DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Crna je bazga gust grm ili drvo do 10 m visoko, sa zaobljenom, jajolikom krošnjom i plitkoga korijena. Kora je na donjem dijelu svijetlosmeđa, a prema gore i na granama sivobijela, mrežasto izbrazdana, bradavičasto točkasta, debela i mekana. Unutrašnji dio kore je svjež i zelen. Grane su također smeđe-sive do sivo-zelene, s mnogo lenticela. Drvenaste su grane ispunjene mekanom, bijelom, spužvasto-plutastom, veoma laganom srčikom. Postrane grane najčešće tjeraju već blizu zemlje. Pupovi su nasuprotni, a nalaze se iznad lisnih brazgotina. Vršni se pup redovito ne razvija. Oni su usiljeni gotovo priljubljeni uz izbojak. Listovi su nasuprotni, neparno perasti, sastoje se od 3 — 5 — 7 listića. Listovi (izbijaju već rano u proljeće) dugi su do 30 cm. Listići su odozgo tamnozeleni, odozdo svjetlija, nasuprotna smješteni, jajoliki do eliptični, duga usiljena vrha, pilasto nazubljena ruba, slabo dlakavi. Dugi su 4 — 12 cm široki 3 — 6 cm. Listovi, mladi izboji, kora, a djelomično i korijen mirišu svojstveno neugodno nagorko. Brojni gotovo bijeli do bijelo žućkasti cvjetovi, sa 5 latica, 5 prašnika i niskom podraslom plodnicom razvijaju se na krajevima grana, a složeni su u veliki nepravilno tanjurasti štitasti cvat, promjena do 25 cm. Cvjetovi su veoma intenzivnog prijatnog mirisa. Kad su suhi miris je blaži. Iz cvjetova se razvijaju, u gronjama koje vise, isprva zelene, zatim smeđe- crvene i konačno crno-ljubičaste, okrugle, sjajne koštunjave bobe, 5 — 6 mm široke, sa 3 smeđaste sjemenke i kao krv crvenim sokom. Bazga cvate u lipnju i srpnju, pa čak i ranije (ovisno o klimatu i vremenskim prilikama godine) u svibnju, a plodovi dozrijevaju u jesen (rujan) i ubrzo otpadaju. Bobe ostaju jedno vrijeme svježe, a zatim postupno zasuše. UPOTREBA CRNE BAZGE Crna bazga služi u prvom redu u prehrambene svrhe, a zatim u liječenju raznih čovjekovih bolesti. Pored toga grm bazge i bazgovina (drvo) služe čovjeku i za mnoge druge namjene. Prije nego iznesemo nešto više o upotrebi i koristima bazge potrebno je, za bolje shvaćanje njene važnosti u prehrambenom i ljekovitom smislu, općenito prikazati kemijski sastav njenih pojedinih dijelova. Cijela biljka sadrži željeza, kalija i natrija (GURSKY, 1978). U kori (srednji dio) stabla i grana kao i korijenu bazge ima smole (WILLFORT, 1978). K tomu kora sadrži sambunigrin, saponin, tanin, holin i mineralne tvari (ŽIVOTIĆ, 1978). Listovi i mladi izboji u proljeće sadrže emulin, invertin, kalijev nitrat, saharozu i sambucin (WILLFORT, 1978), te sambunigrin (GURSKY, 1978). Cvijet sadrži eterično ulje, sluz, holin, sambunigrin, samburnigrozid, rutozid, ruzin, smolu, šećer, jabučnu, valerijansku i vinsku kiselinu, saponin, tanin, kobalt i mineralne tvari (ŽIVOTIĆ, 1978; WILLFORT, 1978). Plod sadrži jabučnu, valerijansku, taninsku i limunsku kiselinu, gorke tvari, eterično ulje, šećer, vosak, gumu, smolu, tanin, pektin, entocijan, karotin, sluzi, bjelančevine i vitamine A-l, B, B-l, B-2, C, E i J (WILLFORT, 254 |