široki 3 — 6 cm. Listovi, mladi izboji, kora, a djelomično i korijen
mirišu svojstveno neugodno nagorko.


Brojni gotovo bijeli do bijelo žućkasti cvjetovi, sa 5 latica, 5 prašnika
i niskom podraslom plodnicom razvijaju se na krajevima grana, a složeni
su u veliki nepravilno tanjurasti štitasti cvat, promjena do 25 cm. Cvjetovi
su veoma intenzivnog prijatnog mirisa. Kad su suhi miris je blaži.


Iz cvjetova se razvijaju, u gronjama koje vise, isprva zelene, zatim smeđe-
crvene i konačno crno-ljubičaste, okrugle, sjajne koštunjave bobe, 5 — 6
mm široke, sa 3 smeđaste sjemenke i kao krv crvenim sokom.


Bazga cvate u lipnju i srpnju, pa čak i ranije (ovisno o klimatu i vremenskim
prilikama godine) u svibnju, a plodovi dozrijevaju u jesen (rujan)
i ubrzo otpadaju. Bobe ostaju jedno vrijeme svježe, a zatim postupno zasuše.


UPOTREBA CRNE BAZGE


Crna bazga služi u prvom redu u prehrambene svrhe, a zatim u liječenju
raznih čovjekovih bolesti. Pored toga grm bazge i bazgovina (drvo)
služe čovjeku i za mnoge druge namjene.


Prije nego iznesemo nešto više o upotrebi i koristima bazge potrebno
je, za bolje shvaćanje njene važnosti u prehrambenom i ljekovitom smislu,
općenito prikazati kemijski sastav njenih pojedinih dijelova.


Cijela biljka sadrži željeza, kalija i natrija (GURSKY, 1978).


U kori (srednji dio) stabla i grana kao i korijenu bazge ima smole
(WILLFORT, 1978). K tomu kora sadrži sambunigrin, saponin, tanin, holin
i mineralne tvari (ŽIVOTIĆ, 1978).


Listovi i mladi izboji u proljeće sadrže emulin, invertin, kalijev nitrat,
saharozu i sambucin (WILLFORT, 1978), te sambunigrin (GURSKY, 1978).


Cvijet sadrži eterično ulje, sluz, holin, sambunigrin, samburnigrozid,
rutozid, ruzin, smolu, šećer, jabučnu, valerijansku i vinsku kiselinu, saponin,
tanin, kobalt i mineralne tvari (ŽIVOTIĆ, 1978; WILLFORT, 1978).


Plod sadrži jabučnu, valerijansku, taninsku i limunsku kiselinu, gorke
tvari, eterično ulje, šećer, vosak, gumu, smolu, tanin, pektin, entocijan,
karotin, sluzi, bjelančevine i vitamine A-l, B, B-l, B-2, C, E i J (WILLFORT,


254